Te fatata mai ra te mahana riaria mau o Iehova
“E papaihia ihora te tahi buka manaˈoraa i mua ia ˈna, no te feia i mǎtaˈu ia Iehova, e tei manaˈo i to ˈna ra iˈoa.”—MALAKI 3:16.
1, 2. Te faaara ra o Malaki i teihea mahana riaria mau?
MǍTAˈU! I te poipoi roa i te 6 no atete 1945, ua vavahihia te hoê oire rahi i te hoê taime poto noa. Tau 80 000 feia i pohe! Tau ahuru tausani o tei pepe ino roa! Te uˈana te auahi! O te paura atomi te tumu o teie vavahiraa rahi. Ua nafea ïa te mau Ite no Iehova i te roaraa o taua ati ra? Hoê anaˈe Ite i Hiroshima—tapeahia oia i muri mai i te mau patu paruru o te hoê fare auri no to ˈna taiva ore kerisetiano. Ua huˈahuˈa roa te fare auri, aita râ to tatou taeae i pepe noa ˈˈe. Mai ta ˈna i parau, ua tiavaruhia o ˈna e te paura atomi i rapaeau i te fare auri—tera noa paha te ohipa maitai i ravehia e te paura.
2 Auê ïa ohipa riaria te paainaraa taua paura ra, e mea haihai roa râ te reira ia faaauhia i te “mahana rahi mǎtaˈu o Iehova” e vai i mua nei. (Malaki 4:5) Oia, ua itehia te mau mahana riaria mau i te tau tahito ra, e roo rahi atu â râ to teie mahana o Iehova i to ratou.—Mareko 13:19.
3. Eaha te taa-ê-raa e faaitehia ra i rotopu i te “taata atoa” e te utuafare o Noa na mua ˈtu i te Diluvi?
3 I te tau o Noa ra “ua ino roa te haerea o te taata atoa o te ao nei,” e ua parau te Atua e: “Ua î hoi te fenua i te parau-tia ore ia ratou: e inaha, te rave nei au e haamou ia ratou e te fenua atoa nei.” (Genese 6:12, 13) Mai tei tapaohia i roto i te Mataio 24:39, ua parau o Iesu e te mau taata “aore roa i ite, e roohia noa ihora ratou e te diluvi, pau roa ˈtura e te diluvi, pau roa ˈtura ratou.” Area te taata haapao maitai ra o Noa, “te taata i aˈo i te parau-tia ra,” e to ˈna utuafare o tei mǎtaˈu i te Atua, ua ora mai ïa i te Diluvi.—Petero 2, 2:5.
4. Eaha te faaararaa e horoahia ra i roto i te hiˈoraa o Sodoma raua o Gomora?
4 “Mai ia Sodoma hoi e Gomora, e te mau oire atoa i pihai ihora, o tei faariro ia ratou iho i te peu taiata e te hinaaro tia ore mai ia raua atoa ra, o tei haapaohia ïa ei hiˈoraa, i te raveraa i te pohe i te auahi pohe ore ra,” ta Iuda 7 ïa e faaite ra. Ua pohe teie mau taata paieti ore no to ratou huru oraraa viivii e te faufau mau. Ia riro te reira ei faaararaa na te mau taata o teie nei ao o tei topa i roto i te peu taatiraa viivii i te pae tino! Teie nei râ, a tapao e ua faaorahia o Lota e ta ˈna mau tamahine o tei mǎtaˈu i te Atua i te roaraa o taua ati ra, oia atoa no te feia haamori ia Iehova e paruruhia ratou i te roaraa o te ati rahi e fatata oioi maira.—Petero 2, 2:6-9.
5. Eaha te haapiiraa e huti mai na roto i te mau haavaraa faatupuhia i nia ia Ierusalema?
5 E a rave na i te mau hiˈoraa o te riro ei faaararaa o tei horoahia i to Iehova faaohiparaa i te mau nuu haru oire no te vavahi ia Ierusalema, te oire hanahana i riro na hoi i te hoê taime ei “oaoaraa no te fenua atoa.” (Salamo 48:2) Ua tupu teie mau ohipa peapea mau, na mua roa i te matahiti 607 hou to tatou nei tau e i muri iho i te matahiti 70 o to tatou nei tau, no te mea ua faarue te feia o tei faahua parau e e nunaa ratou na te Atua i te haamoriraa mau. Ma te oaoa, ua ora mai te mau tavini taiva ore a Iehova. Te tatarahia ra te ati o te matahiti 70 o to tatou nei tau (faataahia i raro nei) mai “[te hoê ati rahi], aore â ïa pohe mai te matamua mai â i te mau mea atoa ta te Atua i hamani ra.” Ua haamou roa te reira i te faanahonahoraa apotata ati Iuda, e ma te papu maitai “e ore â hoi e au te tahi pohe a muri atu.” (Mareko 13:19) Tera râ, ua riro noâ teie haamouraa o te haavaraa a te Atua ei ata noa o “te ati rahi” o te haamǎtaˈu ra i teie nei i te faanahoraa na te ao taatoa o te mau mea e vai nei.—Apokalupo 7:14.
6. No te aha Iehova e faatia noa ˈi i te mau ati?
6 No te aha te Atua e faatia noa ˈi i te mau ati rahi peapea mau, o te haapohe hoi e rave rahi mau taata? I roto i te mau tupuraa o Noa, o Sodoma raua o Gomora, e o Ierusalema, ua faatupu o Iehova i ta ˈna haavaraa i nia i te feia o tei faaino i to ratou eˈa i nia i te fenua nei, o tei haaviivii i teie nei palaneta haviti mau i te pae tino e i te pae morare, e o tei riro ei mau apotata, aore ra o tei patoi atu i te haamoriraa mau. I teie nei mahana ua piri roa tatou i te faatupuraa o te hoê haavaraa taatoa o te haaparemo i te ao atoa nei.—Tesalonia 2, 1:6-9.
“Ia tae i te mau mahana hopea ra”
7. (a) I roto i teihea tuhaa i riro ai te mau haavaraa tahito a te Atua ei parau tohu? (b) Eaha te opuaraa hanahana mau e faaite-atea-hia ra?
7 Te faaite atea ra teie mau haamouraa o te mau tau tahito ra i te ati rahi riaria mau faataahia i roto i te Petero 2, 3:3-13. Te parau ra te aposetolo e: “Ia ite ra outou i teie e ia tae i te mau mahana hopea ra, e itea mai ai te feia tâhitohito, i te haapaoraa i to ratou iho hinaaro.” I muri iho, ma te faahiti i te tau o Noa, te papai ra o Petero e: “I pohe ai te reira fenua i te ninaraahia e te miti: area te raˈi e te fenua e vai nei, te tapeahia nei ïa e taua parau ra no te auahi ia tae i te mahana haavaraa, i te poheraa o te feia paieti ore ra.” I muri aˈe i taua ati rahi roa ˈˈe ra, e rave te faatereraa o te Basileia tiai-maoro-hia a te Mesia i te mau faanahoraa apî—“te raˈi apî e te fenua apî . . . , i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.” Auê ïa opuaraa oaoa mau e!
8. Nafea te mau ohipa o te ao nei e arataihia ˈi i to ratou faito rahi roa ˈˈe?
8 I te roaraa o to tatou senekele 20, ua aratai-maine-hia te mau ohipa o te ao nei i to ratou faito rahi roa ˈˈe. Noa ˈtu e e ere te vavahiraahia o Hiroshima no ǒ mai i te Atua ra, e tuhaa te reira o te mau “mea mehameha” ta Iesu i tohu no te tau hopea. (Luka 21:11) Ua faatupu te reira i te hoê haamǎtaˈuraa atomi o te faariaria nei â i te huitaata nei. No reira, te na ô ra te hoê upoo parau i roto i te vea The New York Times o te 29 no novema 1993 e: “E nehenehe te mau pupuhi e tutae auri, te mau mauhaa atomi râ e mea manina noâ ïa.” I roto i taua area taime ra, te tamau noa râ te mau tamaˈi i rotopu i te mau nunaa, te mau pǔpǔ iri ê, e te mau opu i te haapohe ma te riaria mau i te mau taata. I roto i te mau tamaˈi tahito ra, e mau faehau ïa te rahiraa o te feia pohepohe. I teie nei mahana, te 80 i nia i te hanere o te feia pohepohe i te tamaˈi, e mau tivila ïa, ma te taio ore i te mau mirioni taata o tei faarue i to ratou fenua.
9. Mea nafea te mau aratai faaroo i te faatupuraa i te auhoaraa e te ao nei?
9 Ua faaite pinepine te mau aratai faaroo, e te tamau noa râ ratou i te faaite, i to ratou ‘auhoaraa e teie nei ao’ na roto i te faaôraa ˈtu ma te puai i roto i te mau tamaˈi e te mau orureraa hau haamanii toto. (Iakobo 4:4) Ua turu vetahi i te mau faatere nounou no te ao tapihooraa tauihaa mai te mau pu hamani mauhaa tamaˈi e te mau faanahonahoraa hamani raau taero rarahi mau. Ei hiˈoraa, ma te faatia i te haapoheraahia te hoê taata tiaraa teitei hoo raau taero no Marite Apatoa, ua faataa te vea The New York Times e: “Ma te huna i ta ˈna ohipa hoo raau taero i muri mai i te hoê imiraa moni faatiahia e te hohoˈa o te hoê taata hamani maitai, ua turu o ˈna i ta ˈna iho pu radio e e pinepine oia i te apitihia e te mau perepitero katolika roma.” Ua faatia te vea The Wall Street Journal e hau atu i te faainoraa i te oraraa o te mau mirioni taata o tei riro ei feia rave raau taero, ua faaue teie taata tiaraa teitei hoo raau taero iho i te taparahi-pohe-raa o te mau tausani taata. Ua tapao te vea The Times no Lonedona e: “E mea pinepine te feia taparahi taata i te aufau i te hoê oroa Pureraa no te horoa i te mau haamauruururaa . . . i te hoê â taime te faatupuhia ra i te oroa pureraa no te hoê taata i taparahihia i te tahi atu vahi.” Auê ïa ohipa ino mau e!
10. Nafea tatou ia hiˈo i te mau tupuraa ino roa o te ao nei?
10 O vai tei ite e eaha faahou â ta te mau taata ino faauruahia e te mau demoni e rave i nia i teie nei fenua? Mai ta te Ioane 1, 5:19 e faataa ra, “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra,” te Diabolo ra o Satani. I teie nei mahana “e ati râ hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” (Apokalupo 12:12) Ma te oaoa râ, te haapapu ra te Roma 10:13 ia tatou e “o te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora.”
Fatata roa te Atua i te haava
11. Eaha te mau tupuraa i Iseraela o tei faatupu i te parau tohu a Malaki?
11 Mai te tau i mua noa mai i te huitaata, te haamaramarama ra te parau tohu a Malaki no nia i te mea e tupu. O Malaki te hopea i roto i te anairaa roa o te mau peropheta hebera tahito. Ua ite na o Iseraela i te haamouraa o Ierusalema i te matahiti 607 hou to tatou nei tau. Tera râ, 70 matahiti i muri iho ua faatupu o Iehova i te aroha hamani maitai i te faahoˈiraa i taua nunaa ra i to ˈna fenua. I te roaraa râ hoê hanere matahiti, ua rave faahou o Iseraela i te ohipa apotata e te hara. Ua faaino te nunaa i te iˈoa o Iehova, i te haapao-ore-raa i ta ˈna mau ture parau-tia, e i te faainoraa i to ˈna hiero ma te afai atu i te mau animala matapo, pirioi, e te maˈi ei tusia. Ua faataa ê atoa ratou i te mau vahine a to ratou apîraa ra ia nehenehe ratou ia faaipoipo atu i te mau vahine ěê.—Malaki 1:6-8; 2:13-16.
12, 13. (a) Eaha te tamâraa i titauhia no te pǔpǔ autahuˈa faatavaihia? (b) Nafea atoa te feia rahi roa e faufaahia ˈi i te tamâraa?
12 Ua tia ia ravehia te hoê tamâraa. Te faataahia ra te reira i roto i te Malaki 3:1-4. Mai ia Iseraela tahito, ua tia i te mau Ite no Iehova o teie nei tau ia tamâhia, no reira e nehenehe e faaohipa i te ohipa tamâraa faataahia e Malaki i nia ia ratou. A piri noa ˈi te tamaˈi rahi matamua i to ˈna hopea, aita vetahi o te Feia Haapii Bibilia, te iˈoa ïa o te mau Ite no Iehova i tera tau, i tapea maite i to ratou tiaraa amui ore i roto i te mau ohipa o te ao nei. I te matahiti 1918, ua tono atu o Iehova i Ta ˈna “vea a te faufaa,” o Iesu Mesia, i Ta ˈna ra hiero i te pae varua no te tamâ i te pǔpǔ iti o To ˈna mau taata haamori i te mau tafetafeta o te ao nei. Ma te tohu, ua ani o Iehova e: “E tia râ ia vai ra ia faaoromai ia tae i te mahana e haere mai ai [te vea] ra? e o vai te mau ia fa mai oia ra? e au hoi oia i te auahi a te tamâ moni ra, e mai te pua a te tamâ ahu ra: e parahi mai oia mai te tamâ e te haamaitai i te ario ra: e na ˈna e tamâ i te tamarii a Levi, e haamaitai hoi ia ratou mai te auro e te ario ra, e na ratou e hopoi mai i te tusia parau-tia ia Iehova ra.” Ei nunaa tamâhia, ua na reira iho â ratou!
13 E 144 000 anaˈe te numera o teie pǔpǔ autahuˈa faatavaihia. (Apokalupo 7:4-8; 14:1, 3) Eaha ˈtura ïa no te tahi atu mau kerisetiano o tei pûpû ia ratou i teie nei mahana? E mau mirioni ratou i teie nei, ua riro ratou ei “feia rahi roa” o te tia atoa e ia tamâhia i te mau haerea o te ao nei, ‘ma te horoi i to ratou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio ra.’ (Apokalupo 7:9, 14) No reira, na roto i te faatupuraa i te faaroo i roto i te tusia hoo o te Arenio, o Iesu Mesia, e nehenehe ratou e tapea i te hoê tiaraa mâ i mua ia Iehova. O ratou te feia i tǎpǔhia o te ora mai na roto i te ati rahi taatoa, te mahana riaria mau o Iehova.—Zephania 2:2, 3.
14. Eaha te mau parau te tia i te nunaa a te Atua ia haapao maitai i teie nei mahana a tamau noa ˈi ratou i te faaahu i te huru taata apî?
14 Amuihia e te toea autahuˈa, e tia i teie nei feia rahi roa ia haapao maitai i te tahi atu mau parau a te Atua: “E haafatata ˈtu vau i te parau faaau na ˈu ia outou; e riro ïa vau ei ite oioi i te feia tahutahu, e te feia faaturi, e te feia tǎpǔ haavare, e te feia i faaere i tei tarahuhia ra i ta ˈna ra utua, e te vahine ivi, e te otare, e te ruri ê atu i te taata ê i ta ˈna, e aore i mǎtaˈu mai ia ˈu . . . O Iehova hoi au, aore o ˈu e huru ê.” (Malaki 3:5, 6) Aita, aita te mau faaueraa tumu a Iehova i taui, no reira ma te mǎtaˈu ia Iehova, e tia i to ˈna nunaa i teie nei mahana ia faarue i te haamoriraa idolo atoa e ia faaite i te parau mau, te haavare ore, e te hamani maitai a tamau noa ˈi ratou i te faaahu i te huru taata kerisetiano.—Kolosa 3:9-14.
15. (a) Eaha te titau-manihini-raa î i te aroha o ta Iehova e horoa ra? (b) Nafea tatou ia ore e “haru” ia Iehova?
15 Te horoa ra o Iehova i te hoê titau-manihini-raa i te taata atoa o tei fariu ê i ta ˈna mau haerea parau-tia ra, ma te parau atu e: “E fariu mai outou ia ˈu, e na ˈu e fariu atu ia outou.” Mai te peu e e ani mai ratou e: “E fariu atu matou i te aha?” te pahono atu nei oia e: “Ua haru maira outou i ta ˈu ra.” Eaha ïa te pahonoraa no teie uiraa: “I haru matou i ta oe i te aha?” Te faataa ra o Iehova e ua haru ratou ia ˈna i to ratou hopoi-ore-raa i ta ratou mau taoˈa maitatai roa ˈˈe ei ô no te taviniraa o te hiero. (Malaki 3:7, 8) Ei melo o te nunaa o Iehova, e hinaaro mau tatou e pûpû i te tuhaa maitai roa ˈˈe o to tatou puai, to tatou mau aravihi, e ta tatou mau faufaa materia no te taviniraa ia Iehova. No reira, maoti i te haru i te Atua, ‘e imi ïa tatou na mua roa i te basileia e to ˈna parau-tia.’—Mataio 6:33.
16. Eaha te faaitoitoraa o ta tatou e ite ra i roto i te Malaki 3:10-12?
16 E haamauruururaa rahi te tiai ra i te feia atoa e tuu atu i te mau haerea miimii, e te nounou taoˈa o te ao nei i muri mai ia ratou, mai ta te Malaki 3:10-12 e faaite ra: “E tamataraa te reira ia ˈu nei, te parau maira Iehova sabaota ra; i te oreraa vau i te iritiraa i te mau haamaramarama o te raˈi ra, a ninii atu ai i te taoˈa rahi roa ei maitai no outou.” I te feia mauruuru atoa, te tǎpǔ ra o Iehova te ruperupe e te hotu rahi i te pae varua. Te na ô faahou ra oia e: “E parauhia outou e te fenua atoa, o te maitai: e riro outou ei fenua nehenehe.” E ere anei i te ohipa e itehia ra i rotopu i te mau mirioni taata mauruuru i te Atua na te ao taatoa nei i teie nei mahana?
Te iˈoa o te feia taiva ore i roto i te buka ora
17-19. (a) Mea nafea te arepurepu i Rwanda i te taearaahia i nia i to tatou mau taeae no te reira vahi? (b) Ma teihea tiaturiraa papu teie feia haapao maitai atoa i te ohiparaa?
17 I roto i taua tuhaa ra, e nehenehe tatou e faahiti i te taiva ore o to tatou mau taeae e mau tuahine no Rwanda. Ua hopoi noa ratou i te tuhaa maitai roa ˈˈe o te mau ô i te pae varua i te fare haamoriraa varua a Iehova. Ei hiˈoraa, i ta ratou tairururaa mataeinaa “Te haapiiraa no ǒ mai i te Atua ra” i te avaˈe titema 1993, i nia i te mau 2 080 taata poro i te Basileia, e 4 075 feia i te taatoaraa o tei tae mai. E 230 Ite apî o tei bapetizohia, e i rotopu ia ratou, fatata e 150 o tei rave i te taviniraa pionie tauturu i te avaˈe i muri iho.
18 Te tupuraa te feii i rotopu i te mau pǔpǔ iri ê i te avaˈe eperera 1994, ua haapohehia 180 Ite, tae noa ˈtu te tiaau oire no Kigali, te oire pu, e to ˈna utuafare fetii atoa. Ua tamau noa na feia huri parau e ono o te amaa a te Taiete Watch Tower i Kigali, e maha Hutu e e piti Tutsi, i te rave i te ohipa e rave rahi mau hebedoma i raro aˈe i te mau haamǎtaˈuraa teimaha mau, tae roa ˈtu i te taime a titauhia e ia horo na Tutsi e piti, e taparahi-pohe-hia ˈtura i te hoê vahi hiˈopoaraa. I te pae hopea, ma te tie i ta ratou mau matini roro uira i toe mai, ua horo na melo e maha i Goma, i Zaire, i reira ratou i te tamau-noa-raa ma te taiva ore i te huri i Te Pare Tiairaa na roto i te reo Kinyarwanda.—Isaia 54:17.
19 Ua ani noa teie mau Ite tei horo, noa ˈtu eaha te ino o te mau tupuraa, i te maa varua na mua ˈˈe i te mau mea materia. Mai te hoê tusia rahi, ua hopoi te mau taeae here mau no e rave rahi mau fenua i te mau tauihaa na ratou. Na roto i te faaohiparaa i to ratou vaha e to ratou haerea maitai i raro aˈe i te hoê tupuraa hepohepo mau, ua horoa teie feia i horo i te hoê faaiteraa faahiahia mau. Ua tamau noa ratou i te hopoi i te tuhaa maitai roa ˈˈe o ratou no te haamoriraa a Iehova. Ua faaite ratou i te hoê tiaturiraa papu mai ta Paulo i papaihia i roto i te Roma 14:8: “Te ora nei tatou, i ora ïa tatou ei faatupu i ta [Iehova]; e te pohe nei tatou, i pohe ïa tatou ei faatupu i ta [Iehova]: e teie nei, te ora nei tatou, e te pohe nei hoi, no [Iehova] â tatou.”
20, 21. (a) O vai te mau iˈoa o tei ore e papaihia i roto i te buka manaˈoraa a Iehova? (b) O vai te mau iˈoa o te papaihia i roto i te buka, e no te aha?
20 E haamanaˈo Iehova i te feia atoa e tavini ra ia ˈna ma te taiva ore. Te parau mai ra te parau tohu a Malaki e: “I reira te feia i mǎtaˈu ia Iehova i te parau pinepineraa te tahi i te tahi; e ua faaroo maira Iehova, e ua ite, e papaihia ihora te tahi buka manaˈoraa i mua ia ˈna, no te feia i mǎtaˈu ia Iehova, e tei manaˈo i to ˈna ra iˈoa.”
21 Auê ïa faufaaraa mau ia faaite tatou i teie nei i te mǎtaˈu paieti i te faahanahanaraa i te iˈoa o Iehova! Ia na reira anaˈe, eita ïa tatou e roohia i te haavaraa ino, mai te feia o tei turu ma te haafaahiahia rahi i teie mau faanahonahoraa o te ao nei. Te parau ra te Apokalupo 17:8 e ‘aita to ratou iˈoa i papaihia i roto i te buka ora.’ I te tanoraa mau, te iˈoa teitei roa ˈˈe i papaihia i roto i te buka ora a Iehova o to te Tumu o te ora ïa, ta te Atua iho Tamaiti, o Iesu Mesia. Te parau ra te Mataio 12:21 e: “E e tiaturi atoa te mau Etene i to ˈna ra iˈoa.” Te haapapu mai ra te tusia hoo o Iesu i te ora mure ore i te feia atoa e faaohipa i te faaroo i roto i te reira. Auê ïa haamaitairaa taa ê ia papaihia to tatou iho iˈoa apitihia e to Iesu i roto i taua buka ra!
22. Eaha te faataaraa e itehia ia faatupu Iehova i ta ˈna haavaraa?
22 Nafea ïa te mau tavini a te Atua i taua haavaraa ra? Te pahono ra o Iehova i roto i te Malaki 3:17, 18 e: “Na ˈu e faaherehere ia ratou mai te taata e faaherehere i ta ˈna ihora tamaiti ia tavini atu ia ˈna ra. Ei reira outou e ite ai i te huru-ê-raa i te taata parau tia e te taata parau ino, i te taata i haamori i te Atua, e te taata e ore e haamori ia ˈna.” E ite-maitai-hia te faataaraa e te taatoa: te feia ino, e ore ïa e ite i te ora mure ore, e te feia parau-tia, fariihia ïa no te ora mure ore i roto i te Basileia. (Mataio 25:31-46) E ora mai ïa te hoê nahoa rahi o te mau taata e au i te mamoe i te mahana rahi riaria mau o Iehova.
Te haamanaˈo ra anei outou?
◻ Eaha te mau haavaraa ta Iehova i faatupu i te mau tau bibilia?
◻ Nafea te mau tupuraa o teie nei mahana e tuea ˈi i to te mau tau tahito ra?
◻ Eaha te tamâraa i ravehia ei faatupuraa i te parau tohu a Malaki?
◻ O vai te mau iˈoa o te papaihia i roto i te buka manaˈoraa a te Atua?