VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 15/3 api 21-24
  • Eita matou e faaea!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eita matou e faaea!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Eaha te mea e faaoaoa ra ia ratou
  • Te ineineraa i te faaau atu
  • Te faaoromairaa i te maˈi
  • Te hoê noâ tapitapiraa
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 15/3 api 21-24

Eita matou e faaea!

“EITA MATOU E FAAEA” o te manaˈo ïa e ô mai i roto ia outou ia haere outou e mataitai i te hoê fare matau-ore-hia i Tokyo, i te fenua Tapone. I roto, te ora nei te hoê utuafare e 22 tane e vahine, i te faito matahiti e 70. Ua tahoêhia ratou eiaha na roto i te mau taairaa fetii, na roto râ i te ohipa ta ratou e rave amui ra—te taviniraa mitionare. Ua rohi ratou i roto i te ohipa pororaa ma te taime taatoa e 1 026 matahiti i te taatoaraa! Ua fanauhia mai na melo paari roa ˈˈe e toru i te matahiti 1910. E hitu o ratou tei haamata i ta ratou taviniraa ma te taime taatoa a taurearea noa ˈi ratou. E iva o ratou tei ite i te maraaraa o te ohipa pororaa i te Basileia i te fenua Tapone mai to ˈna haamataraa mai â i muri aˈe i te Piti o te Tamaˈi Rahi.—Isaia 60:22.

Teie râ, ua riro te fare teitei tahito e ono tahua a te amaa a te Watch Tower ei vahi faaitoitoraa, no te huru feruriraa iho â râ, te hinaaro puai roa ˈˈe, o te mau mitionare e ora nei i reira. Noa ˈtu e ua haafifihia to ratou puai i te pae tino no te ruhiruhia e te maˈi, aita te hoê noa ˈˈe o teie feia tamaˈi i te pae varua i ineine no te faarue. Ua faaapî taatoa roa te mau Ite Tapone i te fare teitei no ratou, e Piha no te Basileia ïa i te tahua raro roa e te hoê piha utaraa taata.

Eaha te mea e faaoaoa ra ia ratou

No to ratou rohiraa i roto i ta ratou tuhaa taviniraa e rave rahi matahiti, te manaˈo nei ïa teie mau mitionare e teie to ratou fare. “I to ˈu hoˈiraa mai na Auteralia mai no te tairururaa mataeinaa i te tau veavea i mairi aˈenei,” ta te hoê o te mau melo paari roa ˈˈe o te utuafare i parau, “ua ineine au no te hoˈi atu i te fare i muri aˈe e piti hebedoma!” Te here nei ratou i te mau taata ta ratou e tavini ra e ua here hohonu roa ratou ia ratou. Te poihere nei te mau mitionare atoa i te mau rata e te mau taniuniuraa o te faahaamanaˈo ia ratou i te mau ohipa o te tau tahito ra.

O te faahopearaa ïa te reira o te hoê taviniraa i rave-maitai-hia. Turaihia e te here no Iehova, ua poro te mau mitionare i te Parau a te Atua ma te ru i raro aˈe e rave rau mau huru tupuraa. (A faaau e te Timoteo 2, 4:2.) “Ua haamataro matou ia matou iho ia oaoa no te mea noa te tavini nei matou ia Iehova,” ta Vera MacKay ïa e parau ra, o tei tavini i te fenua Tapone e 37 matahiti. “Noa ˈtu e aore taata e haere mai i te uputa, tei ǒ nei matou no te poro no nia ia Iehova.”

Ahuru ma piti o teie mau mitionare o tei ore roa ˈtu i faaipoipohia, te oaoa nei râ ratou i te neheneheraa e tavini i te Fatu ma te ore e fariu ê i te manaˈo. (Korinetia 1, 7:35) O Gladys Gregory ïa, o tei tavini ei mitionare e 43 matahiti, te hoê o ratou. Te parau ra oia e: “No te tiamâ rahi aˈe i roto i te taviniraa ia Iehova, ua haere au i roto i te ohipa pionie, i muri iho i Gileada [Haapiiraa Bibilia a te Watchtower no Gileada], e i muri aˈe i roto i te ohipa mitionare. Ma te ore roa ˈtu e euhe no te reira, ua faaea taa noa vau, e mai e rave rahi mau hoa, aita roa ˈtu vau i tatarahapa.”

Te ineineraa i te faaau atu

Noa ˈtu e e upoo etaeta to vetahi mau taata a paari noa ˈi ratou, ua ineine te mau mitionare i te faaau atu. Ua faaea o Lois Dyer, o Molly Heron, e Lena e Margrit Winteler i roto i te hoê fare mitionare nainai i te hoê vahi nohoraa i Tokyo. Ua faaea ratou i reira hau atu i te 20 matahiti e ua here roa ratou i te mau taata no taua vahi ra. I roto i ta ratou mau tuhaa fenua, e 40 taata ta te mau tuahine Winteler i roto i ta raua mau eˈa opereraa vea, e e 74 ta Molly raua o Lois. I muri aˈe, ua ani te Taiete ia ratou ia haere atu i te fare mitionare e ono tahua i ropu mau ia Tokyo. “Ua haaparuparu vau e aita vau i oaoa i te omuaraa,” ta Lena ïa e faˈi ra. Teie râ, mai ta ratou noa i rave, ua faaau ratou ia ratou no ta ratou tuhaa taviniraa apî. Eaha to ratou huru i teie nei? “Oaoa roa vau,” ta Lena ïa i pahono mai. “I teie nei e piti taeae no te Betela i ǒ nei no te tunu i te maa na matou e no te tamâ i te fare. Te aupuru-maitai-hia ra matou.” Te farii nei ratou paatoa ia Lois, o te parau ra e: “Te tauturu mai nei te aupururaa here o te faanahonahoraa a Iehova ia matou e ia tamau noa.”

Ua faaau atoa o Norrine Thompson ia ˈna i te mau huru tupuraa apî. “15 matahiti i te maororaa,” ta ˈna ïa e parau ra, “ua fanaˈo vau i te haamaitairaa taa ê e apiti i ta ˈu tane [no Niu Zelani mai] i roto i te ohipa mataeinaa a riro mai ai te fenua Tapone taatoa ei hoê noa tuhaa fenua.” Teie râ, ua ino roa te oraora-maitai-raa o ta ˈna tane, e ua tia ia ˈna ia faaruru i te ati rahi roa ˈˈe o to ˈna oraraa—to ˈna poheraa a 18 matahiti i teie nei. “I taua taime ra,” ta ˈna ïa e parau ra, “te mea i tauturu ia ˈu ia tamau noa i roto i te ohipa mitionare o te here ïa i faaitehia e te mau taeae na te fenua Tapone taatoa, tae noa ˈtu i te pure e te ohipa-noa-raa i roto i te taviniraa.”

Te faaoromairaa i te maˈi

“Ua roohia te rahiraa i te maˈi, tera râ e mata ataata to ratou, e ua riro to ratou hinaaro e tavini ei huru maitai faahiahia mau,” ta Albert Pastor ïa e parau ra, te tiaau o te fare mitionare. No te haapao i te mau mitionare, ua tonohia te hoê taote e ta ˈna vahine, e utuutu maˈi oia, i te fare.

I te hoê mahana a toru matahiti i teie nei, ua po taue noa te mata aui o Elsie Tanigawa, te hoê melo faatuitehia o te pǔpǔ 11 o te Haapiiraa no Gileada. E maha avaˈe i muri aˈe, ua po atoa to ˈna mata atau. “I te tahi mau taime e faatupu vau i te tahi manaˈo haaparuparu e eita vau e nehenehe faahou e tavini mai ta ˈu i rave na. Tera râ na roto i te mau faanahoraa maitatai atoa a te Taiete e te tauturu here mau a to ˈu apiti e a vetahi ê, te tamau nei au i te oaoa i roto i te taviniraa ia Iehova,” ta Elsie ïa e parau ra.

Ua faaruru o Shinichi Tohara e ta ˈna vahine, o Masako, te mau hoa haapiiraa no Gileada o Elsie, e rave rahi mau fifi no nia i to raua oraora-maitai-raa i te mau matahiti i mairi aˈenei. No Shinichi, te hoê taata orero aravihi, e tautooraa rahi roa te oreraa e nehenehe e ite i ta ˈna mau nota no te mea ua mohimohi roa to ˈna mata. Noa ˈtu e ua ravehia te mau tâpûraa rahi e te mau tâpûraa iti i nia ia ˈna aita i maoro aˈenei, te anaana nei to ˈna mata ia paraparau oia no nia i te hoê taata haapii bibilia e 90 matahiti ta ˈna e tauturu ra i teie nei.

Noa ˈtu e ‘e tara to roto i te tino,’ te faariro nei teie mau mitionare i to ratou paruparu mai ta te aposetolo Paulo i faariro na, o tei parau e: “Ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.” (Korinetia 2, 12:7-10) E e mea puai mau iho â ratou! E tia ratou i nia no te haamoriraa poipoi i te mau mahana atoa i te hora hitu. I muri aˈe i te inuraa taofe, e haere te feia e nehenehe i te pae tino i te poipoi roa i roto i te taviniraa.

Tei rotopu o Richard e o Myrtle Shiroma i te feia o te haere tamau nei i roto i te taviniraa. Ua tupuhia o Myrtle i te maˈi faaîraa toto faatupuhia e te omuaraa o te haapaariraa o te mau uaua o te roro i te matahiti 1978 ra, ua apiti râ oia i ta ˈna tane i roto i te ohipa ratere tae roa ˈtu i te avaˈe novema 1987. I teie nei te tauturu nei o Richard, e 70 matahiti to ˈna iho, ia Myrtle ia rave i te mau mea atoa. E tia oia i nia i te hora 5 i te poipoi, e faatia oia ia ˈna i nia, e faahopu ia ˈna i te pape, e faaoomo i to ˈna ahu, e faanehenehe ia ˈna, e e faatamaa roa oia ia ˈna. I muri iho e tuu oia ia ˈna i nia i to ˈna parahiraa huira no te taviniraa i te mau poipoi atoa, ma te haere i tera e tera fare hoê hora te maoro e i muri iho ma te poro i te mau taata i te mau tapearaa faurao. Aita i maoro roa aita ˈtura o Myrtle i nehenehe e paraparau faahou, te mau taˈo hopea râ ta ˈna i faahiti oia hoi Dendo, dendo, na roto i te reo Tapone teie ïa te auraa “Pororaa, pororaa.”

Ua afaihia ta raua tamahine, o Sandra Sumida, i te fare mitionare no te tauturu ia raua. Aita i maoro aˈenei ua pohe te tane herehia a Sandra i te hoê maˈi mafatu. Te oaoa nei oia i te faanahoraa maitai a te Taiete Watch Tower e faahoˈi ia ˈna i te fenua Tapone mai Guam mai, i reira to ˈna taviniraa ei mitionare e ta ˈna tane. “Ua manaˈo noa na vau e eita vau e nehenehe e tauturu rahi i to ˈu mau metua mai te mea e tei Guam vau,” ta ˈna e parau ra. “Ua haapao to ˈu tuahine, o Joanne, ia raua i roto i taua fare ra. No reira i te taime a nehenehe ai au e hoˈi, ua oaoa vau i te reira. Te manaˈo i titauhia i ǒ nei o te rapaauraa ïa ia ˈu i te mea e ua pohe taue ta ˈu tane.”

Te hoê noâ tapitapiraa

Noa ˈtu e te ite nei te mau mitionare i te ruhiruhia, te patoi nei ratou i te faarue i to ratou huru feruriraa mitionare. (Salamo 90:10; Roma 5:12) Te haere nei â o Jerry e o Yoshi Toma, tei roto atoa raua i te feia matamua faatuitehia no Gileada o tei haere mai i te fenua Tapone, i roto i te tuhaa fenua tapihooraa i te oire i Shibuya. “I to mâua haereraa mai i te fare teitei e piti tahua o tei faatiahia i reira i te matahiti 1949 ra, ua haere mâua i tera e tera vahi tapuniraa i raro i te fenua. I teie nei ua riro o Tokyo ei oire rahi. Ua ruhiruhia mâua e eita mâua e nehenehe faahou e ohipa mai ta mâua i matau na i te ohipa. Ia hoˈi mai anaˈe râ mâua mai te pororaa mai, e tamǎrû-roa-hia mâua,” ta Yoshi ïa e parau ra.

Ua tavini o Lillian Samson ei mitionare i te fenua Tapone e 40 matahiti e mea au roa na ˈna ta ˈna taviniraa. “Te tauturu nei au i teie nei i te hoê vahine e 80 matahiti to ˈna o tei haapii e to ˈu apiti, o Adeline Nako, o tei hoˈi i Vaihi no te haapao i to ˈna metua vahine tei maˈihia. Ua riro te vahine aita i maoro aˈenei ei taata poro i te Basileia i muri aˈe i te haamatararaa i te fifi o te haamoriraa tupuna. Ua haere oia i te hiero e ua parau atu i te vahine a te perepitero e, ‘Te haere nei au i roto i te kerisetianoraa!’” Na roto i teie mau oaoa i roto i to ˈna oraraa, aita roa ˈtu o Lillian i tatarahapa i te mahana a faarue ai oia, e 19 ïa matahiti to ˈna, i ta ˈna ohipa e a haamata ˈi i te taviniraa pionie.

Ua ohipa o Ruth Ulrich e o Martha Hess, e mau mitionare ua hau atu to raua i te 45 matahiti, i roto i teie fare mitionare e 35 matahiti. Ua haamatau maitai raua ia raua iho i roto i te tuhaa fenua. I te hoê taime ua ani te hoê tiaau haaati ia Martha e: “E nehenehe anei au e rave i to oe hohoˈa mata no te haere i tera e tera uputa?” Ua matau roa te mau taata i te hohoˈa mata o Martha e ua ani ratou i te mau vea, area te tiaau haaati ra ua fifi oia no te haamata i te mau tauaparauraa.

Te vai ra te hoê vahine i nia i te eˈa opereraa vea a Ruth, eita oia e nehenehe e taio no te mau fifi i te pae oraora-maitai-raa. Teie râ, te fanaˈo noâ ra te vahine i te mau vea e ua farii atoa i te buka e paa meumeu L’humanité à la recherche de Dieu. Ua feruri o Ruth e e tia anei ia ˈna ia hopoi noa i te mau vea inaha aita te taata e taio ra. I muri iho i te hoê mahana ua haafatata te tane a te vahine ia Ruth e te buka ra Recherche i roto i to ˈna rima, ma te parau e: “E buka faahiahia roa teie! Ua taio taatoa vau i te reira e piti taime.” Ua haamata o Ruth i te hoê haapiiraa bibilia e o ˈna e ta ˈna vahine.

Te ume ra teie fare mitionare iho i te mau taata anaanatae. I te hoê po, ua haere mai te hoê taata apî i te fare e ua parau oia e: “Te taa ra ia ˈu e mai te peu e e haere mai au i ǒ nei, e nehenehe au e tauturuhia no te haapii i te Bibilia.” Ua haamatahia ihora te hoê haapiiraa bibilia e o ˈna. Ei taata tunu maa i roto i te hoê fare tamaaraa Tinito, ua rave oia i te ohipa e te hoê vahine tei faaea taa noa e tei tiavaruhia i rapae i te amuiraa e rave rahi matahiti i teie nei. Ua fanaˈo raua i te mau vea i vaiihohia i roto i te fare tutu e te hoê taata poro o tei haere mai i te fare tamaaraa. Ua au roa te taurearea tunu maa i te reira e ua haamata oia i te ani atu i te tahi mau uiraa i te vahine Ite tahito ra. Ma te ore e nehenehe e pahono, ua parau atu oia ia ˈna ia haere e mataitai i te fare mitionare. I teie nei e tavini tauturu oia e e pionie. I te taime au, ua faahoˈihia mai te vahine i tiavaruhia, e ua riro atoa oia ei pionie tamau.

Te mauruuru nei te mau mitionare atoa i te ohipa ta Iehova i rave no ratou. No Auteralia mai, Kanada, Vaihi, Helevetia, e no te mau Hau Amui no Marite mai ratou, e 11 o ratou no te pǔpǔ 11 aore ra te mau pǔpǔ matamua o te haapiiraa mitionare no Gileada. Ua ite ratou i te haereraa i mua o te ohipa o te Basileia i te fenua Tapone e ua apiti ratou i te mau manaˈo hohonu o te Arii Davida, o tei parau e: “I vai apî na hoi au, e teie nei ua ruhiruhia; aitâ râ vau i ite i te feia parau-tia i te faarueraahia, e to ˈna ra huaai i te aniraa i te maa.” (Salamo 37:25) Ma te mauruuru i te aupururaa here a te Atua, ua papu i teie mau mitionare e ia ore e faaea, tera râ ia tamau noa i te tavini ia Iehova.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono