VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/10 api 21-25
  • Te hoê fenua hotu ore tei riro ei fenua hotu mau

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê fenua hotu ore tei riro ei fenua hotu mau
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê tufaa i te pae varua
  • Te apitiraa i roto i te ohipa pororaa
  • Te ueueraa i te huero na te pae miti
  • Te tamauraa i roto i te taviniraa e te hoê hoa faaipoipo
  • Te upootiaraa i nia i te hamani-ino-raa
  • Te faarururaa i te mau arepurepuraa o te miti
  • Te tahi atu â mau tauiraa
  • Ua hotu mai te fenua
  • Te hoo o te tiamâraa
    A ara mai na! 1986
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/10 api 21-25

Te hoê fenua hotu ore tei riro ei fenua hotu mau

FAATIAHIA E ARTHUR MELIN

E mahana maramarama maitai teie i te tau uaaraa tiare o te matahiti 1930, e te tia ra vau i nia i te uahu no te oire no Prince Rupert, i te vahi no Columbia beretane. Ma te hiˈo i te mau poti e vai ra i te pae uahu, ua manaˈonaˈo vau e, ‘Te haere ra te taatoaraa o te pape ihea?’ O te ohipa matamua o ta ˈu i faaruru e te nanumiti i te pae tooa o te râ no te miti Patitifa i reira te faito miti e topa roa ˈi i raro aˈe i te 7 metera i roto noa e ono hora. Eaha râ te ohipa a te hoê taata i paari i roto i te mau fare faaamu animala e rave ra i te pae miti no Patitifa?

UA TITAUHIA vau ia faarahi i ta ˈu haamaitairaa no te taviniraa ma te taime taatoa no Iehova na roto i te apitiraa e te ihitai o te pahi ra Charmian. Ta matou ohipa o te haamataraa ïa i te ohipa pororaa i te roaraa o te pae tooa o te râ atea mai te fenua Vancouver e tae atu i te fenua Alaska. E rave rahi atu maile to taua aanoraa fenua ra mai te pae miti o te fenua Columbia beretane, e aita roa e taata e arue ra ia Iehova i reira ma te itoito. O teie noa pǔpǔ iti nainai o te feia poro i te Basileia i roto i te oire no Prince Rupert tei riro ei taa-ê-raa.

Ua taiâ vau i te haamata, no reira i to ˈu pouraa mai mai te pereoo auahi, ua haere oioi atura vau i te uahu no te hiˈo i te pahi ra Charmian e no te farerei i to ˈna ihitai o Arne e o Christina Barstad. Aita e taata i nia i te pahi, no reira ua hoˈi atura vau. I to ˈu hoˈi-faahou-raa mai i te tahi atu taime i taua mahana ra, ua hitimaue vau. Mai te huru ra e ua mârô roa te miti!

Na te aha râ i aratai ia ˈu i teie ohipa faahiahia mau?

Te hoê tufaa i te pae varua

Ua haamata to ˈu haafaufaaraa i te mau ohipa i te pae varua i te fare i roto i te fenua papu no Alberta i Kanada. Ua itea mai e to ˈu metua tane i te hoê api parau iti i papaihia e Charles Taze Russell no te Zion’s Watch Tower Tract Society tei faataui hohonu roa i to ˈna oraraa. Ua haamata aˈera to ˈu metua tane i te poro i te feia tapiri i to matou fare, noa ˈtu te ohipa rahi i roto i te fare faaamu animala i Calmar, i Alberta. Ua tupu te reira a hanere matahiti i teie nei, i te roaraa o te mau matahiti matamua 1890.

I roto i taua utuafare fetii e mǎtaˈu ra i te Atua to ˈu fanauraahia i te 20 no febuare no te matahiti 1905, te vauraa o te tamarii e ahuru taeae e tuahine ia amuihia. Ua haamata o Papa, mai te tahi atu i rotopu i te feia no te fenua Tuete, i te amui i rotopu i te Feia Haapii i te Bibilia na te ao nei. I te taime tano, ua patu ratou i te hoê vahi putuputuraa, tei piihia i muri iho te piha no te Basileia. O te hoê o te mau piha matamua i te fenua Kanada.

Aita roa te ohipa i roto i te fare faaamu animala i tapea ia matou ia haere i te mau putuputuraa kerisetiano, ua horoahia vetahi mau oreroraa parau e te feia orero e haere mai e farerei o tei tonohia e te Taiete Watch Tower. Ua faatupu taua mau oreroraa parau i roto ia matou i te hinaaro puai e apiti i roto i te ohipa pororaa. Ei faahopearaa, fatata matou pauroa i roto i to matou utuafare tei haere ma te itoito i roto i te maramarama o te parau mau Bibilia.

Te apitiraa i roto i te ohipa pororaa

I te omuaraa o te mau matahiti 1920, ua noaa mai ta ˈu hopoia matamua no te pororaa. E tia ia ˈu ia opere i te mau api parau iti no te titau manihini i te taata i te oreroraa parau mai tera e tera fare i te oire no Edmonton. I to ˈu tia-noa-raa i taua mahana ra o vau anaˈe, ua tapea au i te hoê haapiiraa faufaa mau: A tiaturi ia Iehova. (Maseli 3:5, 6) Auê hoi au i te oaoa i te faatupuraa i taua hopoia matamua e te tauturu o Iehova!

Ua haere noa to ˈu tiaturi i roto i te faanahonahoraa a Iehova e i roto i ta ˈna tavini haapao maitai e te paari i te rahi a horoa-noa-hia mai te haapiiraa no roto mai i ta ˈna Parau mau. E rave rahi mau peu e mau haerea o te amuiraa faaroo kerisetiano, mai te faatupuraa i te oroa Noela e te oroa mahana fanauraa o tei faaorehia. Aita matou i tapitapi noa ˈˈe no matou iho; tera râ, ua haamata te ohipa pororaa i te Basileia i te rave i te parahiraa faufaa roa ˈˈe. Ua faatupu teie mau mea atoa i te faahopearaa hohonu i roto i to ˈu nei oraraa. No reira, aita i maoro roa i muri aˈe i to ˈu pûpûraa i to ˈu ora no Iehova i te 23 no eperera no te matahiti 1923, ua faariro vau i te taviniraa ma te taime taatoa ei tapao na ˈu.

I te roaraa o te mau tau toetoe i te vahi matie i raro aˈe i te faito aore, ua poro matou i te vahi faaapu e te puaahorofenua e te pereoo hutihia e te puaahorofenua. Ua faaea vau i te hoê taime e piti hebedoma e te hoê pǔpǔ i roto i tei piihia fare-pereoo i faanahohia no te ohipa pororaa i te vahi faaapu. Ua haapapu mau â taua huru pereoo ra i to ˈna ohie i te vahi atea, parahurahu, e aita e tumu raau o te vahi matie no Kanada. Noa ˈtu te mau fifi i te pae faufaa, te anuvera etaeta, e te vahi atea no te ratere, ua tapae vau i te faaea i roto i te taviniraa pionie i Alberta e fatata e toru matahiti tae roa i te mahana o te ore e moehia e au o te matahiti 1930 i to ˈu titauraahia e tavini i te pae miti tooa o te râ no Patitifa. I te mea e aita vau i ite noa ˈˈe i te hoê ohipa no nia i te miti aore ra te pahi, ua faaoaoa taua titauraa ia ˈu.

Aita i maoro roa i muri aˈe i to ˈu taeraa i Prince Rupert mai te huru e tei te fare au e to ˈu mau hoa ohipa apî i nia i te pahi. Ua ohipa te taeae Barstad ei taata faahoro pahi no te hoê noa area tau, o tei faaô ia ˈna i roto i te ohipa tapihooraa i te iˈa e rave rahi matahiti. Ua riro mau â na ono matahiti i muri aˈe ei tau pororaa uˈana, te faahororaa i to matou pahi i roto i te mau pape o te Columbia beretane mai te fenua no Vancouver e tae atu i te fenua no Alaska. Ua tapea mai au i te tahi atu haapiiraa: A farii i te mau taime atoa i te ohipa no ǒ mai ia Iehova ra, e eiaha e haamarirau i te farii.

Te ueueraa i te huero na te pae miti

Ta matou oire tapearaa pahi matamua no te poro i taua tau uaaraa tiare no te matahiti 1930 ra o Ketchikan ïa, i Alaska, i reira to matou raveraa e 60 afata buka bibilia. No te hoê tau hebedoma maoro, ua poro matou i roto i te mau fare atoa no Ketchikan, te oire no Wrangell, te oire ravaairaa no Petersburg, Juneau, te oire no Skagway, te oire no Haines, te oire no Sitka, e te tahi atu mau oire iti atea te tahi e te tahi. I muri iho, ua ati roa ia matou i te pae miti no Columbia beretane atoa, ma te faahope roa i te reira i te hopea o te tau veavea. Ua haere matou e farerei i te mau vahi tâpûraa raau atea, te mau vahi faaearaa a te feia taiˈa, te mau oire iti o te mau Inidia, te mau oire nainai, noa ˈtu te atea o te mau taata faaapu e te feia auau animala. I te tahi taime e mea fifi mau ia faarue i te feia e haapao ra i te fare mori o tei farii maitai i te mau taata no te paraparau atu.

I te pae hopea, ua horoa mai te Taiete na matou i te mau radio afaifai e te tahi mau taioraa bibilia i haruharuhia. E afai matou i te reira na muri ia matou, mai te mau buka, te mau Bibilia e te mau vea. E pinepine matou i te hopoi na muri ia matou ia paiuma matou i nia i te mau aivi ofaifai. I te paheeraa o te nanumiti, i te tahi taime e tia ia matou ia huti atu i nia i te eˈa aueue tae roa i te uahu. Ua oaoa roa vau no te faaineineraa i te pae tino i noaa ia ˈu i to ˈu apîraa i roto i te fare faaapu no te vahi matie.

E mauhaa puai mau no te haaparareraa i te parau apî maitai o te Basileia te ravea haapurororaa reo e vai ra i nia i to matou pahi. Ia haapuroro-anaˈe-hia te taˈi i roto i te pape, e faaroo-pinepine-hia te taioraa i haruhia i te tahi tau kilometera e te mau taata. I te hoê mahana i to matou tuuraa i te tutau i roto i te hoê ooa iti o te motu no Vancouver, ua hauti matou i te hoê ripene haruharuhia o teie mau taioraa Bibilia. I te mahana i muri iho, ua parau mai te mau taata e ora ra i nia i te motu ma te anaanatae mau e: “Inanahi ra ua faaroo matou i te hoê oreroraa parau no te raˈi mai!”

I te tahi atu taime, ua parau mai te hoê tane e ta ˈna vahine faaipoipo ruhiruhia e ua faaroo raua i te upaupa na roto mai i ta raua haapupuraa auahi, ia haere anaˈe mai raua i rapae, aita raua i faaroo i te hoê noa ˈˈe ohipa. Ia hoˈi raua i roto, e ua faaroo raua i te hoê reo. Eaha râ te reira? Oia hoi, i to raua haereraa i rapae, ua taui ïa matou i te ripene. E hauti na mua matou i te upaupa no te huti i te ara-maite-raa o te mau taata, i muri iho râ e hauti matou i te taioraa bibilia.

I roto i te tahi atu tupuraa, i to matou taoraraa i te tutau i pihai iho i te hoê fenua e te vai ra te hoê oire iti Inidia, ua hoe roa mai e piti taurearea no te fenua iho e hiˈo e nohea mai te reo. Ua manaˈo vetahi o te fenua e o te reo o te feia i pohe o te ora faahou maira!

E peu matau i te opereraa hanere buka i te mahana i te feia e rave ra i te ohipa i roto i te fare atea no te faaineine i te iˈa. Mea iti hoi ta ratou mau faaanaanataeraa, e taime ïa to ratou no te feruri i nia i te mau mea i te pae varua. Ua riro mai e rave rahi i rotopu i teie mau taata faaea ra i te fenua atea ei mau Ite. Na roto i te mau tere te tahi i muri aˈe i te tahi, te tiai ru nei matou i te farerei ia ratou “no te haamahanahana i to ratou faaroo.”—Roma 1:12.

