Akuila e o Perisila—Mau hoa faaipoipo hiˈoraa maitai
“E AROHA ˈTU ia Perisila raua o Akuila, e pue hoa rave ohipa no ˈu i te Mesia nei ia Iesu: o tei tuu atoa i to raua aˈî i raro ia ora vau: te haamaitai nei au ia raua, e ere râ o vau anaˈe ra, o te mau ekalesia Etene atoa râ.”—Roma 16:3, 4.
Te faaite ra teie mau parau a te aposetolo Paulo i te amuiraa kerisetiano no Roma i to ˈna faahiahia rahi e to ˈna faatura mahanahana no teie nau hoa faaipoipo. Aita roa ˈtu oia i haamoe ia raua i to ˈna papairaa ˈtu i ta raua amuiraa. Tera râ, o vai teie nau “hoa rave ohipa” o Paulo, e no te aha mea poihere-roa-hia raua e ana e te mau amuiraa?—Timoteo 2, 4:19.
E ati Iuda o Akuila no te diaspora (oia hoi te mau ati Iuda tei parare) e e taata tumu oia no Ponoto, te hoê tuhaa fenua i te pae apatoerau no Asia Iti. Ua faaea raua ta ˈna vahine ra o Perisila (Periseka) i Roma. Mea rahi atoa te nunaa ati Iuda i roto i taua oire ra mai te taime a haru ai o Pompée ia Ierusalema i te matahiti 63 hou to tatou tau, i reira te afairaahia e rave rahi mau auri i Roma ei tîtî. Inaha, te faaite ra te mau papairaa Roma e ua vai na hoê ahuru ma piti aore ra hau atu sunago i te oire i tahito ra. E rave rahi ati Iuda no Roma mai tei haere i Ierusalema i te Penetekose 33 o to tatou tau, i reira to ratou faarooraa i te parau apî maitai. Peneiaˈe, na ratou i afai na mua i te poroi kerisetiano i te oire pu o te Hau emepera Roma.—Ohipa 2:10.
Tera râ, ua tiahihia te mau ati Iuda i rapaeau ia Roma i te matahiti 49 aore ra i te omuaraa o te matahiti 50 o to tatou tau ia au i te faaueraa a te Emepera ra o Kalaudio. I te oire Heleni no Korinetia ïa to te aposetolo Paulo farereiraa ia Akuila e ia Perisila. I to Paulo taeraa ˈtu i Korinetia, ua farii maitai mai o Akuila raua o Perisila ia ˈna e ua pûpû atu i te tahi ohipa, no te mea hoê â toroa to ratou—e hamani fare iˈe.—Ohipa 18:2, 3.
Feia hamani fare iˈe
E ere teie i te ohipa ohie. No te hamani i te mau fare iˈe, e tia ia tâpûpû e ia nira i te mau veuveu ahu paari e te etaeta aore ra i te iri animala. Ia au i te taata tuatapapa aamu ra o Fernando Bea, e “ohipa teie e titau i te aravihi e te ara-maite-raa” o te feia hamani fare iˈe o tei ohipa i nia “i te mau ahu paari e te etaeta, tei faaohipahia ei fare puhaparaa ia ratere anaˈe, ei tamǎrǔ i te mahana e te ûa, aore ra ei puohu i te mau taoˈa i roto i te mau hati o te mau pahi.”
Te matara maira te tahi uiraa. Aita anei o Paulo i parau e ua ‘haapiihia oia i te avae iho o Gamaliela,’ o tei faaineine ïa ia ˈna ia titau i te hoê toroa teitei i te mau matahiti a muri aˈe? (Ohipa 22:3) Noa ˈtu e mea mau te reira, ua riro ei ohipa hanahana no te mau ati Iuda i te senekele matamua ia haapii atu i te hoê taurearea i te hoê toroa noa ˈtu e e haere oia i te haapiiraa teitei. Peneiaˈe, ua noaa mai ia Akuila raua o Paulo to raua ite e hamani i te fare iˈe i to raua apîraa ra. Ua riro te reira ei mea faufaa roa a muri aˈe. Ei mau Kerisetiano râ, aita raua i haamau i teie huru ohipa a teie nei ao ei tapao matamua na raua. Ua faataa o Paulo e te ohipa o ta ˈna i rave i Korinetia e o Akuila raua o Perisila, e ravea noa ïa te reira no te turu i ta ˈna ohipa matamua, oia hoi te faaiteraa i te parau apî maitai ia ore ‘te hoê ia teimaha.’—Tesalonia 2, 3:8; Korinetia 1, 9:18; Korinetia 2, 11:7.
Papu maitai, ua oaoa o Akuila raua o Perisila i te tauturu atu ia au i tei maraa ia raua no te faaohie i te taviniraa mitionare a Paulo. O vai i ite e ehia rahiraa taime to nau hoa e toru faafaaearaa i ta ratou ohipa no te poro ma te faanaho-ore-hia i te feia hoohoo aore ra i te feia haere noa mai! E noa ˈtu e mea haihai e te rohirohi ta ratou ohipa hamani fare iˈe, ua oaoa ratou i te reira, te rohiraa “i te rui e te ao” no te faahaere i te mau faufaa a te Atua i mua—mai te mau Kerisetiano e rave rahi i to tatou tau o te rave ra i te ohipa ma te afa taime aore ra ia au i te mau tau no te pûpû i te rahiraa taime e toe ra no te tauturu i te taata ia faaroo i te parau apî maitai.—Tesalonia 1, 2:9; Mataio 24:14; Timoteo 1, 6:6.
Mau hiˈoraa o te farii maitai
Eita e ore e ua faaohipa o Paulo i te fare o Akuila ei pu no ta ˈna mau ohipa mitionare i roto i te roaraa 18 avaˈe o to ˈna faaearaa i Korinetia. (Ohipa 18:3, 11) I muri iho, ua oaoa atoa paha o Akuila raua o Perisila i te farii-manihini-raa ia Sila (Siluano) e ia Timoteo i to raua taeraa mai mai Makedonia mai. (Ohipa 18:5) Ua papaihia paha na rata e piti a Paulo i to Tesalonia, o tei riro mai i muri iho ei tuhaa no te pueraa buka tei faauruahia a te Bibilia, a faaea ˈi te aposetolo ia Akuila raua o Perisila ra.
E mea ohie ia feruri e, i taua tau ra, ua riro te fare o Perisila raua o Akuila ei pu no te ohipa teotaratia. Eita e ore e putuputu mai na e rave rahi hoa herehia i reira—o Setephano e to ˈna fetii, te mau Kerisetiano matamua i te mataeinaa no Ahaia, tei bapetizohia e Paulo iho; o Iuseto, tei faatia ia faaohipa o Paulo i to ˈna fare no te hohora i te mau oreroraa parau; o Kerusipo, te tavana o te sunago, tei farii i te parau mau e to ˈna utuafare taatoa. (Ohipa 18:7, 8; Korinetia 1, 1:16) I muri iho, o Phoratunato e o Ahaiko; o Gaio, i to ˈna fare e faatupuhia ˈi te mau putuputuraa a te amuiraa; o Eraseto, te tiaau o te oire; o Teretio, te papai parau o tei papai i te rata a Paulo i to Roma; e o Phebe, te hoê tuahine haapao maitai o te amuiraa tapiri no Keneherea, e peneiaˈe na ˈna i afai i te rata mai Korinetia i Roma.—Roma 16:1, 22, 23; Korinetia 1, 16:17.
Ua ite te mau tavini a Iehova i teie tau, o tei faaite i te farii maitai i nia i te hoê tavini ratere, e riro mau te reira ei faaitoitoraa e ei ohipa e ore e moehia. E nehenehe te mau ohipa faaitoito o te faatiahia i taua mau huru taime ra e riro ei tumu no te tamahanahanaraa pae varua no te taatoaraa. (Roma 1:11, 12) E, mai ia Akuila raua o Perisila, te oaoa ra e te mauruuru ra te feia tei pûpû i to ratou fare ei vahi putuputuraa, peneiaˈe no te Haapiiraa buka a te Amuiraa, i te turu na roto i teie ravea i te haereraa o te haamoriraa mau i mua.
No te mea ua riro raua ei hoa rahi no Paulo, ua apee o Akuila raua o Perisila ia ˈna i to ˈna faarueraa mai ia Korinetia i te tau uaaraa tiare i te matahiti 52 o to tatou tau, e tae noa ˈtu i Ephesia. (Ohipa 18:18-21) Ua faaea raua i roto i taua oire ra e ua rave i te mau faaineineraa ia hoˈi faahou mai anaˈe te aposetolo. I reira hoi to teie nau feia haapii aravihi i te parau apî maitai, raveraa mai i te taata orero maitai ra o Apolo “i to raua iho utuafare” e te oaoaraa e tauturu ia ˈna ia taa ‘maite i te parau a te Atua.’ (Ohipa 18:24-26) I to Paulo tere-faahou-raa ˈtu na Ephesia i te toru o to ˈna tere mitionare, i te tahi mau taime i te area tau toetoe i te mau matahiti 52 e 53 o to tatou tau, ua paari aˈena te faaapu ta teie nau hoa faaipoipo itoito i tanu, no te ootiraa. Fatata e toru matahiti to Paulo pororaa e te haapiiraa ˈtu i reira no nia i “Te Eˈa,” a faatupu noa ˈi te amuiraa no Ephesia i te mau putuputuraa i te fare o Akuila.—Ohipa 19:1-20, 26, MN; 20:31; Korinetia 1, 16:8, 19.
I muri iho, i to raua hoˈiraa i Roma, ua tamau noa teie nau hoa o Paulo i te ‘titau â i te farii maitai,’ ma te pûpû i to raua fare ei vahi putuputuraa kerisetiano.—Roma 12:13; 16:3-5.
Ua ‘tuu i to raua aˈî i raro’ no Paulo
Peneiaˈe, ua faaea atoa o Paulo i ǒ Akuila raua o Perisila i Ephesia. Ua faaea anei o ˈna i ǒ raua ra i te taime a faahuehue ai te mau tahuˈa ario? Ia au i te aamu i roto i te Ohipa 19:23-31, i to te feia rima î, tei hamani i te mau hiero rii, patoiraa i te pororaa o te parau apî maitai, ua tia i te mau taeae ia tapea ia Paulo ia ore oia e haere i mua i te nahoa a fifihia ˈi oia. Ua manaˈo vetahi feia tatara Bibilia e i roto mau â i teie huru tupuraa atâta to Paulo manaˈoraa ‘e eita oia e ora’ e ua ohipa mai o Akuila raua o Perisila na roto i te tahi ravea ma te ‘tuu i to raua aˈî i raro’ no ˈna.—Korinetia 2, 1:8; Roma 16:3, 4.
I te ‘oreraa te auě ra,’ ua faarue maira o Paulo ma te paari i te oire. (Ohipa 20:1) Papu maitai, ua faaruru atoa o Akuila raua o Perisila i te patoiraa e te faainoraa. Ua haaparuparu anei teie mau mea ia raua? Aita roa ˈtu, ua tamau noa o Akuila raua o Perisila ma te itoito i ta raua mau tutavaraa kerisetiano.
Nau hoa faaipoipo piri roa
I te hoperaa te faatereraa a Kalaudio, ua hoˈi o Akuila raua o Perisila i Roma. (Roma 16:3-15) Tera râ, te taime hopea raua i faahitihia ˈi i roto i te Bibilia, ua hoˈi ïa raua i Ephesia. (Timoteo 2, 4:19) I reira faahou, mai i roto i te tahi atu mau irava atoa a te mau Papai, te faahiti-amui-hia ra teie tane e ta ˈna vahine. Auê ïa nau hoa faaipoipo piri e te tahoê e! Eita ta Paulo e nehenehe e manaˈo i taua taeae here ra o Akuila ma te ore e faahaamanaˈo i te turu haapao maitai a ta ˈna vahine. E hiˈoraa maitai roa teie no te mau Kerisetiano faaipoipo i teie mahana, maoti te tauturu taiva ore a te hoê vahine itoito i nehenehe ai te hoê taata e rave rahi “i te ohipa a te Fatu” e, i te tahi mau taime, hau atu atoa i ta te hoê taata faaea taa noa e nehenehe e rave.—Korinetia 1, 15:58.
Ua tavini o Akuila raua o Perisila i roto e rave rahi amuiraa taa ê. Mai ia raua atoa, e rave rahi Kerisetiano itoito i teie tau tei pûpû ia ratou no te haere i te vahi e hinaaro rahi ra i te tauturu. Te ite atoa ra ratou i te oaoa e te mauruuru no roto mai i te iteraa i te maraaraa o te mau faufaa o te Basileia e te neheneheraa e faatupu i te mau auhoaraa kerisetiano mahanahana e te faufaa.
Na roto i to raua hiˈoraa faahiahia roa o te here kerisetiano, ua riro o Akuila raua o Perisila ei feia herehia e Paulo e vetahi ê. Te mea faufaa roa ˈtu â râ, e roo maitai roa to raua i mua ia Iehova iho. Te haapapu maira te mau Papai e: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e outou na, outou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi outou.”—Hebera 6:10.
Eita paha ta tatou e nehenehe e horoa ia tatou iho mai ta Akuila raua o Perisila atoa i rave, tera râ, e nehenehe tatou taitahi e pee i to raua hiˈoraa faahiahia roa. E mauruuru rahi tatou a pûpû ai tatou i to tatou puai e to tatou ora no te taviniraa moˈa, ma te ore roa ˈtu e haamoe i “te hamani maitai, e te horoa, . . . te mauruuru roa ra hoi te Atua i te reira tusia.”—Hebera 13:15, 16.