VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/10 api 25-29
  • Te hoê huru no te tupuraa i Guinée équatoriale

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê huru no te tupuraa i Guinée équatoriale
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Te ueueraa i te huero i te mau mahana matamua
  • “Tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua”
  • Te tururaa i te tupuraa na roto i te haaputuputuraa
  • Te pîpîraa i te huero ma te faaoromai
  • Te tautururaa i te mau taata ia haamaitai i to ratou oraraa
  • Te riroraa ei tavini no te Atua
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/10 api 25-29

Te hoê huru no te tupuraa i Guinée équatoriale

TE RUPERUPE, o te manaˈo matamua ïa o te hoê ratere ia tau anaˈe to ˈna manureva i nia i te tauraa rahi i Guinée équatoriale. Ua haaatihia te tauraa e te mau tumu raau rarahi, o te tapoˈi i te mau fare o te vahi tauraa manureva. E mea tupu maitai te mau ururaau e te mau faaapu unauna mai te pae miti e tae atu i te mau tupuai mouˈa, faatupuhia e te ûa rahi e te anuvera i te matahiti taatoa oia hoi tau 30 teteri Celsius.

Te ite-atoa-hia ra te tahi atu huru tupuraa rahi i Guinée équatoriale, “te tupu a te Atua ra.” (Kolosa 2:19) Mai te taata toroa no Etiopia ra, o tei ani i te tauturu ia Philipi, e rave rahi i ǒ nei e hiaai ra e taa i te auraa o te mau Papai. (Ohipa 8:26-39) E mea matauhia ia haafatata ˈtu te hoê taata i te hoê Ite no Iehova i nia i te aroâ e ia ani i te hoê haapiiraa Bibilia. Tau 325 Ite i Guinée équatoriale e faatere ra hau atu i te hoê tausani haapiiraa Bibilia.

Te ueueraa i te huero i te mau mahana matamua

Tei te pae apatoa no Nigeria e no Cameroun o Guinée équatoriale, te fenua haihai roa ˈˈe i Afirika. (A hiˈo i te hohoˈa fenua.) Na te mau Ite no Nigeria i faatae mai na mua i te parau apî maitai i ǒ nei, o tei haere mai no te imi i te ohipa faaapu cacao. Noa ˈtu e e rave rahi amuiraa reo Beretane tei haamauhia, ua ore râ i muri iho i to teie mau taeae hoˈiraa i Nigeria. I muri noa ˈˈe râ te fariiraahia te tiamâraa o te fenua Guinée équatoriale i te matahiti 1968, e toru taata e ta ratou mau vahine, e mitionare a te Watchtower ratou, tei tonohia i reira. Aita ratou i nehenehe e faaea maoro no te mau fifi i te pae politita, ua faatupu râ ta ratou pororaa i te mau faahopearaa maitatai.

Ua farerei te hoê o te mau mitionare, o Santiago te iˈoa, ia Buenaventura, e taata rahi e te pautuutu tei matauhia e te feia no reira mai ia superman, taata puai roa. E taata faaroo oia o tei faatura i te Bibilia, e taata haavî râ oia. Maa parau faaino noa, ua navai ïa no ˈna ia tupai i te hoê taata. Ia riri anaˈe oia i roto i te hoê fare inuinuraa, e horo pauroa te taata, na roto atoa ˈtu i te mau haamaramarama no te ape i ta ˈna mau tanoraa rima. Inaha, i to ˈna faarooraa ia Santiago, ua opua oia e tupai ia ˈna mai te peu e eita oia e haapapu na roto i te mau Papai i te mea ta ˈna i parau. ‘Eita te hoê taata e nehenehe e haamaau ia superman,’ o ta ˈna ïa i parau ia ˈna iho. Ua maere roa oia i te mea o ta ˈna i faaroo, no nia iho â râ i te tiaturiraa o te ora mure ore i nia i te hoê fenua e faarirohia ei Paradaiso, no reira ua farii atura oia i te hoê haapiiraa Bibilia.

A haere noa ˈi te haapiiraa i mua, ua uˈana roa ˈtura te hiaai o Buenaventura e ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso, e ua haapii oia e e tia ia ˈna ia faaau i to ˈna oraraa i te mau faaueraa a te Atua no te fanaˈo i teie huru re. I to ˈna taaraa e eiaha roa te mau Kerisetiano mau ‘ia tahoo te ino i te ino,’ ua haamata ˈtura oia i te rave i te tutavaraa haavare ore no te haavî i to ˈna huru iria.—Roma 12:17.

Ua tupu te hoê tamataraa mau i te hoê mahana, ua haamarua hape oia i te hapaina a te hoê taata i roto i te hoê fare inuinuraa. Ua riri atura te taata ra e ua tupai ia ˈna. Ua faaatea oioi atura vetahi ê, a tiai noa ˈi ia tupu te motoraa. Tera râ, ua aufau atura o Buenaventura ma te haehaa i te hapaina tei parari, e te tahi atu inu na taua taata ra, e ua tatarahapa ˈtura oia no to ˈna hape. I to te feia tapiri iteraa i te tauiraa rahi ta te hoê haapiiraa Bibilia i faatupu i nia ia ˈna, e rave rahi tei ineine i te haapii e o ˈna. I te taime a bapetizo ai o Buenaventura, ua faatere aˈena oia e pae haapiiraa Bibilia. Ua tavini oia ei matahiapo i na matahiti e pae i mairi aˈenei, e noa ˈtu e te pii noa ra te taata ia ˈna e superman, e parau hauti noa ïa i teie nei.

“Tei ite i to ratou mau hinaaro i te pae varua”

I te mau matahiti 1970, ua tamau te tahi noa mau Ite i reira i te poro e i te haaputuputu ia au i tei maraa ia ratou. I muri iho, ua tonohia mai e rave rahi mitionare Paniora faaipoipohia no te tauturu. Te haamanaˈo ra o Andrés Botella, o tei tavini i Guinée équatoriale 12 matahiti te maoro, e i muri noa ˈˈe i to ˈna taeraa mai, ua maere roa oia e ua “ite” mau te taata “i to ratou mau hinaaro i te pae varua.” (Mataio 5:3, MN) “E mea oaoa mau i te haapii i te Bibilia i teie mau taata anaanatae,” o ta ˈna ïa e parau ra.

Ua haapii o Mary, te hoê tuahine Paniora, i te Bibilia e te hoê vahine apî, o María te iˈoa, o tei parau e ua anaanatae atoa to ˈna nau metua ra o Francisco raua o Fausta i te haapii. I te mea e ua faatere o Mary 15 haapiiraa e mea atea te faaearaa o te mau metua o María, e rave rahi hebedoma i mairi hou oia i nehenehe ai e haere e farerei ia raua.

I to Mary raua ta ˈna tane ra o Serafín, farereiraa i te mau metua i te pae hopea, ua noaa aˈena ta raua te buka ra E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua neia e te hoê Bibilia, e ua hiaai raua e haamata i te haapii. Ua haamata oioi atura ratou. Ua tapao o Serafín e ua ite maitai te mau metua o María i te tumu parau. Mai te reira atoa i te piti o te farereiraa i to ratou haapiiraa i te pene piti. “E au ra e te haapii ra mâua e e piti Ite bapetizohia,” o ta Serafín ïa e haamanaˈo ra. I te toru o te farereiraa, i te mea e ua ite maitai raua i te tumu parau, ua ani ihora Serafín e faatere oia i te haapiiraa ma te mau uiraa e te mau pahonoraa no te ite e ua taa maitai mau anei ia raua. Ua ite atura oia e ua haapii o Francisco e o Fausta raua anaˈe i te buka taatoa!

Nafea to raua ite apî i te ohiparaa i nia ia raua? Ia au i te mea o ta raua i haapii, ua faaea aˈena raua i te haere i te mau putuputuraa tahutahu e ua tâpû i to raua mau taairaa e te Ekalesia Katolika. Hau atu, ua faaea o Francisco i te puhipuhi i te avaava, e aita raua i amu faahou i te iˈo aita i faatahe-maitai-hia te toto. I te mea e ua faaohipa raua i te mau mea atoa o ta raua i haapii, ua faaitoitohia raua ia haamata i te tufa i to raua ite na vetahi ê. Ua haamata oioi raua e poro i te feia tapiri. I roto noa e toru avaˈe, ua ineine raua no te bapetizoraa. I teie nei, e tavini tauturu o Francisco, e na roto i to raua hiˈoraa maitai e te itoito i roto i te pororaa, ua riro e toru o ta raua mau tamahine i teie nei ei mau Ite, e piti tamaiti e haere ra i te mau putuputuraa, e ono fetii ê atu o te haapii ra.

Aita i maoro roa i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa, ua farerei o Francisco ia Pablo, te hoê Katolika faaroo tei tavini ei tiai i roto i ta ˈna fare pure. E hohora noa na o Pablo i te oreroraa parau i te mau taime e mairi te perepitero. Ia maˈihia te hoê melo o te ekalesia, e haere oia e farerei ia ˈna; ia ore te hoê taata e tae mai i te pureraa, e taniuniu o Pablo no te faaitoito; e ia pohe te hoê taata, e tamata oia i te tamahanahana i te utuafare. Papu maitai, e mea here-roa-hia o Pablo e te mau melo atoa o te paroita.

I te mea e mea faatura roa o Pablo i te Bibilia, ua farii oioi oia i te pûpûraa a Francisco e haapii e o ˈna. Ua ite oioi atura o Pablo e mea tia te poroi a te Bibilia, e i muri aˈe i te tahi noa haapiiraa, ua faaoti ihora oia e faaohipa i te tahi mau irava o ta ˈna i haapii i roto i te hoê o to ˈna “mau tere farereiraa tiai mamoe” i te hoê melo o te ekalesia i maˈihia. I muri noa ˈˈe, i roto i te hoê o ta ˈna mau oreroraa parau Sabati, ua faataa o Pablo i te faufaaraa ia faaohipa i te iˈoa o te Atua ra o Iehova, e no te aha eita e tia ia tatou ia faaohipa i te mau hohoˈa faaroo.

I te mea hoi e ua farii oioi o ˈna i te parau mau, ua manaˈo oia e mai te reira atoa ïa no te tahi atu mau melo o ta ˈna ekalesia. I muri aˈe râ e toru aore ra e maha o teie mau oreroraa parau niuhia i nia i te Bibilia, ua ite ihora o Pablo e aita te taata e au ra i te haamaramaramaraa ta ˈna e horoa ra. Ua opua ihora oia e faarue i te ekalesia e ia amuimui tamau e te mau Ite no Iehova. Tau avaˈe noa, ua ineine oia no te bapetizoraa, e i teie nei, e taata poro itoito oia i te parau apî maitai. Noa ˈtu e eita oia e nehenehe e poro ma te taime taatoa, te faatere nei oia i teie nei hoê ahuru haapiiraa Bibilia.

Te tururaa i te tupuraa na roto i te haaputuputuraa

Ua haapao maite te mau Ite no Guinée équatoriale i te faaueraa a te Bibilia e eiaha e faarue i te mau haaputuputuraa. (Hebera 10:25) Mai te matahiti 1994 mai â, i te faatia-faahou-raahia te ohipa e te faatereraa, ua hiaai te mau taeae i te mau Piha no te Basileia e au. Inaha, na te rahiraa o te mau amuiraa i patu i ta ratou iho mau piha aore ra te patu nei ratou.

I Mongomo, e pinepine te rahiraa taata e haere ra i te mau putuputuraa o te Sabati, e naeahia e piti taime e te afa hau aˈe i te numera o te feia poro o te Basileia, ua rohi te amuiraa no te hamani i te hoê vahi putuputuraa rahi. Te tihepu nei te tahi atu mau haapaoraa i Mongomo i te feia rave ohipa no te patu i ta ratou mau fare pure, ua itehia ïa te ohipa a te mau Ite no reira. I te hoê mahana, ua tapea ihora te hoê orometua no te Iglesia Nueva Apostólica (Ekalesia Aposetolo Apî) i te vahi paturaa no te ani i te hoê matahiapo e ehia ta ˈna e aufau ra i teie mau rave ohipa puai. Ua parau te orometua e e noa ˈtu e ua faaohipa oia i te tahi mau taata hamani fare e melo ratou no ta ˈna iho ekalesia, e mea taere roa te ohipa. Ua uiui oia e e nehenehe anei ta ˈna e tihepu i te feia rave ohipa e hamani ra i te Piha no te Basileia. I te parauraahia ˈtu ia ˈna e te rave nei te mau Ite atoa i te ohipa ma te tamoni ore, ua haere atura oia ma te maere rahi.

Te titau ra te haereraa i te mau putuputuraa i te faatusiaraa rahi i te feia e mea atea to ratou faaearaa i te Piha no te Basileia. Ua farerei o Juan, te hoê taurearea tei bapetizohia i te matahiti 1994, i teie huru tupuraa. Ua faaroo oia i te parau mau i Gabon, i reira to ˈna haapiiraa i te afaraa matamua o te buka ra E ora e a muri noa ˈtu. I muri iho, ua hoˈi atura oia i Guinée équatoriale, i to ˈna oire iti tumu tau 100 kilometera te atea ia Mongomo. Ua riro te reira ei tautooraa no ˈna ia tamau i ta ˈna haapiiraa. Aita râ oia i haaparuparu. I te mau avaˈe atoa, e haere oia na nia i te pereoo tataahi e vau hora te maoro i Mongomo, i reira o Santiago, matahiapo no reira, e faatere ai i ta ˈna haapiiraa. Ua faaea oia i Mongomo tau mahana noa e ua haapii oia e toru aore ra e maha taime i te roaraa o taua mau mahana ra. I to ˈna na reiraraa, ua nehenehe o ˈna e faaoti i ta ˈna haapiiraa e e faaineine no te bapetizoraa.

Nafea to Juan vai-puai-raa i te pae varua e aita oia e amuimui rahi nei e te tahi atu mau Kerisetiano? Mea na roto ïa i te riroraa ei taata poro itoito o te parau apî maitai. Ua poro oia i te mau taata atoa o to ˈna oire iti, e i to ˈna bapetizoraahia, ua faatere oia 13 haapiiraa Bibilia. E ono o te mau taata o ta ˈna e haapii ra tei haere na muri iho ia ˈna i te mahana tairururaa taa ê i Mongomo no te ite i to ˈna bapetizoraa. Te faatere nei oia i teie nei i te hoê haapiiraa tamau o Te Pare Tiairaa e te feia anaanatae i to ˈna vahi, e tau 20 taata e haere noa mai nei.

Te pîpîraa i te huero ma te faaoromai

E ere i te mea oioi te taatoaraa o te tupuraa i te pae varua. I te tahi mau taime, e titauhia te faaoromai rahi ia ite i te huero ia hotu mai i te pae hopea. E mea tano te reira i roto i te tupuraa o Paca, o tei faaroo matamua i te parau apî maitai i te matahiti 1984, i to Edita, tuahine pionie, pororaa ia ˈna i te matete. I to Edita haereraa e farerei ia Paca i to ˈna fare i te hebedoma i muri iho, ua farii o Paca i te hoê haapiiraa Bibilia. Noa ˈtu e aita oia i haere roa i mua, ua onoono o Edita no te mea ua ite oia i te mau huru maitatai o Paca. “E au oia mai te hoê mamoe,” o ta Edita ïa e faataa ra, “e ua pure au ia Iehova ia haamahora oia i to ˈna mafatu.”

Ua tamau noa o Paca i ta ˈna haapiiraa o te maumau i te tahi taime e maha matahiti e te afa te maoro, aita râ oia i haere roa i mua. I to raua faaotiraa i te buka ra E ora e a muri noa ˈtu, ua paraparau tahaa ˈtura o Edita ia Paca no nia i te faufaaraa ia haapao maite i te parau mau. I to ˈna tutavaraa e haaputapû i te mafatu o Paca, ua taˈi atoa na o Edita.

“Ua putapû roa vau i taua aˈoraa haavare ore ra,” o ta Paca ïa e haamanaˈo ra. “Mai reira mai, ua haamata ˈtura vau e rave i te mau tauiraa i roto i to ˈu oraraa. Ua apiti atura vau i roto i te Haapiiraa o te Taviniraa Teotaratia, e i taua noâ matahiti ra, ua riro mai au ei vahine poro bapetizo-ore-hia. Te mahana vau a bapetizohia ˈi, o te mahana oaoa roa ˈˈe ïa o to ˈu oraraa!” Te taa ê ra te aau tae o Paca i teie nei, i to ˈna tâuˈa ore i tahito ra. Te faatere nei oia i teie nei 13 haapiiraa Bibilia, e parau mau, te faaoromai nei oia i te feia aita e haere oioi ra i mua.