Te tamauraa i roto i te taviniraa e te hoê hoa faaipoipo

I te matahiti 1931, ua faaipoipo vau e te tuahine apî aˈe a Christina Barstad, o Anna. I muri aˈe, ua tamau mâua i ta mâua ohipa poro ei pionie i nia i te pahi e ua fanaˈo mâua e rave rahi mau tupuraa maitai i te roaraa o te mau matahiti. O te mau tohora, te mau otaries, te mau phoques, te mau oua, te mau aili, te mau daba, e te mau aeto to mâua mau hoa i mua i te mau mouˈa faahiahia mau, i te vahi atea i roto i te rima o te miti, te mau ooa paruru e te hau, te mau ururaau tei î i te mau arezi, te mau tumu aito, e te mau tumu raau rarahi no Douglas. E rave rahi taime e ite mâua i te mau aili e horo ra e ta ratou mau fanauˈa a tamata noa ˈi ratou i te au na roto i te anavai pape tahe puai no te ape i te mau animala auau.

I te hoê avatea, ua tapao matou i te hoê aeto e rere ra na raro roa i te anavai, ua haru mai to ˈna maiuu ma te etaeta i te hoê tamano iti rahi. No te rahi o te iˈa aita ˈtura oia i nehenehe e huti atu i rapae i te pape, ua huti noa ˈtura te aeto ma te tavere i te tamano i te hiti o te anavai. Ua ite o Frank Franske, te hoê melo o te ihitai i te ohipa e ua horo atura oia i te pae pape no te farerei i te aeto tei rohirohi roa e no te faahepo ia ˈna ia horoa mai i ta ˈna i haru mai. Ua noaa i te feia atoa o te pahi i te hoê tamano au maitai no taua po ra, e ua haapii te aeto e e tia ia horoa, noa ˈtu e aita oia e hinaaro.

I nia i te hoê fenua iti i te pae apatoerau hopea no te motu o Vancouver, ua farii te hoê tane e ta ˈna vahine o Thuot to raua iˈoa i te parau mau a te Bibilia. Aita te tane i ite i te taio, e ihotaata papu, e te farii ore i roto i te 90raa o to ˈna matahiti, e tei roto ta ˈna vahine i te 80raa o to ˈna matahiti. Teie nei râ, ua putapû roa oia i te mau parau mau e ua faahaehaa oia ia ˈna iho e ua farii oia e ia haapii ta ˈna vahine ia ˈna i te taio. Aita i maoro roa ua nehenehe oia e haapii i te Bibilia e te mau buka a te Taiete o ˈna anaˈe iho. E toru aˈe matahiti i muri iho, ua oaoa roa vau i te bapetizoraa ia raua toopiti atoa ra i to raua iho fenua atea, ma te faaohipa i ta matou poti iti ei farii no te bapetizoraa!

Ua noaa atoa ia matou i te oaoa e ite i te utuafare ra Sallis i te oire ra no Powell River e farii i te poroi o te Basileia. Ua taio o Walter i te vea iti ra War or Peace—Which? e ua taa oioi atura o ˈna i te taˈi o te parau mau. Aita i maoro roa, ua apiti mai te utuafare atoa a Walter i roto i te ohipa pionie i Vancouver, i reira matou e tutau ai i te Charmian no te tau toetoe. Ua faaite oia i to ˈna itoito, i te roaraa o te mau matahiti ua riro oia ei taeae here-mau-hia e te taatoaraa o te taatiraa o te mau taeae i te tuhaa fenua no Vancouver. Ua faaoti oia i ta ˈna hororaa i nia i te fenua nei i te matahiti 1976, ma te vaiiho mai i te hoê utuafare fetii Ite rahi mau.

Te upootiaraa i nia i te hamani-ino-raa

Ua inoino pinepine te upoo faatere haapaoraa o te oire iti Inidia i ta matou ohipa, ma te faariro ia matou ei feia haru i nia i to ratou tuhaa fenua i te pae varua. I te oire iti no Port Simpson, ua ani te peresibutero no taua vahi ra e ia opani te raatira o te mataeinaa ia matou ia haere e paraparau i te mau fare o te taata. Ua haere matou e farerei i te raatira e ua ani matou e mai te peu e te manaˈo ra oia e ua tano anei e na te peresibutero e faaoti e mea mauâ roa to ˈna huiraatira no te feruri no ratou iho. Ua parau matou e ia vaiiho i to ˈna huiraatira ia faaroo i te poroi no nia i te Parau a te Atua e ia faaoti ratou no ratou iho eaha te mea ta ratou e hinaaro ra e tiaturi. Te faahopearaa: Ua horoa mai oia i te parau faatia ia tamau â matou i te poro i roto i te oire iti.

Ua rave te hoê raatira o te tahi atu oire iti, a ahuru matahiti i teie nei e ia ore e manuïa i te mau tutavaraa atoa o te mau melo o te apooraa oire e o te pǔpǔ haapaoraa ia opani i te mau Ite ia haere e farerei i to ˈna huiraatira. “A riro noa ˈi au ei raatira o teie oire,” o ta ˈna ïa i parau, “e farii-maitai-hia te mau Ite no Iehova i ǒ nei.” Parau mau roa, aita matou i farii-maitai-hia i te mau vahi atoa, noa ˈtu râ te mau patoiraa eita matou e faahepohia e faarue i te hoê tuhaa fenua. E nehenehe ïa matou e faatupu i ta matou taviniraa i te mau taime atoa e tuu ai matou i te tutau.

Te faarururaa i te mau arepurepuraa o te miti

I te roaraa o te mau matahiti, ua farerei matou i te mau fifi e te mau vero rahi, e te mau nanumiti, te mau mato aita i tapaohia i nia i te hohoˈa fenua, e i te tahi taime te inoraa i te matini. I te hoê mahana fatata matou i te tapae i te fenua ra o Lasqueti, e toe ra paha e 160 kilometera i te pae apatoerau no Vancouver. Ua tauehia matou i nia i te ǎau, e ua mau hoi i reira i te taime o te paheeraa miti, e tei te huru ïa o te anuvera to matou ora. Ia huri anaˈe te mataˈi, e nehenehe te pahi e huˈahuˈa roa i nia i te mato. Ua haere matou paatoa i nia i te mato e ua rave matou i te mea maitai atoa te tia ia rave i roto i te hoê tupuraa ino. Ua tamaa matou, ua rave matou i te taime no te faatupu i te tahi haapiiraa, e ua tiai matou e ia maraa mai te nanumiti no te tere faahou.

Noa ˈtu te mau ati e te mau fifi, e oraraa maitai e mea oaoa roa matou. Ua faatupu râ te fanauraahia mai ta mâua na tamaiti e piti i te hoê tauiraa rahi mau. Ua tamau noa matou i te ora i nia i te pahi, i te mau taime atoa râ ia haere matou i te pae apatoerau tae roa i Oona River, e faaea ïa o Anna e te mau tamaroa i reira e to ˈna mau metua a tamau noa ˈi te toea o te pǔpǔ i te vahi atea apatoerau tae roa i Alaska. Ia hoˈi anaˈe râ matou i te pae apatoa, e apiti atoa mai ïa o Anna e te mau tamaroa na pihai iho ia matou.

Aita vau e haamanaˈo ra e ua amuamu te mau tamaroa aore ra ua maˈihia ratou. E tuu-noa-hia i nia ia raua i te hatua no te paruru i te mau taime atoa, e i te tahi taime atoa e taamuhia te hoê taura i nia ia raua. Oia mau, ua ora raua i te mau taime faahiahia mau.

Te tahi atu â mau tauiraa

I te matahiti 1936, ua tia ia matou ia faarue i te Charmian, e ua roaa ia ˈu i te hoê ohipa afa taime. I muri iho, ua fanauhia mai te toruraa o te tamaroa. I te taime au, ua hoo mai au i te hoê poti no te taiˈa, aita noa i faaohipahia no te faaanaanatae ia matou ua nehenehe atoa matou e tamau i te ohipa pororaa i te roaraa o te pae miti.

Ua patu matou i te hoê fare i te fenua ra no Digby, i te tahi aˈe pae o te ooa no Prince Rupert, e i muri iho ua tupu mai te hoê amuiraa iti i reira. I te roaraa o te piti o te tamaˈi rahi, a opanihia ˈi te ohipa pororaa a te mau Ite no Iehova i te fenua Kanada, e rave matou i te hoê poti i rapae au mai ia Prince Rupert i muri i te ahuru ma piti o te po e e ua “aro” matou i te tuhaa fenua, ma te opere i te mau buka i roto i te mau fare atoa. Aita roa e taata o te faaite i to matou tere i te ahuru ma piti o te po no te opere i te mau buka i opanihia!

Ua hotu mai te fenua

Ma te mǎrû noa, ua haamata te mau taata i te apiti mai e te mau Ite no Iehova, e i te matahiti 1948 ua hinaaro-rahi-hia te hoê Piha no te Basileia i Prince Rupert. I muri aˈe i to matou hooraa mai i te hoê fare rahi a te nuu i pihai iho i te uahu, ua tataratara matou i te reira, e ua tuu matou i nia i te hoê paepae no te haere i te tahi pae, e ua afai atu matou i te vahi e patuhia i te piha. Ua haamaitai o Iehova i ta matou ohipa puai mau, e ua roaa ta matou iho Piha no te Basileia.

I te matahiti 1956, ua hoˈi au i roto i te taviniraa pionie, e ua apiti mai o Anna ia ˈu i te matahiti 1964. Ua ohipa â mâua na nia i te pahi i te roaraa o te pae miti Patitifa. Ua ohipa atoa mâua tau taime i roto i te haaatiraa, ma te farerei te mau amuiraa mai te fenua Queen Charlotte i te pae hitia o te râ na roto i te mouˈa e tae atu i te fenua no Fraser Lake, e i muri iho i te vahi atea mai te fenua Prince George e te oire no Mackenzie. I te roaraa o te mau matahiti, ua ratere mâua na te pae apatoerau hitia o te râ no Patitifa tau tausani kilometera te atea na nia i te pereoo mataeinaa, na nia i te pahi, e na nia i te manureva.

I te fenua no Prince Rupert ua tamau noa mâua i te fanaˈo i te mau huru tupuraa maitai i roto i te taviniraa. Ua haapii o Anna e o vau iho e te feia o tei haere i muri iho i te Haapiiraa Bibilia a te taiete Watchtower no Gileada e ua tavini ratou ei mitionare i roto i te mau fenua ěê. Auê hoi te oaoa ia ite i te mau tamarii i te pae varua e hopoi ra i te poroi faufaa mau o te Basileia i te mau fenua atea!

E 80 to mâua toopiti atoa ra matahiti e ua topa rii mǎrû to mâua oraora-maitai-raa, te oaoa noa ra mâua i roto i te taviniraa. Ua riro mau â te mau mea haviti mau ta matou i ite i te fenua Alaska e i te fenua Columbia beretane ei mau haamanaˈoraa faufaa mau. Ua rahi atu â ïa to matou oaoa i te iteraa i te medebara hotu ore o teie vahi aano mau e i teie nei ua uˈâ e rave rahi mau amuiraa no te haamaitai ia Iehova.

Ua faaoaoa-taa-ê-hia mâua i te iteraa i ta mâua iho mau tamarii, mai ta mâua atoa mau tamarii i te pae varua, e paari e e haamaitai ia Iehova. Te oaoa nei mâua e ua horoa mâua i te hoê tuhaa iti i roto i te haereraa i mua i te pae varua i roto i teie vahi o te fenua nei. Te vai ra i teie nei i Alaska, ei hiˈoraa, i ta ˈna iho piha o te amaa no te haapao i te ohipa o na 25 amuiraa.

I ǒ nei i Prince Rupert, ua roaa ia mâua i te haamaitairaa i te matahiti 1988 ia avari i te hoê Piha no te Basileia nehenehe mau, i ropu iho o te oire. Oia mau, te oaoa nei mâua, mai ia Isaia ra, o tei parau e: “Ua faarahi oe i te fenua nei, e Iehova, . . . ua faateiteihia oe: ua faaene oe i te otia o te fenua nei i te atea ê ra.”—Isaia 26:15.

[Hohoˈa i te api 21]

Te taviniraa i roto i te tuhaa haaati i te matahiti 1964-67

[Hohoˈa i te api 24]

Te huru pahi i faaohipahia no te horoa i te faaiteraa i te roaraa o te hiti pape

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono