‘E taoˈa aufauhia ta oe ra, e aufau atu â ïa’
“I ROTO i teie nei ao, aita e ohipa papu maoti râ te pohe e te mau tute.” O ta te faatere hau e te taata hamani ohipa apî ïa o Benjamin Franklin i parau. Te faaite ra ta ˈna mau parau, tei faahiti-pinepine-hia eiaha noa te oreraa e nehenehe e ape i te aufauraa tute oia atoa râ te teimaha ta te reira e faatupu ra. No e rave rahi mau taata, ua tuea rii noa te aufauraa i te mau tute i te pohe.
Noa ˈtu râ te au ore o te manaˈo e aufau i te mau tute, e hopoia râ te reira te tia i te mau kerisetiano mau ia haapao maite atu. Ua papai te aposetolo ra o Paulo i te amuiraa kerisetiano no Roma e: “E teie nei, e tuu atu i te mea e au i te taata atoa ra, e taoˈa aufauhia ta ˈna ra, e aufau atu â ïa; e telo ta ˈna ra, ei telo ïa; o tei mǎtaˈuhia ra, e mǎtaˈu atu â ïa; o tei faateiteihia ra, e faateitei atu â ïa.” (Roma 13:7) E ua faahiti taa ê o Iesu i te aufauraa tute i to ˈna parauraa e: “E tuu atu i ta Kaisara ra ia Kaisara, e ta te Atua ra, e tuu atu ïa i te Atua.”—Mareko 12:14, 17.
Ua faatia o Iehova e ia vai mai te faatereraa “mana teitei” e te titau ra oia i ta ˈna mau tavini e ia taotia i to ratou auraro ia ratou. No te aha râ te Atua e onoono ai e ia aufau ta ˈna mau tavini i te mau tute? Ua faahiti o Paulo e toru na tumu faufaa: (1) te “riri” a te “mana faatere teitei” i te feia e ofati i te ture; (2) te haava manaˈo kerisetiano, o te ore e vai mâ faahou ahiri e huna oia i ta ˈna mau tute; (3) te titauraa i teie mau “tavini” ia aufau no te mau ohipa ta ˈna e pǔpǔ maira e no te tapearaa i te hoê faito nahonaho. (Roma 13:1-7) Aita te taatoaraa e au ra ia aufau i te mau tute. Tera râ, papu maitai e eita ratou e hinaaro e ora i nia i te hoê fenua e aita e mutoi aore ra e feia tupohe auahi, aita e feia haapao i te purumu, aita e haapiiraa no te taatoaraa, e aita e faanahoraa fare rata. Ua parau te taata haapao ture ra o Oliver Wendell Holmes i te hoê mahana e: “Te mau tute o te taoˈa ïa ta tatou e aufau no te totaiete apî.”
E ere te aufauraa i te tute i te ohipa apî no te mau tavini a te Atua. Ua aufau na te feia i ora i Iseraela i tahito ra i te tahi huru tute no te turu i to ratou mau arii, e ua faateimaha vetahi o ratou i te taata ma te ino mau na roto i te mau tute tano ore. Ua aufau atoa te mau ati Iuda i te moni e te mau tute i te mau faatereraa ěê e mana ra i nia ia ratou, mai ia Aiphiti, ia Peresia, e o Roma. No reira, ua ite maitai te mau kerisetiano i te tau o Paulo eaha râ ta ˈna e hinaaro ra e parau i to ˈna faahitiraa e aufau i te mau tute. Ua ite ratou e ahiri e ua tano te tute aore ra eita, e noa ˈtu te huru faaohiparaa a te faatere i taua moni ra, e tia ia ratou ia aufau i te mau tute atoa e titauhia. Ua tano atoa te reira no te mau kerisetiano i teie nei mahana. Teie nei râ, eaha te mau faaueraa tumu e horoa maira i te aratairaa no te aufau i ta tatou mau tute i roto i teie nei ao fifi mau?
E pae aratairaa tumu
Ia nahonaho maitai tatou. Te tavini nei tatou e te pee nei tatou i te huru o Iehova, e ere hoi te “Atua i te tumu no te anoi noa, no te hau râ.” (Korinetia 1, 14:33; Ephesia 5:1) Te huru nahonaho maitai mea faufaa roa ïa i te taime e aufau ai i te mau tute. Ua pue, ua tano e ua faanaho-maitai-hia anei ta outou mau parau aufauraa? Mea pinepine, aita e faufaa to te hoê huru faanahoraa parau moni rahi roa. E tia ia outou ia rave i te hoê afata tei tuuhia i te hoê titeti no te mau tuhaa tataitahi atoa (mai te parau tute i tae apî mai ma te faataa i ta outou mau haamâuˈaraa taa ê). Ia haaputu-noa-hia te reira i roto i te hoê afata rahi no te matahiti tataitahi. I roto e rave rahi fenua, mea titauhia ia tapea i taua mau parau ra no te tahi tau matahiti mai te peu noa ˈtu e e faaoti te mana faatere e hiˈopoa faahou i te mau parau no te mau matahiti i mairi. No reira, eiaha roa ˈtu e faarue e tae noa ˈtu i te taime e ua papu ia outou e aita to ˈna e faufaa faahou.
Eiaha e haavare. Ua papai o Paulo e: “E pure ia matou: ua ite mau hoi matou e, te tia nei to matou aau, i te opuaraa e ei haapao maitai ta matou i te mau mea atoa nei.” (Hebera 13:18) Na te hinaaro no roto roa mai i te mafatu e riro ei taata peu tia e aratai ia outou i roto i ta outou mau opuaraa atoa ia aufau outou i ta outou mau tute. Na mua roa, a hiˈopoa i te mau tute i nia i te moni avaˈe te tia ia aufau i te mana faatere. I roto e rave rahi fenua, e tutehia te moni apî—te moni haamauruururaa, moni ohipa tamau ore, moni hoona—mai te peu e maraa ˈtu i te tahi huru faito taa maitai. E faaite papu te hoê kerisetiano “haava manaˈo tia” eaha te huru moni apî e roaa nei ia ˈna i te vahi oia e ora ˈi e e aufau oia i te tute e titauhia.
A piti, te vai ra te ohipa faatoparaa moni. E pinepine te faatereraa i te faatia ia tatarahia te tahi mau haamâuˈaraa i roto i ta ratou mau tute i nia i te moni avaˈe. I roto i teie nei ao peu tia ore, aita vetahi e ite ra i te ino ia “manaˈo” aore ra ia “feruri” no te titau i taua mau faaoreraa tute ra. Ia au i tei faatiahia, ua hoo mai te hoê taata no te fenua marite i te hoê pereue huruhuru animala moni rahi roa no ta ˈna vahine, e ua faatautau atu i te reira i ta ˈna vahi raveraa ohipa no te hoê mahana e nehenehe atu ai oia e faatopa i to ˈna moni tute mai te hoê “taoˈa faanehenehe” no te vahi raveraa ohipa! Ua papai te tahi atu taata i te moni haamauˈaraa no te faaipoiporaa a ta ˈna tamahine no te faatopa i te moni tute i nia i ta ˈna moni avaˈe. Ua tamata atoa te tahi atu taata i te faatopa i te haamâuˈaraa ma te papai e ua reva ta ˈna vahine na muri ia ˈna no te hoê avaˈe i te mau fenua hitia o te râ, maoti hoi i te papai e ua reva aˈena oia no te hoê tumu iho â râ i te pae totiare e no te ori haere. Mai te huru e aita e hopearaa to teie mau faatiaraa. E huru haavare te papai-noa-raa i te hoê ohipa tei piihia faatoparaa moni tute e ere roa ˈtu hoi i te reira—e ohipa e riri-roa-hia e to tatou Atua ra o Iehova.—Maseli 6:16-19.
A haapao maitai. Ua faaue o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ “ia paari outou mai te ophi ra, e te hapa ore mai te uuairao ra.” (Mataio 10:16) E tano maitai teie faaararaa no ta tatou ohipa aufau tute. I roto iho â râ i te mau fenua e haere ra i mua i te pae faanavairaa faufaa, te rahi noa ra te taata o te aufau nei i teie mahana i te hoê taiete numeraraa aore ra te feia aravihi no te faataa i te rahiraa tute te tia ia ratou ia aufau. I reira e tarima noa ratou i te parau e e hapono ai i te vahi hiˈopoaraa. Te reira te taime tano maitai no te haapao i te faaararaa i faaitehia i roto i te Maseli 14:15: “Te faaroo ra te ite ore i te mau parau atoa ra; te hiˈo maitai ra râ te taata haapao ra i to ˈna taahiraa.”
Ua peapea e rave rahi feia aufau tute e te faatereraa no te mea ua ‘faaroo ratou i te mau parau atoa’ o te feia numera o te taviri aore ra o te feia aravihi ore no te faaineine i te mau tute. Auê hoi te maitai i te riroraa ei taata haapao maitai! A haapao maitai i to outou taahiraa avae na roto i te taio-maitai-raa i te mau parau atoa na mua ˈˈe outou e tarima ˈi. Mai te peu e te maere ra outou i te tahi papairaa, ua moehia te tahi ohipa, aore ra ua tatarahia te tahi parau, a ani i te faataaraa—e rave rahi taime mai te peu e titauhia—tae roa i te taime outou e farii ai e e parau mau te reira e ua tano. Papu maitai e i roto e rave rahi mau fenua, mea fifi roa te tahi mau ture i te pae o te tute, no reira ia au i te nehenehe, e huru no te paari ia taa i te mau mea atoa ta outou e tarima ˈtu. I roto i te tahi mau tupuraa, e ite outou e ua matau maitai te hoê hoa kerisetiano i te mau ture no nia i te tute e e nehenehe oia e horoa i te tahi tauturu. Ua parau te hoê matahiapo kerisetiano e haapao ra i te mau tute ei taata paruru ma te haapoto noa e: “Mai te peu e ani ta outou taata numera i te hoê mea tei maitai roa no te riro ei parau mau, papu e e ere roa ˈtu i te ohipa tia!”
A amo i te hopoia. “E riro hoi ta te taata nei hopoia ei nia ïa ia ˈna iho e ati noa ˈˈe,” ta te aposetolo Paulo i papai. (Galatia 6:5) Ia tae anaˈe mai te taime no te aufau i te mau tute, e tia i te mau kerisetiano atoa ia amo i ta ratou hopoia no te riroraa ei taata parau-tia e te haapao i te ture. E ere i te ohipa na te mau matahiapo o te amuiraa e haapao ra i te nǎnǎ i raro aˈe i to ratou aratairaa. (A faaau e te Korinetia 1, 1:24.) Eita ratou e faaô ia ratou i roto i te mau tumu parau o te tute, taa ê noa ˈtu i te mau huru tupuraa no nia i te haerea ino, peneiaˈe ua tupu i te peapea i roto i te oire, e ua ite roa ratou i te reira. I te rahiraa o te tupuraa, e hopoia teie na te kerisetiano tataitahi no te faaohipa i to ˈna haava manaˈo i haapii-maitai-hia no te haapao i te mau faaueraa tumu a te mau Papai. (Hebera 5:14) Teie atoa te auraa ia haapao maitai ia tarima outou i te hoê parau aufauraa tute—ma te tâuˈa i te taata i faaineine i te reira—ua tano anei te parau aniraa e ua taio outou i te parau e ua tiaturi outou e e parau mau tei faaitehia i roto.a
Ia riro ei taata hapa ore. E tia i te mau tiaau kerisetiano ia riro ei feia “hapa ore” ia nominohia oia i nia i taua tiaraa ra. Hoê â huru, e tia i te nǎnǎ i roto i to ˈna taatoaraa ia riro ei feia hapa ore i mua i te aro o te Atua. (Timoteo 1, 3:2; a faaau e te Ephesia 5:27.) E tutava ratou no te tapea i te hoê roo maitai i roto i te oire, tae atoa i te taime e tia ia aufau i te mau tute. Ua horoa o Iesu Mesia iho i te hiˈoraa i roto i taua tuhaa ra. Ua ani ta ˈna pǐpǐ ra o Petero e ahiri e aufau o Iesu i te tute o te hiero, e tuhaa iti noa e piti diderama. Papu maitai, aita e faufaa e ia aufau o Iesu i taua tute ra, no te mea ua riro te hiero ei fare no to ˈna Metua e eita te arii e faahepo i ta ˈna tamaiti ia aufau i taua tute ra. Mai te reira te mau parau a Iesu; no reira oia i aufau ai i taua tute ra. Oia mau, ua faaohipa oia i te hoê semeio no te horoa i te moni i titauhia! No te aha e aufau ai i te hoê tute tei ore i titauhia ia ˈna ia aufau? Mai ta Iesu i parau, “oi inoino mai ratou ia tatou nei.”—Mataio 17:24-27.b
A tapea i te hoê roo hanahana i mua i te Atua
Tei te mau Ite no Iehova atoa i te hopoia i teie mahana ia ore e faainoino ia vetahi ê. Ma te maere ore, ia ravehia ratou i roto i te taatoaraa, te fanaˈo nei ratou i te roo maitai i roto i te ao atoa nei ei feia parau-tia, e feia huiraatira e aufau i ta ratou mau tute. Ei hiˈoraa, ua faaite te vea paniora ra El Diario Vasco no nia i te oreraa e aufau i te tute tei parare roa i te fenua paniora, ua tapao râ ratou e: “Te feia i taa ê roa [o te] mau Ite no Iehova. Ia hoo mai ratou aore ra ia hoo atu, te faufaa [mau] ta ratou e papai e nehenehe e tiaturihia.” Oia atoa, ua tapao te vea marite ra San Francisco Examiner i te tahi tau matahiti i mairi aˈenei e: “E tia ia tatou ia hiˈo i te mau [Ite no Iehova] ei feia huiraatira hiˈoraa maitai. Te aufau nei ratou i ta ratou mau tute ma te haapeepee, te rapaau nei i te feia maˈi, e te aro nei ratou ia ore te ite-ore-raa i te taio.”
Aita te mau kerisetiano mau e hinaaro e rave i te hoê mea o te faaino i taua roo ra tei noaa mai na roto i te mau tutavaraa rahi. Mai te peu e e tia ia ratou ia maiti, te hinaaro ra anei outou e ia itehia outou mai te feia eiâ i te tute no te hoona noa mai i te tahi tau moni? Aita. Papu maitai e mea au aˈe na outou e ere i te moni maoti i te ere i to outou roo maitai e te faainoraa i ta outou mau faufaa e i ta outou huru haamoriraa ia Iehova.
E parau mau roa, i te tahi taime e erehia outou i te moni no te tapearaa i te hoê roo tano e te huru tia. Mai ta te taata philosopho tahito ra o Plato i tapao a 24 senekele i teie nei: “Mai te peu e te vai ra te hoê tute no nia i te moni ohipa, e aufau te taata peu tia hau atu e te taata peu tia ore iti aˈe no nia i te hoê faito moni ohipa.” Ua parau faahou atu oia e eita te taata tia e tatarahapa ia aufau oia i te moni no te riroraa ei taata peu tia. Te noaaraa i taua huru roo ra, ua hoona roa te haamâuˈaraa. E parau mau iho â te reira no te mau kerisetiano. Mea faufaa mau â to ratou roo maitai no ratou no te mea te faahanahana ra te reira i to ratou Metua i nia i te raˈi e e nehenehe ratou e huti i te manaˈo o vetahi ê i nia i to ratou huru oraraa e i nia i to ratou Atua ra o Iehova.—Maseli 11:30; Petero 1, 3:1.
Hau atu â râ, mea faufaa aˈe na te mau kerisetiano mau i to ratou iho mau taairaa e o Iehova. Ua ite o Iehova i te mau mea atoa o ta ratou e rave ra, e te hinaaro nei ratou e ia here mai oia ia ratou. (Hebera 4:13) No reira, te faarue nei ratou i te faahemaraa e tamata i te eiâ i te faatereraa. Te farii nei ratou e te au nei o te Atua i te peu tia e te haerea haapao maitai. (Salamo 15:1-3) E i te mea e te hinaaro nei ratou e faaoaoa i te mafatu o Iehova, e aufau ratou i te mau tute atoa e titauhia.—Maseli 27:11; Roma 13:7.
[Nota i raro i te api]
a Ua riro ei tautooraa na te hoê kerisetiano o te faaî i te hoê parau tute no te faahoˈi e te hoê hoa faaipoipo aita i roto i te parau mau. E tia i te vahine kerisetiano ia rave i te tahi mau tutavaraa haapao maitai no te faaaifaito i te faaueraa no te auraro i te upoo e te titauraa ia auraro i te ture a Kaisara no nia i te tute. E tia râ ia ˈna ia haapao maitai i te mau faahopearaa tano no te tarimaraa i te hoê parau i faaîhia ma te hape.—A faaau e te Roma 13:1; Korinetia 1, 11:3.
b Ma te anaanatae mau, o Mataio anaˈe te buka o te mau Papai o te faatia ra i taua ohipa i tupu i roto i te oraraa o Iesu i nia i te fenua nei. I te mea e telona oia i mutaa ihora, papu maitai e ua putapu o Mataio i te huru feruriraa o Iesu no nia i taua tumu parau ra.