VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 1/11 api 12-18
  • Te tufaraa i te tamahanahanaraa no ǒ mai ia Iehova ra

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tufaraa i te tamahanahanaraa no ǒ mai ia Iehova ra
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • “Te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana”
  • Haamatarohia no te riro ei feia tamahanahana
  • To Paulo ati i Asia
  • Te mau hiˈoraa no teie nei tau
  • Ohipa peapea i Rwanda—Na vai te hape?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • E haafatata ˈtu i te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • ‘A tamahanahana i te feia e mihi ra’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Te tamahanahanaraa no ǒ mai i ‘te Atua o te mau tamahanahanaraa atoa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 1/11 api 12-18

Te tufaraa i te tamahanahanaraa no ǒ mai ia Iehova ra

“E te papu nei to matou manaˈo ia outou, ua ite matou e rave atoa outou i te mahanahana o outou i rave atoa i te pohe nei.”—KORINETIA 2, 1:7.

1, 2. Eaha ta te feia e rave rahi tei riro mai ei Kerisetiano i teie mahana i ite?

E RAVE rahi feia e taio nei i Te Pare Tiairaa o tei paari ma te ore e ite i te parau mau a te Atua. Mai te reira atoa paha outou. Mai te peu e oia ra, a haamanaˈo na eaha to outou huru i te haamataraa to outou mata o te maramarama i te araara mai. Ei hiˈoraa, i to outou ite-matamua-raa e, aita te feia pohe e mauiui ra, ua aramoina râ, aita anei outou i tamǎrûhia? E i to outou haapiiraa i te tiaturiraa no te feia pohe, oia hoi e mau miria taata o te faatia-faahou-hia mai i roto i te ao apî a te Atua, aita anei outou i tamahanahanahia?—Koheleta 9:5, 10; Ioane 5:28, 29.

2 Eaha ïa no te parau tǎpǔ a te Atua e faaore i te ino e e faariro i teie fenua ei paradaiso? I to outou haapiiraa i te reira, aita anei outou i tamahanahanahia e i faaitoitohia ia tiai ru atu? Eaha to outou huru i to outou haapiiraa no te taime matamua e, peneiaˈe eita outou e pohe, e ora ˈtu râ outou i roto i taua Paradaiso ra i nia i te fenua nei e fatata maira? Eita e ore e ua putapû roa outou. Oia, ua riro mai outou ei taata fanaˈo i te poroi tamahanahana a te Atua, e porohia nei e te mau Ite no Iehova na te ao atoa nei.—Salamo 37:9-11, 29; Ioane 11:26; Apokalupo 21:3-5.

3. No te aha te feia o te tufa nei i te poroi tamahanahana mau a te Atua na vetahi ê, e faaruru atoa ˈi i te ati?

3 Teie râ, i to outou tamataraa i te tufa i te poroi a te Bibilia na vetahi ê, ua taa atoa ˈtura ia outou e “aore hoi i ati paatoa te taata i te faaroo.” (Tesalonia 2, 3:2) Ua faaooo mai paha vetahi o to outou mau hoa tahito ia outou i to outou faaiteraa i to outou tiaturi i te mau parau tǎpǔ a te Bibilia. Peneiaˈe ua faaruru atoa outou i te hamani-ino-raa i to outou tamau-noa-raa i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. Ua uˈana ˈtu â paha te patoiraa i to outou haamataraa i te taui i to outou oraraa no te faaau atu i te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Ua haamata outou i te farerei i te ati ta Satani e ta to ˈna ao e tuu ra i nia i te feia atoa e farii nei i te tamahanahanaraa a te Atua.

4. Eaha te mau maitiraa taa ê ta te feia i anaanatae apî mai, i rave i mua i te ati?

4 Teie râ hoi, mai ta Iesu i tohu, e faaturori te ati i te tahi pae e e faaea ratou i te apiti atu i roto i te amuiraa kerisetiano. (Mataio 13:5, 6, 20, 21) Te faaoromai nei vetahi i te ati na roto i te haamauraa i to ratou feruriraa i nia i te mau parau tǎpǔ tamahanahana mau o ta ratou e haapii ra. E inaha, e pûpû ratou i to ratou ora no Iehova e e bapetizohia ratou ei mau pǐpǐ no ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia. (Mataio 28:19, 20; Mareko 8:34) Parau mau, eita te ati e faaea i te taime e bapetizo ai te hoê Kerisetiano. Ei hiˈoraa, e nehenehe te vai-viivii-ore-raa i te pae taatiraa e riro ei aroraa fifi mau no te hoê taata o tei ora na i te hoê oraraa taiata. Area vetahi ra, e tia ia ratou ia faaû i te patoiraa tamau a to ratou mau fetii aita to roto i te parau mau. Noa ˈtu eaha te ati, e nehenehe te feia atoa e tapi nei ma te haapao maitai i te hoê oraraa pûpûhia no te Atua, e tiaturi i te hoê mea. E ite mau â ratou i te tamahanahanaraa e te tauturu a te Atua i nia ia ratou iho.

“Te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana”

5. Taa ê atu i te mau tamataraa e rave rahi ta Paulo i faaoromai, eaha ˈtu â ta ˈna i faaruru?

5 Te hoê taata o tei haafaufaa rahi i te tamahanahanaraa ta te Atua e horoa mai, o te aposetolo Paulo ïa. I muri aˈe i te hoê tau fifi mau i Asia e i Makedonia, ua ite oia i te tamǎrûraa rahi i to ˈna faarooraa e ua farii maitai te amuiraa no Korinetia i ta ˈna rata faatitiaifaroraa. Ua turai te reira ia ˈna ia papai atu i te piti o te rata, tei roto hoi teie parau arueraa: “Ia haamaitaihia te Atua, te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, te tumu o te aroha e o te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana; o tei haamahanahana mai ia matou i to matou mau pohe atoa nei.”—Korinetia 2, 1:3, 4.

6. Eaha ta tatou e haapii ra na roto i te mau parau a Paulo i roto i te Korinetia 2, 1:3, 4?

6 E auraa hohonu mau to teie mau parau i faauruahia. E hiˈopoa anaˈe na i te reira. Ia arue o Paulo aore ra ia haamauruuru oia i te Atua, aore ra ia faatae oia i te hoê aniraa ia ˈna i roto i ta ˈna mau rata, e pinepine tatou i te ite e, e haafaufaa hohonu atoa oia ia Iesu, te Upoo o te amuiraa kerisetiano. (Roma 1:8; 7:25; Ephesia 1:3; Hebera 13:20, 21) No reira, te faatae nei Paulo i teie parau arueraa i “te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia.” I muri iho, a tahi ra ïa i roto i ta ˈna mau papai, te faaohipa ra oia i te hoê iˈoa Heleni tei hurihia na roto i te taˈo ra “aroha.” No roto mai taua iˈoa ra i te hoê taˈo i faaohipahia no te faaite i te oto ia mauiui anaˈe vetahi ê. No reira, te faataa ra o Paulo i te aroha o te Atua no Ta ˈna mau tavini haapao maitai atoa o te faaoromai nei i te ati—e aroha o te turai nei i te Atua ia hamani maitai ia ratou. E inaha, ua faariro o Paulo ia Iehova ei pu no teie huru maitai au mau, na roto i te piiraa ia ˈna “te tumu o te aroha.”

7. No te aha e tano ai ia parau e o Iehova “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana”?

7 E horoa mai “te aroha” o te Atua i te tamǎrûraa i te taata e faaoromai ra i te ati. No reira, te faataa faahou ra o Paulo ia Iehova mai “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana.” No reira, noa ˈtu eaha te tamahanahanaraa ta tatou e fanaˈo na roto i te hamani maitai o to tatou mau hoa faaroo, ua ite tatou e o Iehova te pu. Aita e tamahanahanaraa mau e te vai maoro, ahiri e e ere no ǒ mai i te Atua ra. Hau atu, na ˈna i poiete i te taata ia au i to ˈna ra hohoˈa, ia nehenehe atoa tatou e riro ei feia tamahanahana. E na te varua moˈa o te Atua e turai i ta ˈna mau tavini ia faaite i te aroha i nia i te feia e hinaaro ra i te tamahanahanaraa.

Haamatarohia no te riro ei feia tamahanahana

8. Noa ˈtu e e ere te Atua te tumu no ta tatou mau tamataraa, eaha te faahopearaa maitai o to tatou faaoromairaa i te ati i nia ia tatou?

8 Noa ˈtu e te faatia ra te Atua ra o Iehova e ia faaruru ta ˈna mau tavini haapao maitai i te mau tamataraa huru rau, e ere râ oia te tumu no taua mau tamataraa ra. (Iakobo 1:13) Teie râ, e nehenehe te tamahanahanaraa o ta ˈna e horoa ra ia faaoromai tatou i te ati, e haamataro ia tatou ia ara hau atu â i nia i te mau hinaaro o vetahi ê. Eaha ïa te faahopearaa? “Ia tia ia [tatou] ia haamahanahana i te feia i roohia i te pohe ra, i te mahanahana a te Atua i mahanahana ˈi [tatou] iho nei.” (Korinetia 2, 1:4) No reira, te haamataro nei Iehova ia tatou ia riro ei feia aravihi i te tufaraa i ta ˈna tamahanahanaraa na to tatou mau hoa faaroo e na te feia o ta tatou e farerei nei i roto i ta tatou taviniraa, a pee ai tatou i te Mesia e ‘a haamahanahana ˈi tatou i te feia i mihi ra.’—Isaia 61:2; Mataio 5:4.

9. (a) Eaha te mea e tauturu ia tatou ia faaoromai i te mau mauiui? (b) Mea nafea vetahi pae e tamahanahanahia ˈi ia faaoromai tatou i te ati ma te haapao maitai?

9 Ua faaoromai o Paulo i te mau mauiui e rave rahi auaa te tamahanahana rahi no ǒ mai i te Atua ra na roto i te Mesia. (Korinetia 2, 1:5) E nehenehe atoa tatou e fanaˈo i te tamahanahanaraa rahi na roto i te feruri-hohonu-raa i nia i te mau parau tǎpǔ faufaa a te Atua, na roto i te pureraa ia turu mai to ˈna varua moˈa ia tatou, e na roto i te iteraa i te mau pahonoraa a te Atua i ta tatou mau pure. I reira tatou e haapuaihia ˈi no te tamau noa i te turu i te mana arii o Iehova e i te haapapu e e haavare te Diabolo. (Ioba 2:4; Maseli 27:11) Ia faaoromai tatou ma te haapao maitai i te mau huru ati atoa, e tia ia tatou, mai ia Paulo, ia faatae i te haamaitairaa atoa ia Iehova, auaa hoi ta ˈna tamahanahanaraa e nehenehe ai te mau Kerisetiano e tapea i to ratou haapao maitai i mua i te tamataraa. E riro te faaoromai o te mau Kerisetiano haapao maitai ei tamahanahanaraa no te fetii taeae, inaha e turai te reira ia vetahi ia hinaaro mau ‘e faaoromai maite i taua mau pohe ra.’—Korinetia 2, 1:6.

10, 11. (a) Eaha vetahi mau mea o tei haamauiui i te amuiraa no Korinetia i tahito ra? (b) Mea nafea to Paulo tamahanahanaraa i te amuiraa no Korinetia, e eaha te tiaturiraa o ta ˈna i faaite?

10 Ua faaoromai atoa to Korinetia i te mau mauiui e farereihia nei e te mau Kerisetiano mau atoa. Hau atu, ua tia ia aˈohia ratou no te tiavaru i te hoê taata poreneia tatarahapa ore. (Korinetia 1, 5:1, 2, 11, 13) I te mea e aita ratou i tiavaru i teie taata e i haapae i te feii e te amahamaha, ua hopoi mai te reira i te haama i nia i te amuiraa. I te pae hopea râ, ua faaohipa ratou i te aˈoraa a Paulo e ua tatarahapa mau ratou. No reira, ua haapopou oia ia ratou ma te mahanahana e ua parau oia e ua tamahanahanahia oia i to ratou farii-maitai-raa i ta ˈna rata. (Korinetia 2, 7:8, 10, 11, 13) E au râ e ua tatarahapa atoa te taata i tiavaruhia. No reira, ua faaue atu o Paulo ia ratou e “e faaore atu outou i ta ˈna hara, e e haamahanahana ˈtu e tia ˈi, o te horomii-noa-hia taua taata ra e te oto rahi.”—Korinetia 2, 2:7.

11 Eita e ore e ua tamahanahanahia te amuiraa no Korinetia i te piti o te rata a Paulo. E tera mau hoi hoê o ta ˈna mau tapao. Ua faataa oia e: “Te papu nei to matou manaˈo ia outou, ua ite matou e rave atoa outou i te mahanahana o outou i rave atoa i te pohe nei.” (Korinetia 2, 1:7) I te hopea o ta ˈna rata, ua faaitoito atu o Paulo e: “Ia mahanahana roa, . . . e tia ïa te Atua no ˈna te aroha e te hau i rotopu ia outou.”—Korinetia 2, 13:11.

12. Eaha te hinaarohia e te mau Kerisetiano atoa?

12 E haapiiraa faufaa roa ta tatou e nehenehe e huti mai i ǒ nei! Mea hinaarohia ia “rave” te mau melo atoa o te amuiraa kerisetiano “i te mahanahana” ta te Atua e horoa maira na roto i ta ˈna Parau, to ˈna varua moˈa, e ta ˈna faanahonahoraa i nia i te fenua nei. Te feia atoa i tiavaruhia, e hinaaro atoa ratou i te tamahanahanaraa mai te peu e ua tatarahapa ratou e ua faaafaro ratou i to ratou haerea hape. No reira, ua haamau “te tavini haapao maitai e te paari” i te hoê faanahoraa hamani maitai no te tauturu ia ratou. Hoê taime i te matahiti, e haere atu e piti matahiapo e farerei i vetahi tei tiavaruhia. Peneiaˈe aita teie feia e faaite faahou ra i te haerea orure aore ra aita ratou e rave faahou ra i te hara ino mau e peneiaˈe, te hinaaro nei ratou i te tauturu no te rave i te mau taahiraa avae titauhia ia faahoˈihia mai ratou i roto i te amuiraa.—Mataio 24:45; Ezekiela 34:16.

To Paulo ati i Asia

13, 14. (a) Mea nafea to Paulo faataaraa i te hoê tau ati rahi o ta ˈna i farerei i Asia? (b) Eaha paha te tupuraa ta Paulo e manaˈo ra?

13 Aita te huru mauiuiraa ta te amuiraa no Korinetia i faaruru e tae roa mai i taua taime ra, i nehenehe e faaauhia i te mau ati e rave rahi o ta Paulo i faaoromai. No reira oia i faahaamanaˈo ai ia ratou e: “Aita hoi matou i hinaaro, e te mau taeae, e ia ore outou ia ite i to matou pohe a roohia mai ai matou i Asia ra, e i neia-hua-hia matou aita ˈtura o matou puai, e aita roa matou i manaˈo e e ora: e manaˈo pohe to matou i roto ia matou iho, ia ore matou ia tiaturi ia matou iho, i te Atua ra i tei faatia i tei pohe ra: o tei faaora ia matou i taua pohe rahi ra, e te faaora noa nei â hoi; o ta matou hoi e tiaturi nei e na ˈna e faaora ia matou.”—Korinetia 2, 1:8-10.

14 Te tiaturi nei vetahi feia tuatapapa Bibilia e, te faahiti ra Paulo i ǒ nei i te faahuehueraa i tupu i Ephesia, o tei nehenehe hoi e haapohe ia Paulo e tae noa ˈtu i to ˈna na hoa ratere Makedonia e piti, o Gaio raua o Arisetareho. Ua aratohia teie na Kerisetiano e piti i roto i te hoê fare tei î roa i te taata o tei ‘pii e e piti aˈera hora, E mana rahi to [te ruahine ra o] Diana i Ephesia.’ I te pae hopea, ua manuïa te hoê tia mana a te oire i te faahau i te nahoa. Eita e ore e ua peapea rahi roa o Paulo i teie haamǎtaˈuraa i te ora o Gaio raua o Arisetareho. Inaha, ua hinaaro oia e haere i roto no te haaferuri i te nahoa i maamaa-roa-hia, ua tapeahia râ oia ia ore oia ia haamǎtaˈu atoa i to ˈna iho ora i te na reiraraa.—Ohipa 19:26-41.

15. Eaha paha te huru tupuraa ino roa tei faataahia i te Korinetia 1, 15:32?

15 Teie râ, ua faataa paha o Paulo i te hoê huru tupuraa ino roa ˈtu â i taua ohipa i faahitihia ˈtu nei. I roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia, ua ani o Paulo e: “I taputo na vau i te mau taehae i Ephesia ra, i te peu a te taata nei, eaha ta ˈu faufaa e noaa?” (Korinetia 1, 15:32) Te auraa ra, peneiaˈe ua haamǎtaˈuhia te ora o Paulo, eiaha noa na te mau taata e au i te animala ra, na te mau animala taehae mau atoa râ i roto i te tahua no Ephesia. I te tahi mau taime, e faautuahia na te feia ohipa ino na roto i te faaheporaa ia ratou ia taputo e te mau animala taehae, a mataitai noa ˈi te mau nahoa taata hiaai toto. Mai te peu e te hinaaro ra o Paulo e parau e ua faaû mau oia i te animala taehae, eita e ore e, i te taime hopea roa, ua faaora-semeio-hia oia i te hoê pohe ino mau, mai ia Daniela i faaorahia i te vaha o te mau liona mau.—Daniela 6:22.

Te mau hiˈoraa no teie nei tau

16. (a) No te aha te mau Ite no Iehova e rave rahi e taa ˈi i te mau ati i faaoromaihia e Paulo? (b) Eaha ta tatou e nehenehe e tiaturi no nia i te feia i pohe no to ratou faaroo? (c) Eaha te faahopearaa maitai i noaa mai i to te mau Kerisetiano oraraa mai i te mau tupuraa i reira ua fatata roa ratou i te pohe?

16 E rave rahi Kerisetiano no teie nei tau te taa ra ia ratou te mau ati i faaoromaihia e Paulo. (Korinetia 2, 11:23-27) I teie atoa mahana, ua “neia-hua-hia [te tahi mau Kerisetiano] aita ˈtura o [ratou] puai,” e e rave rahi tei faaruru i te mau huru tupuraa i reira “aita roa [ratou] i manaˈo e e ora.” (Korinetia 2, 1:8) Ua pohe vetahi i te rima o te mau taparahi nahoa taata e te feia hamani ino taehae. E nehenehe tatou e tiaturi e, auaa te mana tamahanahana o te Atua i nehenehe ai ratou e faaoromai e ua pohe ratou ma te mafatu e te feruriraa mau papu i nia i te tupuraa o to ratou tiaturiraa, e tiaturiraa e haere i nia i te raˈi anei aore ra e ora i nia i te fenua nei. (Korinetia 1, 10:13; Philipi 4:13; Apokalupo 2:10) I te tahi atu mau tupuraa, na Iehova i faataui i te mau ohipa, e ua ora mai to tatou mau taeae i te pohe. Aita e feaaraa e te feia i fanaˈo i teie huru faaoraraa, ua rahi atu â to ratou tiaturi “i te Atua ra i tei faatia i tei pohe ra.” (Korinetia 2, 1:9) I muri iho, ua nehenehe ratou e paraparau ma te manaˈo papu atu â, i to ratou tufaraa i te poroi tamahanahana mau a te Atua na vetahi ê.—Mataio 24:14.

17-19. Eaha te mau ohipa i tupu e faaite ra e ua fanaˈo mau â to tatou mau taeae no Rwanda i te tamahanahanaraa a te Atua?

17 Aita i maoro iho nei, ua faaû to tatou mau taeae here i Rwanda fatata i te hoê â tupuraa e to Paulo e to ˈna mau hoa. E rave rahi o tei pohe, tera râ, aita te mau tutavaraa a Satani no te haamou i to ratou faaroo i manuïa. Area râ, ua fanaˈo to tatou mau taeae no taua fenua ra, i te tamahanahanaraa a te Atua e rave rau taime i nia ia ratou iho. I te tau o te haapoheraa i te mau nunaa Tutsi e Hutu e ora ra i Rwanda, ua itehia te mau Hutu o tei faaruru i te pohe no te paruru i te mau Tutsi e te mau Tutsi o tei paruru i te mau Hutu. Ua haapohehia vetahi na te mau pǔpǔ haavî no te mea ua paruru ratou i to ratou mau hoa faaroo. Ei hiˈoraa, ua haapohehia te hoê Ite Hutu o Gahizi te iˈoa no to ˈna faatapuniraa i te hoê tuahine Tutsi o Chantal te iˈoa. Ua faatapunihia te tane Tutsi a Chantal, o Jean, i te tahi atu vahi na te hoê tuahine Hutu o Charlotte te iˈoa. E 40 mahana to Jean e to te tahi atu taeae Tutsi, tapuni-noa-raa i roto i te hoê haapupuraa auahi rahi, e ua haere noa mai raua i rapaeau no te tahi taime poto i te po. I taua taime atoa ra, ua afai mai o Charlotte i te maa na raua e ua paruru oia ia raua, noa ˈtu e tei pihai iho to ˈna faaearaa i te hoê puhapa a te nuu Hutu. I nia i teie api, te ite ra outou i te hohoˈa o Jean e o Chantal tei farerei faahou, e te haamauruuru nei raua i to raua mau hoa haamori Hutu “o tei tuu atoa i to [ratou] aˈî i raro” no ratou, mai ta Perisila raua o Akuila i rave no te aposetolo Paulo.—Roma 16:3, 4.

18 Ua haapopouhia te tahi atu Ite Hutu, o Rwakabubu, i roto i te vea ra Intaremara no to ˈna parururaa i te mau hoa faaroo Tutsi.a Te na ôhia ra e: “Te vai atoa ra o Rwakabubu, e Ite no Iehova oia, o tei tamau noa i te faatapuni i te taata i tera e tera vahi i ǒ to ˈna mau taeae (mea na reira te mau hoa faaroo ia pii ia ratou iho). E haere na oia i te mahana taatoa no te afai i te maa e te pape na ratou, noa ˈtu e e aho pau to ˈna. Na te Atua râ i haapuai hau aˈe ia ˈna.”

19 Teie atoa te hiˈoraa o te hoê tane e ta ˈna vahine tei anaanatae, o Nicodeme raua o Athanasie. Na mua ˈˈe i te haamataraa o te haapoheraa nunaa, ua haapii teie na feia faaipoipo i te Bibilia e te hoê Ite Tutsi o Alphonse te iˈoa. Ma te faaruru i te pohe, ua faatapuni raua ia Alphonse i ǒ raua. I muri aˈe, ua taa ˈtura ia raua e e ere to raua fare i te vahi papu no te mea ua ite to raua feia tapiri Hutu no nia i to raua hoa Tutsi. No reira, ua faatapuni aˈera Nicodeme e o Athanasie ia Alphonse i roto i te hoê apoo i roto i to raua aua. Ua tano raua no te mea ua haere maira te feia tapiri e imi ia Alphonse fatata i te mau mahana atoa. A tarava noa ˈi oia i roto i taua apoo ra e 28 mahana, ua feruri maite o Alphonse i nia i te mau aamu a te Bibilia mai to Rahaba, o tei faatapuni e piti Iseraela i nia i te tapoˈi o to ˈna fare i Ieriko. (Iosua 6:17) I teie mahana, te tamau noa nei o Alphonse i ta ˈna taviniraa i Rwanda ei taata poro i te parau apî maitai, ma te mauruuru i te mea e ua faaruru ta ˈna feia haapii Bibilia Hutu i te pohe no ˈna. E o Nicodeme raua o Athanasie? E mau Ite no Iehova bapetizohia raua i teie nei e te faatere nei raua hau atu i te 20 haapiiraa Bibilia e te mau taata anaanatae.

20. Mea nafea to Iehova tamahanahanaraa i to tatou mau taeae no Rwanda, eaha râ te hinaaro tamau o e rave rahi o ratou?

20 I te tau i haamata ˈi te haapoheraa nunaa i Rwanda, e 2 500 feia poro i te parau apî maitai i roto i te fenua. Noa ˈtu e e mau hanere o tei pohe aore ra o tei faahepohia ia horo ê i te fenua, ua maraa te numera o te mau Ite e ua hau atu i te 3 000. E haapapuraa te reira e ua tamahanahana mau te Atua i to tatou mau taeae. Eaha atoa no te mau otare e te feia ivi e rave rahi i rotopu i te mau Ite no Iehova? Oia mau, te faaruru nei ratou i te ati e te hinaaro tamau nei ratou i te tamahanahanaraa. (Iakobo 1:27) E horoi-roa-hia to ratou roimata i te taime noa e tupu ai te tia-faahou-raa i roto i te ao apî a te Atua. Noa ˈtu râ, auaa te tautururaa a to ratou mau taeae e no te mea e feia haamori ratou i “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana,” e nehenehe ta ratou e faaruru i te oraraa.

21. (a) I teihea ˈtu â mau fenua to tatou mau taeae e hinaaro rahi ai i te tamahanahanaraa, e eaha te hoê ravea e nehenehe ai tatou paatoa e tauturu? (A hiˈo i te tumu parau “Tamahanahanaraa i roto e maha matahiti tamaˈi.”) (b) Afea to tatou hinaaro i te tamahanahanaraa e haamâha-roa-hia ˈi?

21 I roto e rave rau atu â fenua, mai ia Érythrée, Singapour, e Yougoslavie tahito, te tamau noa nei to tatou mau taeae i te tavini ia Iehova ma te haapao maitai noa ˈtu te ati. Ia tauturu tatou i teie mau taeae e tia ˈi, na roto i te faahiti-tamau-raa i te mau pure ia fanaˈo ratou i te tamahanahanaraa. (Korinetia 2, 1:11) E ia faaoromai tatou ma te haapao maitai e tae roa i te taime te Atua, na roto ia Iesu Mesia, “e horoi [ai] i to [tatou] roimata atoa” i roto i te auraa taatoa. I reira ïa tatou e hope roa ˈi i te fanaˈo i te tamahanahanaraa ta Iehova e horoa mai i roto i ta ˈna ao apî parau-tia.—Apokalupo 7:17; 21:4; Petero 2, 3:13.

[Nota i raro i te api]

a Ua faatia Te Pare Tiairaa o te 1 no Tenuare 1995, i te api 26, i te aamu o Deborah, te tamahine a Rwakabubu, o tei haaputapû i te pǔpǔ faehau Hutu na roto i ta ˈna pure, e mea na reira to ˈna utuafare i te oraraa i te taparahiraa.

Ua ite anei outou?

◻ No te aha o Iehova e piihia ˈi “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana”?

◻ Nafea tatou ia hiˈo i te mau ati?

◻ E tufa tatou i te tamahanahanaraa na vai?

◻ Nafea to tatou hinaaro i te tamahanahanaraa e haamâha-roa-hia ˈi?

[Hohoˈa i te api 17]

Noa ˈtu e e mau Ite Tutsi o Jean raua o Chantal, ua faatapuni te mau Ite Hutu ia raua i te mau vahi taa ê i te tau o te haapoheraa nunaa i Rwanda

[Hohoˈa i te api 17]

Te tamau noa nei te mau Ite no Iehova i te tufa i te poroi tamahanahana mau a te Atua na to ratou taata-tupu i Rwanda

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono