Te haavitiviti ra te mau utuafare haapao maitai i te maraaraa i Sri Lanka
MATAUHIA i te pii Ceylan e tae roa mai i te matahiti 1972, e motu nehenehe mau o Sri Lanka e to ˈna mau pae tahatai tarenihia e te mau tumu haari, te mau anairaa mouˈa, e te mau medebara rii. I roto i te mau fenua teitei, ua riro te Tupuai Adam, 2 243 metera i te teitei, e vahi moˈa no na haapaoraa rarahi e maha.a I pihai iho te vai ra te hoê pari, piihia World’s End, e topa tarere te mato ofafai hau atu i te 1 500 metera. O te hoê oia o te mau vahi mataitairaa nehenehe roa ˈˈe no Sri Lanka.
E aamu anaanatae mau to te mau 18 mirioni taata e faaea ra i Sri Lanka. Mai te senekele pae hou to tatou nei tau mai â, ua faaea te mau taata Inidia-Europa no Inidia apatoerau ma i nia i te motu. O te mau Cinghalais ïa, i teie nei o ratou te toru i nia i te maharaa o te huiraatira. I muri iho, mai reira e tae atu i te senekele 12, ua haere maira te mau Tamouls no te fenua Inidia apatoa ma; te ora nei ratou i teie nei i te pae apatoa e hitia o te râ o te motu. Ua vaiiho atoa te feia no te fenua Potiti, Holane, e Beretane i to ratou tapao no roto mai i te tau aihuaraau. Hau atu, ua faaea te mau ihitai tapihoo no te mau fenua iti no Arabia e Malaisie i rotopu i te feia no taua vahi ra. Te vai atoa ra te mau vahi iti o te feia no Europa, Parsis, Taina, e vetahi atu.
Hau atu te faaite ra te anoiraa o te iri, te reo e te haapaoraa i Sri Lanka i to ˈna aamu huru rau. Te mau reo tumu i taua motu ra o te Cinghalais, te Tamoul, e te reo Beretane. E rave rahi feia no Sri Lanka o te paraparau nei na roto e piti reo i nia i te toru. E tuhaa rahi atoa to te aamu o te mau pǔpǔ taata iri ê i roto i te haapaoraa o te mau taata. Ua riro te rahiraa o te mau Cinghalais ei feia haapaoraa Bouddha, area te rahiraa o te mau Tamouls e mau Hindous ïa ratou. Mea pinepine te feia o tei taaihia i te nunaa Arabia aore ra Malaisie i te pee atu i te haapaoraa Mahometa, e te feia taaihia i to Europa ua riro ratou i te pae rahi ei mau melo no te mau ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano, katolika e porotetani.
Te faaûraa i te tautooraa
Ua riro te reira ei tautooraa na te mau Ite no Iehova i Sri Lanka. Te rohi rahi nei ratou no te amo i te hopoia ta Iesu i horoa: “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.” (Mataio 24:14) Hau atu i te haafifiraa o te mau reo rave rau, e tia i te feia poro o te parau apî maitai ia tauaparau atu i te feia e haapaoraa Bouddha, i te mau Hindous, i te mau melo o te mau ekalesia o te Amuiraa faaroo kerisetiano, tae noa ˈtu i te feia tiaturi ore i te Atua—i roto i tau hora pororaa noa.
Ia aravihihia ratou i roto i ta ratou taviniraa, e tia i te feia poro ia afai na muri iho ia ratou i te mau vea ra Pare Tiairaa e A ara mai na! e vetahi atu mau buka bibilia na roto i te mau reo Tamoul, Cinghalais, e Beretane. Te amo atoa nei te feia o te maraa ia ratou ra, i te mau Bibilia na roto i taua mau reo ra. Aita i maoro aˈenei ua rahi roa te oaoa o te feia poro i te neneiraahia te mau vea iti Te haapao mau ra anei te Atua ia tatou? e Nos problèmes—Qui nous aidera à les résoudre? e te api parau iti E ora anei teie nei ao? na roto i na reo tootoru atoa ra i te hoê â taime. E titauhia ïa e rave rahi atu â mau mauhaa no te taviniraa.
Ua rave te mau Ite i te ohipa ma te puai mai te matahiti 1912 mai â, i to Charles Taze Russell, peretiteni no te Taatiraa o te Feia haapii Bibilia o te mau nunaa atoa, tere-poto-raa ˈtu i Ceylan. Teie râ, no te maraaraa rahi, ua titauhia e ia tae atu te feia i faatuitehia i te Haapiiraa bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te matahiti 1947. Mai reira mai â, ua fanaˈo te feia poro no Sri Lanka i te mau faahopearaa maitatai o ta ratou ohipa pororaa. I te matahiti 1994 ua faatere te mau 1 866 taata poro i te Basileia, i nia i te hoê faito au noa, e 2 551 haapiiraa bibilia i te fare o te taata i te avaˈe hoê. E ua fatata te numera o te feia i tae mai i te oroa Haamanaˈoraa oia hoi 6 930 i te tataimaha i te numera o te feia poro i roto i te mau amuiraa atoa. Auê ïa haamaitairaa faahiahia mau e!
Ia faaauhia i te tahi atu mau fenua, e au ra e te topatopa ra te haereraa i mua i Sri Lanka. Hoê o te mau tumu oia hoi te mau taairaa fetii puai. Teie nei râ, e nehenehe te huru tupuraa e riro ei mea taa ê roa. I to te ofitie o te nuu Roma ra o Korenelio raveraa i to ˈna tiaraa no te parau mau, ua turu to ˈna utuafare ia ˈna. (Ohipa 10:1, 2, 24, 44) Te faahiti atoa ra te buka Ohipa i te tahi atu mau utuafare kerisetiano puai, mai to Ludia, Kerusipo, e te taata tiai ia Paulo e ia Sila.—Ohipa 16:14, 15, 32-34; 18:8.
Oia mau, e nehenehe te mau taairaa fetii puai e riro ei mea maitai ia faatupuhia te hoê faanahonahoraa maitai e te haapao maitai tuutuu ore. Ma te faahaamanaˈo i te mau parau a Isaia 60:22, te faaite ra te mitionare o Ray Matthews e mea maoro o ˈna i roto i taua taviniraa ra e: “E au ra e te haavitiviti ra o Iehova i teie nei i te mau ohipa i te taime au, eiaha na roto noa i te arai o te mau taata, na roto atoa râ i te mau utuafare fetii.”
E aruehia te utuafare nahonaho
Ma te papu maitai te vai ra taua mau huru utuafare haapao maitai ra i Sri Lanka i teie nei mahana. Ei hiˈoraa, te vai ra te utuafare Sinnappa o te ora ra i Kotahena, te hoê vahi i Colombo, te oire pu no Sri Lanka. Noa ˈtu e ua pohe te upoo o te utuafare, o Marian, aita i maoro aˈenei, te tamau noa ra ta ˈna vahine, o Annamma, e e 12 o ta raua mau tamarii e 15, e 13 matahiti to te hopea e e 33 to te mea paari aˈe, i te tavini ia Iehova ei utuafare. I teie nei taime, ua bapetizohia e vau o te mau tamarii, e tei roto e toru o ratou i te taviniraa ma te taime taatoa, ei mau pionie tamau. Te rave nei e toru na tamarii ê atu i te taviniraa pionie tauturu i te tahi mau taime. I rotopu i te mau tamarii apî roa ˈˈe o te utuafare, e maha o tei riro ei taata poro bapetizo-ore-hia. Hau atu, te haapii ra e maha mootua, noa ˈtu e mea apî roa ratou, i te Bibilia e te haere nei ratou i te mau putuputuraa kerisetiano i te amuiraa a te mau Ite no Iehova no Colombo Apatoerau.
I te matahiti 1978 to Annamma faarooraa no te taime matamua i te parau apî maitai o te Basileia i to ˈna fariiraa i te hoê vea Te Pare Tiairaa. Ua haamata te hoê haapiiraa bibilia, e i te otiraa te buka tauturu no te haapiiraa bibilia Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra, ua pûpû o Annamma i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova e ua bapetizohia oia, ua horoa ïa o ˈna i te hiˈoraa matamua i te rahiraa o to ˈna utuafare.
Mai te faehau Korenelio, e faanahonahoraa maitai ta Annamma i rave i roto i to ˈna utuafare. “E tia ia matou ia faanaho ia matou no te mau putuputuraa e te mau tairururaa kerisetiano—aita ïa i amuihia ˈtura te fare haapiiraa,” ta Annamma e haamanaˈo ra. “Ua riro te ahu ei fifi, maoti râ i te haamaitairaa a Iehova ua nehenehe matou e oomo i te tahi mau ahu apî no te tairururaa tataitahi. Ua ahu maitai e ua tamaa maitai te utuafare taatoa—e e mata ataata to matou paatoa.”
Te haamanaˈo ra te mau tamarii i te faanahonahoraa utuafare o tei ravehia ma te here. No te tauturu i te utuafare taatoa ia tae atu i te mau putuputuraa kerisetiano, e horoahia i te mau melo paari roa ˈˈe te tahi mau hopoia taa ê. Ei hiˈoraa, na Mangala e puˈa i te ahu, e na Winnifreda e taauri. Te parau ra o Winnifreda, o tei tauturu atoa i tei apî aˈe ia oomo i te ahu, e: “Mea nehenehe maitai te taatoaraa ia faarue ratou i te fare.”
Ua faanaho-maitai-atoa-hia te mau ravea i te pae varua. Te haamanaˈo ra te tamahine Pushpam, e pionie tamau o ˈna i teie nei, e: “I te mau mahana atoa, e fanaˈo to matou utuafare i te taioraa bibilia e te hiˈopoa-faahou-raa i te irava mahana o te Bibilia.” Te parau faahou ra o Annamma e: “E vea bibilia, Te Pare Tiairaa, e te tahi atu mau buka, ta te tamarii tataitahi. E faaroo maitai au i ta ratou mau pahonoraa atoa i te mau putuputuraa. Mai te peu e e titauhia, i te fare e horoa vau i te tahi faaitoitoraa e faatitiaifaroraa. I te po e tahoê matou no te faahope i te mahana e ta matou pure fetii.”
E mea faufaa mau te tauturu o te tahi atu mau tamarii ia nehenehe o Annamma e horoa i te hoê haapiiraa kerisetiano maitai no te taatoaraa o te utuafare. Aita râ te tabula ohipa î i haafifi i to ratou hinaaro e tufa ˈtu i te parau apî maitai i rapae i te fare. Ratou paatoa, te faatere nei te mau melo tataitahi o te utuafare e 57 haapiiraa bibilia i te fare o te mau taata tapiri. Te faaite ra te hunoa tane o Rajan e: “Te faatere nei te utuafare i te mau haapiiraa bibilia o te haere i mua. Ua fanaˈo aˈena ta ˈu vahine, o Pushpam, i te haamaitairaa taa ê e ite i te hoê o ta ˈna mau taata haapii e pûpû ia ˈna no Iehova.”
Ua faatupu te reira i te arepurepuraa i Kotahena i to teie utuafare rahi faarueraa i te Ekalesia katolika roma. Noa ˈtu e aita te perepitero iho i farerei atu i te utuafare no te ite eaha te tumu, ua tono o ˈna i te mau melo ê atu o te ekalesia ia tuatapapa. E rave rahi mau tauaparauraa tei ravehia, no nia iho â râ i te haapiiraa faaroo o te Toru Tahi. Ua turui noa o Annamma i nia ia Iehova e te Bibilia no te paruru i to ˈna faaroo. Te irava ta ˈna i au roa ˈˈe i roto i taua mau tauaparauraa ra o te Ioane 17:3 ïa.
Te haapapu maitai ra te utuafare Sinnappa e e nehenehe te hoê faanahonahoraa maitai e te tutavaraa tuutuu ore e horoa i te mau faahopearaa oaoa. Na roto i ta ratou mau tutavaraa itoito, te maraa ra te hoê ui apî o te feia poro i te Basileia, i te arueraa taatoa a Iehova.
Te tahoê ra te patoiraa i te utuafare i roto i te haamoriraa mau
Te faaea ra te utuafare Ratnam tau kilometera noa te atea i te utuafare Sinnappa, i Narhenpitya, te tahi atu vahi no Colombo. E mau katolika roma atoa ratou i mutaa ihora. I te matahiti 1982, ua farerei te mau Ite i roto i te taviniraa na te mau fare ia Balendran, te tane o te tamahine paari roa ˈˈe, o Fatima. Ua haamata te hoê haapiiraa bibilia e te utuafare taatoa. Aita i maoro i muri iho ua ani o Mama ruau Ignasiamal i ta raua mau tamarii e toru e o vai te iˈoa o te Atua. I to te mau tamarii pahonoraa ˈtu e “Iehova,” ua faarahi ratou i te anaanatae o Mama ruau, e ua haamatahia ihora ta ˈna haapiiraa bibilia. I muri aˈe, ua apiti atu e piti o ta ˈna mau tamahine, o Jeevakala raua o Stella, i roto i te haapiiraa, e i te matahiti 1988 ua bapetizohia ratou tootoru atoa ra.
I roto i te area taime, ua tufa o Balendran raua o Fatima i te parau mau i te tahi atu mau tuahine o Fatima, o Mallika, e ta ˈna tane, o Yoganathan. I te matahiti 1987 ua bapetizohia teie nau hoa faaipoipo, e ua faatupu raua i roto i ta raua nau tamarii i te hoê here rahi ia Iehova. Ua anaanatae o Pushpa, te tahi atu tuahine o Fatima, i muri iho. Ua pûpû oia ia ˈna e ua bapetizohia i te matahiti 1990. I to ˈna faaearaa i Tokyo, ua tavini ta ˈna tane, o Eka, e te hoê amuiraa beretane, e ua tauturu o Pushpa i ta raua tamaiti apî, o Alfred, ia arataihia oia i nia i te eˈa o Iehova.
Hau atu, ua rave e maha o na tamarii hoê ahuru o te utuafare Ratnam i to ratou tiaraa no te haamoriraa mau. Ma te oaoa, te haere nei e toru hau atu i mua i roto i ta ratou mau haapiiraa bibilia tataitahi. I rotopu i te mau 11 mootua, hoê tamahine, o Pradeepa, o tei bapetizo-aˈena-hia. Te haapii-tamau-atoa-hia ra e hitu tamarii apî na roto i ta ratou mau haapiiraa bibilia utuafare. Hau atu, te faaterehia ra e 24 haapiiraa bibilia i te taatoaraa e te feia tapiri o tei anaanatae.
E ere râ te reira i te mea ohie. I te omuaraa, ua tupu te patoiraa no ǒ mai i te mau fetii ra. Ua patoi mau te metua tane, o Muthupillai, e te tahi atu mau taeae i ta ratou mau fetii atoa o te haere i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia aore ra o te apiti atu i roto i te ohipa pororaa i mua i te taata. I te mea e ua haapeapea roa o ˈna no to ˈna iho maitai, te parau faahou ra o Muthupillai e: “Ua pûpû roa vau ia ˈu no te mau ‘peata’ e aita vau i farii e ia faarue to ˈu utuafare i te Ekalesia katolika.” Teie râ, i teie nei, te tiaturi nei o ˈna e te haamori ra ratou i te Atua mau no te mea te ite ra o ˈna i te mau haamaitairaa ta to ratou faaroo i hopoi na ratou.
Ei hiˈoraa, i te hoê taime ua tamata te fatu fenua no roto i te haapaoraa Bouddha i te tiavaru ia ratou i to ˈna fenua na roto i te faaohiparaa i te mau taoˈa tahutahu i nia ia ratou. Ua haere atu o ˈna i te hoê po e ua tuu oia i te mau maa hotu matie “tahutahu” na pihai iho i te fare. Ua mehameha aˈera te feia tapiri o te tiaturi nei i taua mau mea hape ra, ua manaˈo ratou paatoa e e tupu te hoê ohipa peapea i nia iho i te utuafare Ratnam. Tera râ, i to Ignasiamal iteraa i te reira, ua tatara noa o ˈna e ta ˈna mau tamarii i te mau maa hotu ma te mǎtaˈu ore aore ra riaria ore—e aita te hoê ohipa ino i tupu noa ˈtu i nia iho ia ratou. Ua riro to ratou haerea mǎtaˈu ore ei faaiteraa maitai i taua vahi ra, o tei turai i te mau taata ia faatura rahi atu ia ratou. Ua nehenehe o Stella e haamata e piti haapiiraa bibilia i te fare o te feia tapiri noa mai. Faaitoitohia e te reira, ua farii atoa te hunoa vahine Nazeera i te hoê haapiiraa bibilia.
Ma te hiˈo i muri i nia i te mau haamaitairaa e rave rahi ta to ˈna utuafare i fanaˈo, te faaite ra o Ignasiamal e: “Te oaoa rahi nei au i te ite i te haereraa i mua i te pae varua i roto i te utuafare. Ua haamaitaihia matou e Iehova no te mea ua iti mai te patoiraa, e ua rahi mai te tahoêraa o to matou utuafare.”
Auê ïa haamaitairaa ta teie mau utuafare rarahi i fanaˈo. Ua apiti ratou i to ratou reo i to te mau utuafare nainai aˈe, te mau utuafare e hoê anaˈe iho metua, e te mau kerisetiano faaea taa noa o te tutava puai nei i te haavitiviti i te pororaa o te parau apî maitai o te Basileia i roto i “te fenua anaana mau,” te auraa ïa o te iˈoa Sri Lanka. Ratou paatoa e to ratou mau hoa kerisetiano na te ao atoa nei, te hiˈo atea ra te mau Ite no Sri Lanka i te haamau-faahou-raa o te Paradaiso, ta tatou hoi e haamanaˈo i teie nei â ia mataitai tatou i te mau pae tahatai e te mau mouˈa no Sri Lanka nehenehe mau.
[Nota i raro i te api]
a Te parauhia ra e ua riro te hoê apoo rahi i taua vahi ra ei tapao no te taahiraa avae o Adam, Bouddha, Siva, e “Saint” Thomas, i roto i te mau haapaoraa Mahometa, Bouddha, Hindou, e te mau aai ekalesia.
[Hohoˈa i te api 24, 25]
Te farii nei e rave rahi i Sri Lanka i te pororaa e te haapiiraa kerisetiano