Mau uiraa a te feia taio
Eaha ta te aposetolo Paulo i hinaaro e parau i to ˈna parauraa e ua riro oia “i te haamoeraa i te mau mea i muri ra, e te titauraa ˈtu hoi i tei mua”? (Philipi 3:13) E nehenehe anei te tahi taata e opua e haamoe i te tahi mea?
Eita, i roto i te rahiraa tupuraa, eita ta tatou e nehenehe e iriti ê roa i te tahi mea mai roto mai i to tatou feruriraa. Inaha, te moehia ra ia tatou i te mea o ta tatou e hinaaro e haamanaˈo, e e haamanaˈo tatou e rave rahi mea o ta tatou e hinaaro e haamoe. Eaha râ ta Paulo i hinaaro e parau i to ˈna papairaa i te mau parau i roto i te Philipi 3:13? Na te mau irava tapiri e tauturu mai ia tatou ia taa.
I roto i te Philipi pene 3, te faataa ra Paulo i to ˈna “tiaturi i ta te tino.” Te faahiti ra oia i to ˈna paariraa mai ma te fanaˈo i te haapiiraa maitai roa ˈˈe a te ati Iuda e to ˈna itoito no te Ture—te mau mea o tei nehenehe e faafanaˈo ia ˈna e rave rahi mau mea maitatai i roto i te nunaa Iseraela. (Philipi 3:4-6; Ohipa 22:3-5) Tera râ, ua haapae oia i teie mau mea maitatai, ma te faariro atu ei mea faufaa ore, i roto i te hoê auraa parau. No te aha? No te mea ua itehia e ana te hoê mea maitai aˈe—“te maitai rahi ra i te ite i te Mesia . . . ia Iesu.”—Philipi 3:7, 8.
Te tapao matamua te tia ia Paulo ia titau, e ere ïa i te hoê tiaraa i roto i teie ao, maoti râ “te tia-faahou-raa mai te pohe maira.” (Philipi 3:11, 12) No reira oia i papai ai e: “I te haamoeraa i te mau mea i muri ra, e te titauraa ˈtu hoi i tei mua, te nenei tia ˈtu nei au i te tapao, ia noaa te berabeio i te parauraa a te Atua no nia maira i te Mesia nei ia Iesu.” (Philipi 3:13, 14) I to Paulo parauraa i to ˈna “haamoeraa i te mau mea i muri ra,” aita oia i hinaaro e parau e ua iriti ê oia i “te mau mea i muri ra” mai roto mai i to ˈna feruriraa. Te haamanaˈo noa ra oia, i te mea hoi e no faahiti noa maira oia i te reira. Hau atu â, i roto i te reo heleni tumu, te faaohipa ra oia i te hoê ihoparau o te faaite ra i te hoê ohipa e tupu ra, aita râ i hope. Te parau ra oia e “haamoeraa,” eiaha râ “ua haamoehia.”
Ua rau te auraa o te taˈo heleni (e·pi·lan·thaʹno·mai) i hurihia na roto i te taˈo ra “haamoe”, teie hoi te tahi “te oreraa e tâuˈa,” aore ra “te oreraa e haapao.” Ia au i te titionare Exegetical Dictionary of the New Testament (piahia e Horst Balz e Gerhard Schneider), te reira hoi te auraa o te taˈo ra “haamoeraa” i roto i te Philipi 3:13. Aita o Paulo i manaˈonaˈo noa i te mau ohipa o ta ˈna i haapae. Ua haapii oia ia ore e haapao rahi roa ˈtu i te reira. Ua riro hoi mai te ‘mau pehu’ ia faaauhia i te tiaturiraa e haere i nia i te raˈi.—Philipi 3:8, MN.
Nafea ia faaohipa i teie mau parau a Paulo i teie mahana? Ua rave na paha te hoê kerisetiano, mai ia Paulo atoa, i te mau haapaeraa no te tavini i te Atua. Ua faarue paha oia i te hoê toroa aufau-maitai-hia no te rave i te taviniraa ma te taime taatoa. Aore ra no roto mai paha o ˈna i te hoê utuafare ona o tei faaere ia ˈna i te mau faufaa i te pae moni, no te mea aita ratou e farii ra i te parau mau. E mea faahiahia teie mau haapaeraa e ere râ te reira i te hoê ohipa o te tia ia tapitapi-noa-hia. E ‘haamoe,’ oia hoi e faaea te hoê kerisetiano i te tapitapi no nia i “te mau mea i muri” no te fanaˈo i te tau oaoa no a muri aˈe.—Luka 9:62.
E nehenehe atoa e faaohipa i te faaueraa tumu e matara mai roto mai i te mau parau a Paulo i roto i te tahi atu tupuraa. Eaha ïa no nia i te hoê kerisetiano, e haerea ino hoi to ˈna na mua ˈˈe oia i haapii ai no nia i te Atua? (Kolosa 3:5-7) Aore ra i muri aˈe paha i to ˈna riroraa mai ei kerisetiano, ua rave oia i te hoê hara ino e ua aˈohia o ˈna e te amuiraa. (Korinetia 2, 7:8-13; Iakobo 5:15-20) Mai te peu e ua tatarahapa mau o ˈna e ua taui i to ˈna haerea, ua “horoihia” ïa o ˈna. (Korinetia 1, 6:9-11) Te ohipa i tupu, ua oti ïa. Eita iho â ïa e moehia ia ˈna i te mea o ta ˈna i rave—e faaite mau râ oia i te paari ia huti mai i te haapiiraa ia ore oia e tapiti faahou. Teie râ, e ‘haamoe’ oia, te auraa ra e ore o ˈna e faahapa noa ia ˈna iho. (A faaau e te Isaia 65:17.) No te mea hoi ua faaorehia ta ˈna hara maoti te tusia o Iesu, e tutava ïa oia i te tuu atu i te reira i muri ia ˈna.
I roto i te Philipi 3:13, 14, te faataa ra Paulo ia ˈna iho mai te hoê taata e horo ra, “te titauraa ˈtu hoi i . . . mua” ia noaa te tapao. E hiˈo te taata horo i mua, eiaha i muri. No reira, e tia i te hoê kerisetiano ia hiˈo i te mau haamaitairaa i mua, eiaha râ i te mau ohipa i vaiihohia ˈtu i muri. Te parau atoa ra Paulo: “E manaˈo ê to outou i te tahi mea ˈtu, na te Atua e faaite mai ia outou i te reira.” (Philipi 3:15) No reira, a pure i te Atua ia tauturu mai o ˈna ia outou ia faatupu i teie huru manaˈo. A faaî i to outou feruriraa i te mau manaˈo o te Atua e vai ra i roto i te Bibilia. (Philipi 4:6-9) A feruri hohonu i nia i te here o Iehova no outou e i nia i te mau haamaitairaa o ta outou e fanaˈo ra no te reira. (Ioane 1, 4:9, 10, 17-19) E na roto i to ˈna varua moˈa e tauturu mai te Atua ia outou ia ore e tapitapi i nia i te mau mea ta outou i vaiiho i muri. Maoti râ, mai ia Paulo atoa, a tiatonu atu i nia i te tau oaoa no a muri aˈe.—Philipi 3:17.