Te tautururaa i te mau taata ia haamaitai i to ratou oraraa

Na roto i te oraraa ia au i te mau faaueraa a te Bibilia, ua noaa i te mau Ite no Iehova no Guinée équatoriale te hoê roo maitai no te haerea parau-tia e te peu maitai. Ua haafatata ˈtura te hoê taata, tei maere roa i to ratou haerea, i te hoê matahiapo no te Amuiraa no Bata e ua ani atura e: “Te vai ra anei ta oe te buka ra Haaferuriraa?b Ua fiu roa vau i te riroraa ei taata no teie nei ao. Te hinaaro nei au e riro ei Ite no Iehova!”

Ua riro o Antonio, te hoê tavini tauturu i roto i te Amuiraa no Malabo, ei hiˈoraa matauhia o te hoê taata no teie nei ao tei riro mai ei Ite. Hou oia a haapii ai i te Bibilia, ua ora na oia i te hoê oraraa tia ore. Ua haamâuˈa oia i te rahiraa o ta ˈna moni ei taata tatai uati i roto i te ava, e ua taiata atoa oia. Na te aha i tauturu ia ˈna ia taui i to ˈna huru oraraa? Ua putapû roa oia i te mea e parauhia ra i roto i te Korinetia 1, 6:9, 10: “Eiaha e vare; e ore hoi te taiata, . . . e te taero ava, . . . e parahi i te basileia o te Atua.” Ua taa ia ˈna e ia fariihia mai oia e te Atua, e tia ia ˈna ia taui i to ˈna huru oraraa. No reira ua haamata ˈtura oia i te vai ara i ta ˈna mau amuimuiraa. (Maseli 13:20) I te taniuniuraa mai to ˈna mau hoa tahito ia ˈna no te haere e inu na muri iho ia ratou, ua patoi oia i ta ratou aniraa e ua horoa ˈtu i te hoê faaiteraa. Aita i maoro, ua faaea ˈtura ratou i te haapeapea ia ˈna.

Ua hoona anei te mau tutavaraa atoa? “Te oaoa rahi nei au i te tauiraa i to ˈu huru oraraa,” o ta Antonio ïa e faataa ra. “E mea maitai aˈe to ˈu tino noa ˈtu e e 60 matahiti to ˈu i teie nei, area to ˈu mau hoa tahito ra, ua pohe ratou aore ra te mauiui ra i te maˈi. I teie nei, e hoa mau to ˈu, eiaha râ te feia e hinaaro noa ra i te hoê hoa no te aufau i ta ratou mau inu. Te mea faufaa roa ˈtu â, e taairaa maitai to ˈu e te Atua. Te tavini nei au i teie nei ei pionie tamau, e te haapii atoa nei au i te Bibilia e te hoê taata, o te inu atoa to ˈna fifi, e nehenehe ïa vau e faaohipa i te mau mea o ta ˈu i farerei no te tauturu ia ˈna.”

Te riroraa ei tavini no te Atua

Tau 200 matahiti i teie nei, ua haaputuputuhia te mau taata na te pae miti o te fenua Guinée équatoriale e ua afaihia ratou i te fenua Marite ei tîtî. I teie mahana, e rave rahi o te farii nei e riro ei tavini—tavini no te Atua. Ua horoa teie huru taviniraa i te tiamâraa mau no ratou, ma te faatiamâ mai ia ratou i te mau haapiiraa e te mau peu tahutahu a Babulonia. Ua haapii atoa te reira ia ratou e mea nafea ia ora i te hoê oraraa au e te hotu. Ua ite ratou i te tupuraa o te parau tǎpǔ a Iesu e: “E ite ïa outou i te parau mau, e na te parau mau outou e faatiamâ.”—Ioane 8:32.

I te oroa Haamanaˈoraa i te matahiti 1995, 1 937 taata tei putuputu mai—fatata e ono taime hau atu i te numera o te feia poro o te fenua—no reira te vai ra te mau ravea no te tupuraa hau atu â i te pae varua. A tamau noa ˈi te mau Ite no Guinée équatoriale i te tanu e te pîpî i te huero o te parau mau ma te itoito, ua ite papu ratou e ‘na te Atua e faatupu.’ (Korinetia 1, 3:6) Ma te feaa ore, te vai ra iho â te hoê huru maitai roa no te tupuraa i te pae varua i Guinée équatoriale!

[Nota i raro i te api]

a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Neneihia na roto i te reo Farani e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono