Te faaoraraa i roto i te hoê ao apî parau-tia
“E oaoa ratou i te rahi o te hau ra.”—SALAMO 37:11.
1, 2. (a) Eaha te vahi taa ê i rotopu i te faaoraraa a Iehova i to tatou nei tau, e ta ˈna i rave i te tau tahito? (b) E aratai o Iehova i ta ˈna nunaa i roto i teihea huru ao?
E ATUA faaora o Iehova. I te tau tahito, e rave rahi taime to ˈna faaoraraa i to ˈna nunaa. E mau faaoraraa râ no te hoê noa tau inaha, aita o Iehova i taua mau taime atoa ra i haava i te ao taatoa a Satani e a muri noa ˈtu. I to tatou nei râ tau, e fatata roa o Iehova i te faatupu i te faaoraraa rahi roa ˈˈe no ta ˈna mau tavini. I taua taime ra, e haamou roa oia i te faanahoraa a Satani na te ao atoa nei, e e aratai oia i ta ˈna mau tavini i roto i te hoê ao apî parau-tia mure ore.—Petero 2, 2:9; 3:10-13.
2 Teie ta Iehova i tǎpǔ: “No parahirahi aˈe te paieti ore, e aita ra; . . . Area te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.” (Salamo 37:10, 11) Ehia maororaa? “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.” (Salamo 37:29; Mataio 5:5) Teie râ, hou te reira e tupu ai, e faaruru teie nei ao i te anotau ahoaho roa ˈˈe i itehia aˈenei.
Te “ati rahi”
3. Mea nafea to Iesu faataaraa i te “ati rahi”?
3 I te matahiti 1914 ra, ua ô teie nei ao i roto i to ˈna “mau mahana hopea.” (Timoteo 2, 3:1-5, 13, MN) E 83 matahiti ïa i mairi i teie nei, e te piri atura tatou i to ˈna hopea ia tupu atu te ohipa i tohuhia mai e Iesu e: “E ati rahi hoi tei te reira tau, aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao, e tae roa aˈenei i teie nei mahana, e e ore roa hoi a muri atu.” (Mataio 24:21) Oia mau, e mea riaria aˈe i te Piti o te Tamaˈi Rahi, tei haapohe hoi e 50 mirioni taata. Auê ïa tau aueue rahi no te ao nei, te fatata oioi maira!
4. No te aha te Atua e faatupu ai i ta ˈna haavaraa i nia ia “Babulonia Rahi”?
4 E tupu taue noa mai te “ati rahi” ma te “hora-tahi-noa-hia.” (Apokalupo 18:10) E tapaohia to ˈna haamataraa na roto i te haavaraa ta te Atua e faatupu i nia i te haapaoraa hape taatoa, ta te Parau a te Atua e pii ra “o Babulonia Rahi.” (Apokalupo 17:1-6, 15) Te tuhaa rahi o Babulonia no tahito ra, o te haapaoraa hape ïa. Ua riro te Babulonia no teie nei tau mai to ˈna hohoˈa no tahito ra, e te faataipe nei oia i te hau emepera a te haapaoraa hape na te ao nei. Ua riro oia ei vahine faaturi i to ˈna amuiraa ˈtu e te mau tuhaa politita. Ua turu oia i ta ratou mau tamaˈi e ua haamaitai oia i te mau nuu o na pae enemi e no reira, ua taparahi te feia hoê â haapaoraa i te tahi e te tahi. (Mataio 26:51, 52; Ioane 1, 4:20, 21) Ua tapo oia i to ˈna mata i nia i te mau peu viivii a to ˈna mau melo e ua hamani ino oia i te mau Kerisetiano mau.—Apokalupo 18:5, 24.
5. Nafea te “ati rahi” ia haamata?
5 E haamata te “ati rahi” ia huri taue atu te mau tuhaa politita i nia ia “Babulonia Rahi.” “E faufau ïa [ratou] i taua faaturi ra, e e pau oia ia ratou i te haru, e e veve roa, e e amu i to ˈna tino, e e tutui ia ˈna i te auahi.” (Apokalupo 17:16) I muri iho, “e oto [to ˈna mau hoa tahito] ia ˈna, e e auê ratou ia ˈna.” (Apokalupo 18:9-19) Mea maoro râ to te mau tavini a Iehova tiairaa i teie ohipa, e e pii hua ratou e: “Haleluia . . . ua faautua iho nei hoi oia i taua faaturi rahi ra, o tei haaviivii i to te ao nei i tana faaturiraa; e ua tahoo oia i te toto o to ˈna ra mau tavini, ta to ˈna rima i haamanii ra.”—Apokalupo 19:1, 2.
E arohia mai te mau tavini a te Atua
6, 7. No te aha te mau tavini a Iehova e nehenehe ai e tiaturi ia arohia mai ratou i te tau o te “ati rahi”?
6 Ia mou ia ratou te haapaoraa hape, e fariu mai te mau tuhaa politita i nia i te mau tavini a Iehova. Te na ô ra o Satani, te “Goga i te fenua o Magoga” o te parau tohu ra, e: “E haere au i te feia parahi hau noa ra, o tei parahi ma te ora.” Ma te manaˈo e mea ohie ia haru ia ratou, e aro mai oia ia ratou e te “nuu puai . . . mai te ata ra e moe ai te fenua ra.” (Ezekiela 38:2, 10-16) Ua ite te nunaa a Iehova e eita teie aroraa e manuïa, no te mea te tiaturi nei ratou i nia ia Iehova.
7 I to Pharao e to ˈna mau nuu manaˈoraa e e pohe te mau tavini a te Atua ia ratou i te Miti Uteute ra, ua faaora semeio o Iehova i to ˈna nunaa, e ua haamou atura i te mau nuu no Aiphiti. (Exodo 14:26-28) I te tau o te “ati rahi,” ia manaˈo te mau nunaa e e pohe te nunaa a Iehova ia ratou, e tia faahou mai â oia no te faaora semeio ia ratou: “Ia tae i taua mahana ra . . . e tupu ai tau riri tahoo i to ˈu nei mata. Ua parau hoi au ma te uˈana o tau riri, e to ˈu nei hae.” (Ezekiela 38:18, 19) Ua fatata roa mai ïa te hopea o te “ati rahi”!
8. Eaha te mau ohipa hau aˈe i te natura e tupu na mua ˈˈe o Iehova e haamou ai i te feia iino, e eaha te hopearaa?
8 I te hoê taime i muri aˈe i te haamataraa o te “ati rahi,” na mua ˈˈe râ o Iehova e faatupu ai i ta ˈna haavaraa i nia i te toea o te ao nei, e tupu te tahi mau ohipa hau aˈe i te natura. A tapao na e eaha to ratou hopearaa. “Ei reira e itea mai ai te tapao no te Tamaiti a te taata [te Mesia] i nia i te raˈi ra; ei reira te mau fetii atoa o te fenua nei e oto ai, ia hiˈo ratou i te Tamaiti a te taata i te haerea mai na nia i te ata o te raˈi ra, ma te mana e te hanahana rahi.” (Mataio 24:29, 30) “E piri to roto i te mahana i reira, e to roto i te marama, e to roto i te mau fetia; . . . e te tarapaperaa o te aau taata i te mǎtaˈu, e te manaˈoraa i taua mau mea e fatata i te tupu i te ao nei.”—Luka 21:25, 26.
‘Te fatata maira to outou ora’
9. No te aha te mau tavini a Iehova ‘e faateitei ai i to ratou upoo’ ia tupu anaˈe te mau ohipa hau aˈe i te natura?
9 I taua taime mau ra te parau tohu a te Luka 21:28 e tupu ai. Ua parau o Iesu e: “Ua tupu anaˈe teie nei mau mea, e nânâ i to outou mata i nia, e faateitei i to outou upoo, te fatata maira hoi to outou ora.” E rûrû te mau enemi o te Atua i te mǎtaˈu, no te mea e ite ratou e no ǒ mai te mau ohipa hau aˈe i te natura ia Iehova ra. E oaoa râ te mau tavini a Iehova, no te mea e ite ratou e te fatata maira to ratou faaoraraa.
10. Mea nafea te Parau a te Atua ia faataa i te hopea o te “ati rahi”?
10 I reira o Iehova e tairi ai i te tairiraa hopea i nia i te faanahoraa a Satani: “I te maˈi pohe e te toto ta ˈu parau ia parau atu ia [Goga] ra; e ma te ûa rahi, e te ofai rahi ûa-paari, e te auahi, e te gopheri; e na ˈu e haamairi mai i te ûa i nia ia ˈna, e i nia i to ˈna ra mau pǔpǔ, . . . e ite hoi ratou e, o vau o Iehova.” (Ezekiela 38:22, 23) Ua mou ïa te mau toetoeâ atoa o te faanahoraa a Satani. Ua pohe te totaiete taata taatoa o te feia i ore i tâuˈa i te Atua. Na Aramagedo ïa e faahope i te “ati rahi.”—Ieremia 25:31-33; Tesalonia 2, 1:6-8; Apokalupo 16:14, 16; 19:11-21.
11. No te aha te mau tavini a Iehova e faaorahia ˈi mai roto mai i te “ati rahi”?
11 E mau mirioni taata haamori ia Iehova te faaorahia mai roto mai i te “ati rahi” na te fenua atoa nei. O ratou te “feia rahi roa” no roto mai i ‘te mau fenua, te mau opu, te mau nunaa, e te mau reo atoa.’ No te aha ratou e faaorahia ˈi na roto i teie ravea faahiahia mau? No te mea te pûpû nei ratou na Iehova i te “[“taviniraa moˈa,” MN] i te rui e te ao.” E ora ˈtu ïa ratou i te hopea o teie nei ao e e tomo atu ratou i roto i te hoê ao apî parau-tia. (Apokalupo 7:9-15) E ite mata roa ˈtu ïa ratou i te tupuraa o te parau tǎpǔ a Iehova e: “E tiai atu ia Iehova, a haapao maite ai i to ˈna eˈa, e na ˈna oe e faateitei ia noaa ia oe te fenua; e ite oe i te pohe o te feia paieti ore ra.”—Salamo 37:34.
Te ao apî
12. E nehenehe te feia e ora ˈtu i Aramagedo e tiatonu i te aha?
12 Auê ïa taime oaoa e—te faaoreraahia te ino e te omuaraa o te anotau hanahana rahi roa ˈˈe o te taatoaraa o te aamu taata nei! (Apokalupo 20:1-4) E mauruuru rahi te feia i ora mai i Aramagedo ia Iehova, i to ratou tomoraa i roto i te hoê totaiete nehenehe e te mâ i haamauhia e te Atua, te hoê ao apî, i nia i te hoê fenua e faarirohia ˈtu ei paradaiso! (Luka 23:43) E peneiaˈe e ore roa ˈtu ratou e pohe! (Ioane 11:26) Oia mau, mai taua taime ra, e fanaˈo ratou i te tiaturiraa maere e te faahiahia e ora e a muri noa ˈtu mai ia Iehova ra!
13. Nafea o Iesu e rave faahou ai i te ohipa faaoraraa o ta ˈna i haamata na i nia i te fenua nei?
13 Na Iesu, ta Iehova hoi i faatoroa ei Arii i nia i te raˈi, e tiaau i te mau haamaitairaa semeio e fanaˈohia e te feia i faaorahia. I to ˈna vairaa mai i nia i te fenua nei, ua faaaraara oia i te mata o te matapo e ua faaamaha i te tariˈa o te tariˈa turi, e ua faaora oia “i te mau maˈi e te mau pohe atoa o te taata.” (Mataio 9:35; 15:30, 31) I roto i te ao apî, e rave faahou oia i taua ohipa faaoraraa rahi ra, i nia râ i te fenua atoa nei. Ei Mauhaa a te Atua, e faatupu oia i teie parau tǎpǔ: “Na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.” (Apokalupo 21:4) Eita te mau taote e te feia tanu maˈi e titau-faahou-hia!—Isaia 25:8; 33:24.
14. Eaha te faaoraraa e fanaˈohia e te mau tavini a Iehova i pohe na?
14 E faaora-atoa-hia te mau tavini haapao maitai atoa a te Atua i pohe na. I roto i te ao apî, e faatiahia mai ratou mai te menema mai. Te haapapu nei o Iehova e: “E tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (Ohipa 24:15) Oia atoa, e faatia-na-mua-hia “te feia parau-tia” ia nehenehe ratou e apiti i roto i te faarahiraa i te Paradaiso. Auê te oaoa e no te feia i ora mai i Aramagedo ia faaroo i te mau faatiaraa a te feia haapao maitai i pohe na i tahito ra, o tei faaora-faahou-hia mai!—Ioane 5:28, 29.
15. A faataa mai na vetahi o te mau ohipa e tupu i roto i te ao apî.
15 E fanaˈo te feia atoa e ora ˈtu i taua taime ra, i ta te papai salamo i parau no nia ia Iehova: “Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” (Salamo 145:16) Aita e poia faahou: E hoˈi faahou te fenua nei i to ˈna aifaitoraa natura e e faahotu rahi mai oia i te maa. (Salamo 72:16) Aita faahou e taata aita to ratou e faaearaa: “E patu ratou i te fare, e na ratou iho e parahi,” e e parahi te taata tataitahi “i raro aˈe i ta ˈna iho vine, e i raro aˈe i ta ˈna iho suke, e aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou.” (Isaia 65:21, 22; Mika 4:4) Aita e mǎtaˈu faahou: E ore roa te tamaˈi, te haavîraa uˈana, aore ra te ohipa ino. (Salamo 46:8, 9; Maseli 2:22) “Ua parahi hau noa te fenua atoa nei, e aore e parau; ua puroro noa mai to ratou reo umere ma te oaoa.”—Isaia 14:7.
16. No te aha te parau-tia e tupu ai i roto i te ao apî?
16 I roto i te ao apî, e faaorehia te ravea haaparareraa i te mau haapiiraa a Satani. Area ra, “te haapii nei to te ao nei i te parau-tia i reira.” (Isaia 26:9; 54:13) Na roto i te haapiiraa pae varua maitai e tufahia i tera e tera matahiti, “e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.” (Isaia 11:9) E faatupu te huitaata nei i te mau manaˈo e te mau ohipa au maitai. (Philipi 4:8) A feruri na, te hoê totaiete taata na te ao atoa nei aore e ohipa ino, e miimii, e pohehae—oia hoi te hoê autaeaeraa na te ao nei o te faatupu pauroa i te mau hotu o te varua o te Atua. Oia mau, i teie iho nei, te faatupu nei te feia rahi roa i teie mau huru maitatai.—Galatia 5:22, 23.
No te aha o Iehova i tiai maoro ai?
17. No te aha o Iehova i tiai maoro roa ˈi hou oia e faaore ai i te ino?
17 Teie râ, no te aha o Iehova i tiai maoro roa ˈi hou oia e faaore ai i te ino e e faaora ˈi i to ˈna nunaa i roto i te ao apî? A hiˈo na eaha tei tia ia ravehia. Te mea faufaa roa ˈˈe, o te faatiaraa ïa i te mana arii o Iehova, to ˈna tiaraa ia faatere. Na roto i te vaiihoraa i te taime navai maitai, ua faaite oia ma te feaa ore e, aita roa ˈtu te faatereraa taata nei taa ê atu i to ˈna mana arii, i manuïa aˈe. (Ieremia 10:23) I teie nei, ua tano roa e ia mono o Iehova i te faatereraa taata, i te faatereraa a to ˈna Basileia i nia i te raˈi i raro aˈe i te mana o te Mesia.—Daniela 2:44; Mataio 6:9, 10.
18. Inafea to te huaai a Aberahama parahiraa i te fenua o Kanaana?
18 Te ohipa i tupu i te mau senekele atoa i mairi, hoê â ïa e tei tupu i te tau o Aberahama ra. Ua parau o Iehova ia Aberahama e, e parahi to ˈna huaai i te fenua o Kanaana—e tiai râ ratou e 430 matahiti, “aita hoi i navai roa te hara a te ati Amori ra.” (Genese 12:1-5; 15:13-16) I ǒ nei, te faahohoˈa ra te parau ra “ati Amori” (e opu fetii rahi) i te taatoaraa o te mau nunaa no Kanaana. E mairi ïa tau maha senekele hou o Iehova e rave ai e ia haru to ˈna nunaa ia Kanaana. A tiai noa ˈtu ai, ua vaiiho noa o Iehova e ia faatupu te mau nunaa no Kanaana i ta ratou mau totaiete. Eaha ˈtura te faahopearaa?
19, 20. Eaha te mau huru totaiete ta te mau ati Kanaana i faatupu?
19 Te na ô ra te Buka faahororaa Bibilia (Beretane), a Henry H. Halley e, i Megido, ua itea mai i te feia ihipǎpǎ te mau toetoeâ o te hoê hiero o te ruahine ra o Asetarota, te vahine a Baala. Te papai ra oia e: “Tau taahiraa avae noa i teie hiero, i vai na te hoê menema, e ua itehia mai e rave rahi farii i reira, tei roto te mau ivi o te mau aiû iti i faatusiahia i roto i teie hiero . . . O te mau peropheta a Baala e a Asetarota, te feia toroa i taparahi i taua mau aiû iti ra.” “Te tahi atu peu hairiiri, [o] ta ratou ïa i pii ‘te mau tusia faatiaraa fare.’ Ia opuahia e faatia i te hoê fare, e faatusiahia na te hoê tamarii, e e tuuhia to ˈna tino i roto i te pǎpai fare.”
