Te haamanaˈo ra anei outou?
Ua faufaahia anei outou i te mau vea hopea nei o Te Pare Tiairaa? Mai te peu e e, e ite ïa outou e mea anaanatae ia haamanaˈo i te mau mea i muri nei:
◻ Eaha te auraa o te taˈo Heleni ra pa·rou·siʹa i faaohipahia i roto i te Mataio 24:3, 27, 37, 39? Te na ô ra te titionare a Vine (Expository Dictionary of New Testament Words) e: “PAROUSIA . . . e tano ïa no te taeraa mai e te vairaa mai i muri iho.” No reira, e ere noa ïa te taime o te taeraa mai, te vairaa mai atoa râ mai te taime e tae mai ai e i muri iho mai.—15/8, api 11.
◻ Nafea ‘e haapotohia ˈi taua tau ra’ ia nehenehe hoi te “taata” e ora mai i te senekele matamua, e nafea te reira e tupu ai i nia i te hoê faito rahi aˈe? (Mataio 24:22) I te matahiti 66 o to tatou tau, ua haapoto to Roma ma te manaˈo-ore-hia i to ratou haaatiraa ia Ierusalema, ma te faatia i te “taata” kerisetiano ia horo ê. Oia atoa, e nehenehe tatou e tiaturi e e haapotohia te aroraa e haere maira i nia ia Babulonia Rahi. E nehenehe ïa te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa e ora mai te haamouraa.—15/8, mau api 18-20.
◻ Eaha to tatou huru ia haamata aore ra ia faaea anaˈe te tahi taata i te rave i te mau taoˈa taipe i te oroa Haamanaˈoraa? Aita e faufaa no te tahi atu mau Kerisetiano ia tapitapi. Ua parau o Iesu e: “O vau te tiai mamoe maitai ra, ua ite au i ta ˈu iho.” Papu maitai atoa, ua ite o Iehova i te feia o ta ˈna i maiti mau ei mau tamarii i te pae varua. (Ioane 10:14; Roma 8:16, 17)—15/8, api 31.
◻ Eaha te tapao matamua o te Ture a Mose? Na mua roa, ua haapii oia i te mau ati Iseraela e te hinaaro ra ratou i te Mesia, o te faatiamâ mai ia ratou i to ratou huru taata tia ore. (Galatia 3:24) Ua haapii atoa te Ture i te mǎtaˈu paieti e te auraro, e ua tauturu te reira ia Iseraela ia faataa ê mai i te mau peu viivii a te mau nunaa ati aˈe ia ratou. (Levitiko 18:24, 25)—1/9, api 9.
◻ Eaha te tapao o te faufaa apî? (Ieremia 31:31-34) O te faatupuraa ïa i te hoê nunaa arii e tahuˈa no te haamaitai i te huitaata taatoa nei. (Exodo 19:6; Petero 1, 2:9; Apokalupo 5:10)—1/9, mau api 14, 15.
◻ No te aha e tia ia tatou ia faatupu i te huru aravihi e tatarahapa? E nehenehe te tatarahaparaa e haamâmâ i te mauiui i faatupuhia no te huru tia ore, e e nehenehe ta te reira e faaora i te mau taairaa e fatata ra i te amahamaha. Te tatarahaparaa tatou, e haapiiraa ïa no te haehaa e te faaineine ra te reira ia tatou ia haapao atu â i te mau manaˈo hohonu o vetahi ê.—15/9, api 24.
◻ E aamu mau anei te Diluvi rahi i tupu i te tau o Noa? E. Te itehia ra te mau faatiaraa tahito no nia i te hoê diluvi rahi ati aˈe te ao nei, mai Marite e tae atu i Auteralia. Te turu faahou nei teie tumu parau tei parare i te mea e ua tupu te hoê Diluvi i nia i te fenua taatoa, mai tei faatiahia i roto i te Bibilia. (Genese 7:11-20)—15/9, api 25.
◻ Eaha te auraa ia farii maitai? (Roma 12:13) Ua hurihia te parau ra “farii maitai” mai te hoê parau Heleni e e piti parau tumu to roto, oia ïa te auraa “here” e “taata ê.” No reira, te auraa rahi o te parau ra farii maitai oia ïa “here i te feia ěê.” Tera râ, ua hau aˈe te farii maitai i te here niuhia i nia i te mau faaueraa tumu, peneiaˈe o tei ravehia ei hopoia aore ra ei titauraa. Ua niuhia te reira i nia i te aroharaa mau, te here, e te auhoaraa.—1/10, api 9.
◻ Eaha te manaˈo faufaa o te tatararaa a Paulo no nia i te faaipoiporaa e te faaea-taa-noa-raa i roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia, pene 7? Mea tano ia faaipoipo e, i roto i te tahi mau huru tupuraa, e tia iho â ia faaipoipo te tahi pae. E mea maitai aˈe râ te faaea-taa-noa-raa no te tane aore ra te vahine kerisetiano e hinaaro ra e tavini ia Iehova ma te iti mai te tapitapiraa.—15/10, api 13.
◻ Nafea te hoê matahiapo ia “hamani maitai i to ˈna ihora”? (Timoteo 1, 5:8) E tia i te hoê matahiapo ia “hamani maitai i to ˈna ihora”—ta ˈna vahine e ta ˈna mau tamarii atoa—i te pae materia, i te pae varua, e i te pae o te here.—15/10, api 22.
◻ Nafea o Iehova ia horoa mai i te tamahanahanaraa na to ˈna mau tavini? Te ohipa ra te varua moˈa o te Atua ei “tamahanahana.” (Ioane 14:16, nota i raro i te api, MN) Te tahi atu ravea e horoa mai ai te Atua i te tamahanahanaraa, mea na roto ïa i te Bibilia. (Roma 15:4) Ua ite te Atua i to tatou mau hinaaro tataitahi e e nehenehe oia e faaohipa ia tatou no te tamahanahana i te tahi e te tahi, mai ia Paulo i tamahanahanahia i to Tito faatiaraa ˈtu no nia i to Korinetia. (Korinetia 2, 7:11-13)—1/11, mau api 10, 12.
◻ Eaha te auraa o te faataaraa a Paulo no nia ia Iehova ei ‘Metua o te aroha,’ i roto i te Korinetia 2, 1:3? No roto mai te iˈoa Heleni tei hurihia na roto i te taˈo ra “aroha,” i te hoê taˈo tei faaohipahia no te faaite i te oto ia mauiui anaˈe vetahi ê. No reira, te faataa ra o Paulo i te aroha o te Atua no Ta ˈna mau tavini haapao maitai atoa o te faaoromai nei i te ati.—1/11, api 13.
◻ Eaha tei faatupuhia e te haapaeraa maa a te mau ati Iseraela i te Mahana Tatararaa Hara i te mau matahiti atoa? (Levitiko 16:29-31; 23:27) Ua turai te haapaoraa i te haapaeraa maa i te nunaa Iseraela ia papu aˈe i to ˈna tiaraa hara e te faufaaraa o te taraehara. Na roto i te reira, te faaite ra ratou i te oto no ta ratou mau hara e te tatarahapa i mua i te Atua.—15/11, api 5.
◻ Eaha te manaˈo e matara maira mai te faaueraa i te feia apî: “E haamanaˈo i tei Hamani ia oe”? (Koheleta 12:1) Te na ô ra te hoê faahororaa e te horoa pinepine ra te taˈo Hebera tei hurihia na roto i te taˈo ra “haamanaˈo” i te manaˈo o “te au rahi i roto i te feruriraa e te ohipa e apee ra i te mau mea e haamanaˈohia.” Te auraa e pee i teie faaueraa, ua hau atu ïa i te manaˈo-noa-raa ia Iehova. Te titauhia ra te ohipa, te raveraa i te mea e auhia e ana.—1/12, api 16.