Te haamaramaramaraa i te parau aro no nia i te iˈoa rahi roa ˈˈe
Mea faufaa roa ia tapao mai e te faahiti ra te Coran mahometa e te Bibilia kerisetiano i te iˈoa rahi roa ˈˈe. Te faataa maira taua tuatapaparaa parau nei i te auraa e te faufaa o te iˈoa rahi roa ˈˈe. Te faaite atoa ra nafea taua iˈoa nei ia ohipa i nia i te huitaata atoa nei e i nia i to tatou oraraa a muri aˈe i nia i te fenua nei.
TAU milioni tane e vahine tei ora na e tei pohe atoa i nia i te fenua nei. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, ua pohe atoa to ratou mau iˈoa na muri ia ratou, e ua moe hoi ia ratou i te mau mea atoa. Area te tahi mau iˈoa ra—mai ia Avicenna, Edison, Pasteur, Beethoven, Gandhi, e o Newton—te ora nei â ïa. Ua tuati teie mau iˈoa i te mau ohipa i ravehia, i itehia, e i te mau ohipa i hamanihia e te feia teie to ratou iˈoa.
Tera râ, te vai ra te hoê iˈoa rahi aˈe i te tahi atu mau iˈoa atoa. Ua tuatihia te mau mea faahiahia atoa no tahito ra e no teie nei tau i roto i te ao taatoa nei, i taua iˈoa ra. No te aha hoi te tiaturiraa o te huitaata nei i te hoê oraraa maoro e te oaoa i apitihia ˈi i taua iˈoa ra!
E rave rahi tei hinaaro e ite i taua iˈoa ra. Ua maimi ratou, ua titau i te mau haamaramaramaraa, aita râ i iteahia ia ratou. No ratou, ua riro noa oia ei parau aro. Inaha, aita e taata e nehenehe e ite i taua iˈoa ra ia ore te Fatu iho o taua iˈoa nei e faaite mai. Auaa râ hoi, ua haamaramaramahia te parau aro no nia i teie iˈoa matau-ore-hia. Na te Atua iho te reira i rave ia nehenehe te feia e tiaturi ia ˈna ia ite e o vai mau na o ˈna. Ua faaite o ˈna i to ˈna iˈoa ia Adamu, e i muri iho ia Aberahama, ia Mose, e i te tahi atu mau tavini haapao maitai ta ˈna no tahito ra.
Te maimiraa i te iˈoa rahi roa ˈˈe
Te faahiti ra te Coran i te parau no nia i te hoê taata “e tuatapapa hohonu na i te mau Papai.” (27:40) Ma te faataa mai i te auraa o taua irava nei, te na ô ra te tahi parau matauhia i te pii te Tafsīr Jalālayn e: “E taata parau-tia te taata ra o Asaf, te tamaiti a Barkhiyā [a faaau e te Paraleipomeno 1]. Ua ite o ˈna o vai te iˈoa rahi o te Atua ra, e i te mau taime atoa o ˈna e taˈu ai i taua iˈoa ra, e pahonohia mai o ˈna.” Te faahaamanaˈo maira te reira ia tatou i te taata papai Bibilia o Asapha, tei parau i roto i te Salamo 83:18 e: “Ia ite te taata atoa e, o Iehova to oe iˈoa, e o oe anaˈe tei Teitei i te fenua atoa nei.”
I roto i te Coran 17:2, teie ta tatou e taio: “Ua horoa ˈtura matou i te mau Papai ia Mose ra e ua faariro aˈera hoi matou i te reira ei aratai no te mau ati Iseraela.” I roto i taua mau Papai ra, ua parau atura Mose i te Atua, i te na ôraa ˈtu e: “Ia tae râ vau i te tamarii a Iseraela ra, e ia parau atu vau ia ratou e, I tonohia mai au e te Atua o to outou mau metua ia outou nei, ia na ô mai râ ratou ia ˈu e, O vai te iˈoa? e nahea ˈtu vau ia ratou?” Ua pahono maira te Atua ia Mose, e ua na ô maira e: “Na Iehova, te Atua no to outou hui metua, te Atua o Aberahama, te Atua o Isaaka, te Atua o Iakoba, na ˈna vau i tono mai ia outou nei, O to ˈu ïa iˈoa e a muri noa ˈtu.”—Exodo 3:13, 15.
I te mau tau tahito, ua ite te mau ati Iseraela o vai taua iˈoa rahi ra o te Atua. Ua faaohipahia na hoi ei tuhaa no to ratou iho mau iˈoa. Mai ta tatou e ite i teie mahana no te iˈoa ra Abdullah, oia hoi te auraa “Tavini no te Atua,” te vai ra ta te nunaa o te Iseraela tahito ra te iˈoa ra Obadia, oia hoi te auraa “Tavini no Iehova.” O Iokebeda te iˈoa o te metua vahine o te peropheta ra o Mose, oia hoi te auraa “E hanahana o Iehova.” Te auraa o te iˈoa ra Ioane “Ua itehia te maitai o Iehova.” E te iˈoa o te peropheta ra o Eliha oia ïa “O Iehova to ˈu Atua.”
Ua ite te mau peropheta i taua iˈoa rahi nei e ua faaohipa hoi i te reira ma te tura. Ua faahitihia na hau atu i te 7 000 taime i roto i te mau Papai Moˈa. Ua haafaufaa o Iesu Mesia, te tamaiti a Maria i taua iˈoa ra ia ˈna i parau i roto i ta ˈna pure i te Atua e: “Ua faaite atu vau i to iˈoa i te mau taata o teie nei ao ta oe i ho mai no ˈu ra. . . . E ua faaite atu hoi au ia ratou, e e faaite atu â vau i to oe iˈoa, ia herehia mai ratou i to hereraa mai ia ˈu nei ra.” (Ioane 17:6, 26) I roto i teie faataaraa parau tuiroo mau no nia i te Coran, te faahiti ra o Bayḍāwī i te Coran 2:87, e na ô ra e ua “faaora [o Iesu] i te mau taata pohe maoti te iˈoa rahi ra o te Atua.”
Inaha, eaha hoi te ohipa i tupu i riro ai taua iˈoa nei ei parau aro? Eaha te ohipa a teie nei iˈoa i nia i to tatou tataitahi oraraa no a muri aˈe?
Mea nafea te iˈoa i te riroraa ei parau aro?
Te manaˈo nei vetahi pae e te auraa o te parau ra “Iehova” na roto i te reo hebera o “Allah” ïa (Atua). Inaha, e tuati hoi te parau ra “Allah” i te parau hebera ra ʼElo·himʹ, te parau otini rahi roa ˈˈe o te parau ra ʼelohʹah (atua). Ua tupu te hoê tiaturiraa tupapau i roto i te mau ati Iuda e faaara ia ratou eiaha roa ˈtu e faahiti i te iˈoa o te Atua, oia hoi o Iehova. No reira ia taio ratou i te mau Papai Moˈa e ia ite ratou i te iˈoa ra Iehova, ua riro aˈera ïa ei peu matauhia e ratou i te parauraa e ʼAdho·naiʹ, oia hoi te auraa “Fatu.” I te tahi mau vahi, e taui na ratou i te parau ra “Iehova” i roto i te mau irava hebera tumu na roto i te parau ra ʼAdho·naiʹ.
Ua na reira te mau aratai haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua mono ratou i te iˈoa ra Iehova na roto i te iˈoa ra “Atua” (“Allah” na roto i te reo arabia) e “Fatu.” Ua faatupu hoi te reira i te haapiiraa hape no nia i te torutahi, aita roa ˈtu to ˈna e niu i roto i te mau Papairaa Moˈa. No taua tumu ra e rave rahi milioni taata e haamori hape ai ia Iesu e te varua moˈa e e faatuea ˈi ia raua i te Atua.a
No reira, e tuhaa ta te mau aratai haapaoraa ati iuda e ta te amuiraa faaroo kerisetiano i roto i te parau no te haaparareraa i te pouri no nia i te iˈoa rahi roa ˈˈe. Teie râ ta te Atua i tohu mai: “E haamaitai hoi au i tau iˈoa rahi, . . . e ite hoi te mau fenua e, o Iehova vau.” Oia mau, e rave o Iehova e ia itehia to ˈna iˈoa i roto i te mau nunaa atoa. No te aha? No te mea e ere o ˈna i te Atua no te mau ati Iuda anaˈe aore ra no te tahi atu nunaa aore ra pǔpǔ taata. O Iehova te Atua o te huitaata atoa nei.—Ezekiela 36:23; Genese 22:18; Salamo 145:21; Malaki 1:11.
Te iˈoa rahi roa ˈˈe e to tatou nei oraraa no a muri aˈe
Te na ô ra te mau Papai Moˈa e: “O te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora.” (Roma 10:13) Tei to tatou ite i te iˈoa o te Atua hoi e ora ˈi tatou i te mahana haavaraa ra. Tei roto te parau no te iteraa i to ˈna mau ateributi i te parau no te iteraa i to ˈna iˈoa, ta ˈna mau ohipa, e ta ˈna mau opuaraa e te oraraa ma te haapao maite i ta ˈna mau faaueraa tumu teitei ra. Ei hiˈoraa, ua ite o Aberahama i te iˈoa o te Atua e ua tiaoro hoi oia i taua iˈoa ra. Ei faahopearaa, ua fanaˈo oia i te hoê taairaa maitai roa e te Atua, ua faaite i to ˈna faaroo ia ˈna, ua tuu i to ˈna tiaturiraa i nia ia ˈna, e ua auraro ia ˈna. Ua riro maira hoi o Aberahama ei taua no te Atua. Oia atoa, e riro te iteraa tatou i te iˈoa o te Atua i te haafatata roa ˈtu â ia tatou ia ˈna e i te tauturu ia tatou ia faatupu i te mau auraa fatata roa e o ˈna, e mau maite atu ai i to ˈna here.—Genese 12:8; Salamo 9:10; Maseli 18:10; Iakobo 2:23.
Teie ta tatou e taio i roto i te Bibilia: “E ua faaroo maira Iehova, e ua ite, e papaihia ihora te tahi buka manaˈoraa i mua ia ˈna, no te feia i mǎtaˈu ia Iehova, e tei manaˈo i to ˈna ra iˈoa.” (Malaki 3:16) No te aha hoi e tia ˈi ia tatou ‘ia manaˈo’ i te iˈoa rahi roa ˈˈe? Te auraa mau o te iˈoa ra Iehova “Na ˈna e faatupu.” Te faaite maira hoi te reira ia Iehova ei Atua e turai ia ˈna iho ia riro mai ei Faatupu i te mau parau tǎpǔ. E faatupu noa o ˈna i ta ˈna mau opuaraa. O ˈna te Atua teitei roa ˈˈe, te Poiete otahi roa, e mau ateributi maitatai anaˈe to ˈna. Aita e parau e nehenehe e faataa papu mai i te naturaraa o te Atua. Ua maiti râ te Atua no ˈna iho i te iˈoa rahi roa ˈˈe—Iehova—e te faahaamanaˈo maira i to ˈna mau ateributi atoa, mau huru, e mau opuaraa.
I roto i te mau Papai Moˈa, te faaite maira te Atua i ta ˈna opuaraa no te huitaata nei. Ua poiete te Atua ra o Iehova i te taata ia nehenehe oia e fanaˈo i te ora mure, i te hoê oraraa oaoa i roto i te paradaiso. To ˈna hinaaro no te huitaata nei, ia riro te mau taata atoa ei fetii hoê, te autahoê i roto i te here e te hau. E faatupu hoi te Atua aroha i ta ˈna opuaraa i roto i te hoê tau e fatata roa maira.—Mataio 24:3-14, 32-42; Ioane 1, 4:14-21.
Te faataa ra te Atua i te mau tumu te huitaata nei e mauiui ai e te faaite maira hoi e nafea te ora e nehenehe ai e noaa. (Apokalupo 21:4) I roto i te Salamo 37:10, 11, teie ta tatou e taio: “No parahirahi aˈe te paieti ore, e aita ra; oia â ïa, e hiˈo â oe i to ˈna vahi, e aita nei. Area te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.”—A hiˈo atoa i te Coran 21:105.
Oia mau, e ite-mau-hia o vai mau na te Atua maoti to ˈna iˈoa rahi ra. E riro mau â te mau nunaa i te ite e o Iehova oia. Auê ïa haamaitairaa faahiahia mau i te iteraa i taua iˈoa rahi mau ra, i te faaiteraa i taua iˈoa ra, e i te ati-maite-raa ˈtu i taua iˈoa ra! Ia na reira tatou, e tupu ïa te opuaraa oaoa mau a te Atua i roto ia tatou tataitahi: “No te mea, te hinaaro maira oia ia ˈu, e faaora vau ia ˈna; e faateitei au ia ˈna i nia; no te mea te haapao ra oia i to ˈu nei iˈoa. Ia tiaoro mai oia ia ˈu ra, na ˈu e parau atu ia ˈna. . . . E haamauruuru atu vau ia ˈna i te aho roa, e faaite au ia ˈna i te ora na ˈu.”—Salamo 91:14-16.
[Nota i raro i te api]
a Ei haapapuraa e e ere te torutahi i te hoê haapiiraa no roto mai i te Bibilia, a hiˈo i te vea iti ra E tiaturi anei outou i te Toru Tahi? i neneihia i te matahiti 1989 ra na te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 5]
I te pu aihere e ura ra, ua faaite maira te Atua ia ˈna i mua ia Mose ei ‘Iehova, te Atua o Aberahama’
[Faaiteraa i te tumu]
Mose e te pu aihere e ura ra, a W. Thomas, Sr.