20 Te tatara ra o Halley Tane e: “E ravehia na i roto i te haamoriraa a Baala, a Asetarota, e a vetahi atu mau atua no Kanaana te mau oroa arearea mâha ore; ua riro ta ratou mau hiero ei mau vahi taiataraa . . . Ia haamori ratou, e rave na te mau ati Kanaana i te mau peu taiata hairiiri . . . e taparahi na ratou i ta ratou mau tamarii matahiapo ei tusia no taua mau atua ra. E au ra e ua riro roa o Kanaana ei Sodoma e ei Gomora i nia i te faito o te fenua taatoa. . . . E tiamâraa anei to taua nunaa hairiiri ra e te taehae no te vai noa mai? . . . Te aniani ra te feia ihipǎpǎ o tei heru i te mau vahi paparari o te mau oire no Kanaana e no te aha aita te Atua i haamou ia ratou na mua ˈtu.”—A faaau e Te mau arii 1, 21:25, 26.
21. Eaha te tuearaa e vai ra i rotopu i te huru tupuraa o te mau ati Kanaana, e te huru tupuraa i to tatou nei tau?
21 Ua “navai roa” te ino o te mau ati Amori. No reira, ua tano roa o Iehova i te haamouraa ia ratou. Hoê â huru i teie nei tau. Ua î roa teie nei ao i te haavîraa uˈana, i te peu taiata, e i te vahavaharaa i te mau ture a te Atua. E i te mea e e tano iho â ia faufau i te mau tusia hairiiri o te tamarii i Kanaana no tahito ra, eaha ˈtu ïa no te mau ahuru mirioni taurearea e faatusiahia nei i roto i te mau tamaˈi a teie nei ao, e mea ino roa ˈtu ïa i tei ravehia na i Kanaana? Oia mau, ua tano roa o Iehova i te haamouraa i teie nei faanahoraa ino.
Te ravehia nei te tahi atu mea
22. Eaha tei ravehia na roto i te faaoromai o Iehova i to tatou nei tau?
22 Na roto i te faaoromai o Iehova i teie nei mau mahana hopea, te ravehia nei te tahi atu mea. Te vaiiho nei oia i te taime no te haaputuputu e no te haapii i te feia rahi roa, tei hau aˈena i te pae mirioni. I raro aˈe i te aratairaa a Iehova, ua haaputuhia ratou i roto i te hoê faanahonahoraa e haere noa ra i mua. Te haamatarohia nei te mau tane, te mau vahine, e te mau taurearea no te haapii atu ia vetahi ê i te mau parau mau a te Bibilia. Na roto i ta ratou mau putuputuraa e te mau papai Bibilia, te haapii nei ratou i te mau eˈa aroha a te Atua. (Ioane 13:34, 35; Kolosa 3:14; Hebera 10:24, 25) Hau atu, te noaa nei ia ratou te aravihi i te pae no te paturaa fare, te ohipa uira, te neneiraa, e vetahi atu mau tuhaa no te turu i te pororaa i te “parau apî maitai.” (Mataio 24:14, MN) Oia mau, e faaohipa-rahi-hia teie haapiiraa e teie mau aravihi no te paturaa, i roto i te ao apî.
23. No te aha e haamaitairaa taa ê te oraraa i teie nei tau?
23 Oia mau, te faaineine nei o Iehova i ta ˈna mau tavini i teie mahana no te na roto atu i te “ati rahi” i roto roa i te hoê ao apî parau-tia. I reira, eita tatou e faaruru faahou ia Satani e ta ˈna ao ino, ua ore hoi te maˈi, te oto, e te pohe. Ma te aau tae e te umere rahi, e haamata te nunaa a te Atua i te ohipa no te paturaa i te hoê paradaiso, i reira e “oaoa” ratou i te mahana tataitahi. E haamaitairaa taa ê te oraraa i teie tau hopea, te iteraa e te taviniraa ia Iehova e te papuraa e, eita e maoro roa, ‘e faateitei tatou i to tatou upoo, te fatata maira hoi to tatou ora’!—Luka 21:28; Salamo 146:5.
Mau uiraa faahaamanaˈoraa
◻ Eaha te “ati rahi,” e nafea oia ia haamata?
◻ No te aha eita te aroraa a Goga i nia i te mau tavini a Iehova e manuïa?
◻ Nafea te “ati rahi” ia hope?
◻ Eaha te mau haamaitairaa faahiahia e fanaˈohia i roto i te ao apî?
◻ No te aha o Iehova i tiai maoro roa ˈi hou oia e haamou ai i teie faanahoraa?
[Hohoˈa i te api 16]
E faarirohia te fenua atoa nei ei paradaiso