Mau uiraa a te feia taio
O vai mau na te mau ati Philiseti i faahitihia i roto i te Bibilia?
E pinepine te Bibilia i te faahiti i te parau no te hoê nunaa mâtau-maitai-hia i te parau te mau ati Philiseti, tei ora na i Kanaana a noaa mai ai i te nunaa tahito o te Atua i te Fenua i Tapǔhia maira. Mea maoro to teie nei mau ati Philiseti tahito patoi-noa-raa i te nunaa o te Atua, mai tei haapapuhia i roto i te aamu o te taata ra o Davida i aro i te aito rahi Philiseti ra o Golia te iˈoa.—Samuela 1, 17:1-3, 23-53.
Te faaite ra te Bibilia e ua haere ê te mau ati Philiseti tahito mai Kaphatori atu i te pae apatoa hitia o te râ o te pae miti no Kanaana. (Ieremia 47:4) Teihea hoi o Kaphatori i te vairaa? Te na ô ra The International Standard Bible Encyclopedia (1979) e: “Noa ˈtu â ïa e aita e haapapuraa taa maitai e vai ra, e faatuati te tahi taata tuatapapa aamu bibilia i taua vahi ra, i te oire no Kereta (peneiaˈe o Kereta e te mau Motu no Aegean, e hoê hoi taua nau vahi toopiti nei i te pae no te huru oraraa).”—Tuhaa 1, api 610.
Ia au i te reira, teie te taiohia i roto i te Bibilia no nia ia Amosa 9:7: “E ere anei outou mai te tamarii a Kusa ia ˈu nei, e te tamarii a Iseraela, te na reira maira Iehova? Aore anei au i aratai mai ia Iseraela mai te fenua maira mai Aiphiti? e te Philiseti mai Kaphatori, e to Arama mai Kira?”
Aita i itehia afea ra taua mau taata ratere na nia i te pahi ra, i te tereraa mai Kereta mai i te tuhaa no Kanaana tei piihia i muri iho o Philiseti, e te pae miti apatoa hitia o te râ i rotopu ia Iopa e o Gaza. Mai te huru ra ïa e i vai ê na ratou i roto i teie nei tuhaa fenua o te mau fenua papu pae miti i raro, i te tau o Aberahama raua o Isaaka.—Genese 20:1, 2; 21:32-34; 26:1-18.
Ua tamau â te mau ati Philiseti i te riro ei mana puai mau i roto i taua vahi ra e mea maoro i muri aˈe o Iseraela e tomo atu ai i te fenua ta te Atua i tǎpǔ mai ia ratou. (Exodo 13:17; Iosua 13:2; Te mau tavana 1:18, 19; 3:3, 4; 15:9, 10; Samuela 1, 4:1-11; 7:7-14; 13:19-23; Te mau Arii 1, 16:15) I roto i te roaraa o te faatereraa a te arii Iudea ra o Uzia, ua faaea noa te mau ati Philiseti i roto i to ratou mau oire ia Gata, Iabene, e Asadoda. (Paraleipomeno 2, 26:6) Te tahi o to ratou mau oire faufaa roa i roto i te mau aamu bibilia, o Ekerona ïa, o Esekalona e o Gaza.
Ua riro ia Alesanedero Rahi i te oire Philiseti ra no Gaza, tera râ i te tau mau ra, mai te huru ra ïa e ua faaea te nunaa Philiseti i te riro ei nunaa faataa-ê-hia. Ua papai te orometua ra o Lawrence E. Stager i roto i te Biblical Archaeology Review (Me/Tiunu 1991) e: “Ua hopoi-tîtî-atoa-hia te mau ati Philiseti i Babulonia. . . . Aita râ e aamu e vai ra no te haapapu mai e eaha te ohipa i tupu i nia i te mau ati Philiseti i hopoi-tîtî-hia. Te feia i faaea i Esekalona i muri aˈe i te riroraa mai te fenua ia Nebukanesa, ua erehia ïa ratou i to ratou tiaraa pǔpǔ taata taa ê. Aita roa ˈtu e aamu faahou no nia i te mau ati Philiseti.”
No roto mai te iˈoa apî Palesetina i te mau parau latino e heleni, tei aratai i muri iho i nia i te parau hebera ra “Philiseti.” Te faaohipa ra te tahi mau huriraa bibilia na roto i te reo arabia, i te hoê parau no te mau “ati Philiseti” e ohie roa i te hapehia e te parau no te mau Palesetina o teie nei tau. Tera râ, te faaohipa ra te Today’s Arabic Version i te hoê parau arabia ê atu, o te faataa ê atura ïa i te mau Philiseti tahito e te mau Palesetina o teie nei tau.
[Hohoˈa i te api 31]
Te tahi mau toetoea i Esekalona
[Faaiteraa i te tumu]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.