VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 15/8 api 31
  • Mau uiraa a te feia taio

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Mau uiraa a te feia taio
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Papai tei tuea
  • Manaˈo faufaa o te buka a Isaia—I
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • Davida e Golia
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • Mau uiraa a te feia taio
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2002
  • E haafaufaa anaˈe ia Iesu—te Davida Rahi e te Solomona Rahi
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 15/8 api 31

Mau uiraa a te feia taio

I te mea e e huaai o Iesu na Iese e na Davida, no te aha o ˈna e piihia ˈi ‘te aa’ o to ˈna mau tupuna ra o Iese e o Davida?

Ua matauhia ia outou e e tupu te hoê aa o te hoê tumu raau aore ra o te hoê raau tupu na mua ˈˈe i te tumu aore ra i te mau amaa. No reira e au ra e ua faahiti o Iese (aore ra ta ˈna tamaiti ra o Davida) i te reira mai te aa mai reira to Iesu faraa mai. Teie râ, ua tohu Isaia 11:10 e e riro na te Mesia o te haere maira ‘te aa o Iese,’ e ua faatano Roma 15:12 i teie parau tohu ia Iesu Mesia. I muri iho ua pii Apokalupo 5:5 ia ˈna e “te Liona o te opu o Iuda, tei te huaai o Davida.” Te vai ra te mau tumu no teie mau piiraa.

Te faaohipa pinepine nei te Bibilia i te hoê raau tupu, mai te hoê tumu raau atoa, ei faahohoˈaraa. I te tahi mau taime e faaohipahia te reira i te mea e mai te hoê huero o te tupu ra e o te rahi ra, e tupu te mau aa na mua ˈˈe te mau amaa matamua, te tahi atu mau amaa, aore ra hotu amo-taatoa-hia e te mau aa. Ei hiˈoraa, te na ô ra te Isaia 37:31 e: “E riro atoa hoi te toea i ora maira no te utuafare o Iuda ra, i te toro te aa i raro, e e hotu hoi i nia ra.”—Ioba 14:8, 9; Isaia 14:29.

Mai te peu e e ino te aa, e amo te toea o te tumu raau i te mau faahopearaa. (Faaau e te Mataio 3:10; 13:6.) No reira, ua papai o Malaki e: “E ama ratou ia tae i taua mahana ra, te na reira maira Iehova sabaota ra; e ore e faatoehia te tumu e te amaa atoa ra.” (Malaki 4:1) Mea maramarama te auraa—e tâpû-ê-roa-hia oia. E tâpû-ê-roa-hia te mau metua (mau aa), mai ta ratou atoa mau huaai (mau amaa).a Te haapapu ra te reira i te hopoia e vai ra i te mau metua no nia i ta ratou mau tamarii aita i naeahia te matahiti; e nehenehe te oraraa no a muri aˈe o te mau tamarii aita i naeahia te matahiti e taaihia e te tiaraa o to ratou mau metua i mua i te Atua.—Korinetia 1, 7:14.

E faaohipahia te parau i roto i te Isaia 37:31 e Malaki 4:1 i te mea e no ǒ mai te ora o te mau amaa (e to te hotu i nia i te mau amaa no muri mai) i te aa ra. E taviri teie no te taa mea nafea Iesu e riro ai te ‘aa o Iese’ e te ‘aa o Davida.’

I te pae tino, e mau tupuna na o Iese e o Davida no Iesu; o ratou te mau aa, o ˈna o te ohi ïa aore ra te amaa. Te parau ra Isaia 11:1 no nia i te Mesia o te haere maira e: “E tupu te hoê ohi no roto i te tumu ra o Iese; e riro te hoê aveave no roto i to ˈna aa i te hotu rahi.” Hoê â atoa, i roto i te Apokalupo 22:16, ua pii o Iesu ia ˈna iho e “te huaai o Davida.” Te pii atoa nei râ oia ia ˈna iho e ‘te aa o Davida.’ No te aha?

Te hoê tumu e riro ai o Iesu ei ‘aa’ no Iese e no Davida oia hoi, na roto i to ˈna arai e vai noa to ratou hui tupuna. Aita te hoê noa ˈˈe taata i teie mahana e nehenehe e haapapu e no roto mai o ˈna i te opu o Levi, o Dana, aore ra no Iuda atoa, e nehenehe râ tatou e papu e e vai noa te hui tupuna o Iese e to Davida no te mea te ora ra o Iesu i teie nei i nia i te raˈi.—Mataio 1:1-16; Roma 6:9.

Ua fanaˈo atoa o Iesu i te tiaraa ei Arii i nia i te raˈi. (Luka 1:32, 33; 19:12, 15; Korinetia 1, 15:25) E taairaa to te reira e to ˈna auraa e to ˈna mau tupuna atoa. Ma te tohu, ua pii o Davida ia Iesu e to ˈna Fatu.—Salamo 110:1; Ohipa 2:34-36.

I te pae hopea, ua haapuaihia o Iesu Mesia ei Haava. I te roaraa o te Mileniuma e haere maira, e parare te mau haamaitairaa o te hoo o Iesu i nia atoa ia Iese e ia Davida. Tei ia Iesu ïa to ratou ora i nia i te fenua nei, o te tavini mai to ratou “Metua no te ui a muri atu.”—Isaia 9:6.

Ei faahopearaa, noa ˈtu e ua fa mai o Iesu mai te hui tupuna o Iese e o Davida, no te taata ta ˈna i riro mai e te ohipa o ta ˈna e rave faahou e piihia oia e ‘te aa o Iese’ e ‘te aa o Davida.’

[Nota i raro i te api]

a Ua faaohipa te hoê papai tahito phenitia no te hunaraa maˈi i te hoê â huru parau. E faahitihia na te reira no te feia atoa e hunahia ra: “Ia aa ore to ratou i raro aˈe mai aore ra ia hotu ore to ratou i nia mai!”—Vetus Testamentum, eperera 1961.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 31]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono