VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 15/6 api 13-18
  • Ia ite na outou o vai mau na o Iehova na roto i ta ˈna Parau

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ia ite na outou o vai mau na o Iehova na roto i ta ˈna Parau
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê Atua e mau manaˈo hohonu to ˈna
  • “O te hohoˈa mau ïa no ˈna iho”
  • Na tapao rahi roa ˈˈe no te aroha tei ore i iteahia aˈenei
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei”
    “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei”
  • Te hoê haava o te rave noa i te parau-tia
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Ua pii Iehova ia ˈna “tau hoa”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 15/6 api 13-18

Ia ite na outou o vai mau na o Iehova na roto i ta ˈna Parau

“Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.”—IOANE 17:3.

1, 2. (a) Eaha te auraa te parau ra “ite” i roto i te mau Papai? (b) Eaha te mau hiˈoraa e haamaramarama ra i taua auraa nei?

TE ITE haihai roa no nia i te hoê taata aore ra te oreraa e ite hohonu i te parau no te hoê taoˈa, aita roa ˈtu ïa e tuati ra e te auraa o te parau ra “ite” e faaohipahia ra i roto i te mau Papai. I roto i te Bibilia, e ô mai te parau o “te ite iho i roto i te roaraa o te tau,” te hoê ite e haapapu mai “i te tiaturiraa e vai ra i rotopu i te tahi mau taata.” (The New International Dictionary of New Testament Theology) Te auraa ra, te iteraa ïa o vai mau na o Iehova na roto i te hiˈopoaraa i te tahi mau ohipa taa maitai ta ˈna i rave, mai te mau huru tupuraa e itehia ra i roto i te buka a Ezekiela i reira to te Atua faatupuraa i ta ˈna mau haavaraa i nia i te feia paieti ore, i te na ôraa oia e: ‘E ite hoi ratou e, o Iehova vau.’—Ezekiela 38:23.

2 E nehenehe te mau huru taa ê i reira te parau ra “ite” e faaohipahia ˈi, e haamaramaramahia na roto i te tahi mau hiˈoraa. I te mau taata e rave rahi e parau ra e ua haa ratou ma to ˈna iˈoa, ua na ô atura Iesu e, “Aita roâ vau i ite ia outou”; te hinaaro ra o ˈna e parau e aita roa ˈtu ta ˈna e ohipa e o ratou (Mataio 7:23). Te na ô ra te piti o te Korinetia 5:21 e o te Mesia “tei ore i ite i te hara ra.” E ere ïa te auraa e aita o ˈna e tâuˈa ra i te hara, tera râ aita roa ˈtu to ˈna iho auraa e te hara. Oia atoa ia parau Iesu e: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai,” e titau hau atu ïa i te hoê ite papaˈu noa no nia i te Atua e te Mesia.—A faaau e te Mataio 7:21.

3. Na te aha e haapapu ra e te vai ra ta Iehova te hoê tapao e itea ˈtu oia ei Atua mau?

3 E itehia e rave rahi mau ateributi o Iehova i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia. Te hoê o ratou o to ˈna ïa aravihi i te tohu ma te parau mau. E itehia taua huru nei mai te hoê tapao o te Atua mau ra: “E haafatata mai ratou a faaite mai ia tatou i te mau mea e tupu a muri nei: o tei tupu na na mua, ta ratou e faaite mai ia tatou, ia imi hoi tatou e ia itea te hopea; e aore ra, e faaite mai i te mau mea e tupu a muri aˈe: e faaite mai i te mau mea e tupu i te anotau hopea ra; e ite ai matou e, e atua outou.” (Isaia 41:22, 23) I roto i ta ˈna Parau, te faahiti ra o Iehova i te mau ohipa matamua no nia i te mau mea o te fenua nei i poietehia e te ora i nia iho. Ua faaite atea mai oia i te mau ohipa e tupu e o te mou roa. E i teie mahana te “faaite mai nei [oia] i te mau parau e tupu a muri aˈe,” te mau ohipa iho â râ e tupu i te mau “mahana hopea.”—Timoteo 2, 3:1-5, 13; Genese 1:1-30; Isaia 53:1-12; Daniela 8:3-12, 20-25; Mataio 24:3-21; Apokalupo 6:1-8; 11:18.

4. Mea nafea to Iehova faaohiparaa i to ˈna ateributi oia hoi te puai, e nafeâ oia ia faaohipa i te reira?

4 Te tahi atu ateributi o Iehova o te puai ïa. E ite-papu-hia te reira i roto i te mau raˈi i reira te mau fetia e ohipa ˈi mai te mau auahi ura ra e horoa mai i te maramarama e te veavea. A patoi ai te mau taata faaroo ore aore ra te mau melahi i te manahope o Iehova, ua faaohipa oia i to ˈna puai mai “te hoê taata puai i te tamaˈi,” i te parururaa i to ˈna iˈoa maitai ra e ta ˈna mau titauraa tia. I roto i taua mau taime ra, eita o ˈna e haamarirau i te tuu mai i to ˈna puai no te haamou roa, mai te Diluvi i te tau o Noa, i roto i te haamouraa ia Sodoma raua o Gomora, e te faaoraraa ia Iseraela i roto i te Miti Uteute ra. (Exodo 15:3-7; Genese 7:11, 12, 24; 19:24, 25) Fatata roa te Atua i te faaohipa i to ˈna mana no te “haaparuparu ia Satani i raro aˈe i to outou avae.”—Roma 16:20.

5. Ia au i te aterubuti o te puai, eaha ˈtu â te tahi huru to Iehova?

5 Inaha, noa ˈtu teie puai otia ore, e itehia te haehaa. Te na ô ra te Salamo 18:35, 36 e: “Ua tuu mai oe ia ˈu i te paruru faaora no oe ra, e na to rima atau i tauturu mai ia ˈu; e no to oe mǎrû i rahi ai au. Ua faaatea mai oe i to ˈu taahiraa avae i raro aˈe ia ˈu; i ore i pahee ai o ˈu pue avae.” No taua haehaa o te Atua ra oia “e [hiˈo mai ai] i raro i nia i te mau raˈi, e i nia atoa i te fenua.”—Salamo 113:6, 7.

6. Eaha te huru o Iehova o te riro i te faaora?

6 Te aroha faito ore o Iehova i te taata, e aroha faaora ïa. Auê hoi aroha faito ore ta ˈna i faaite ia Manase a faaorehia ˈi ta ˈna hara e te reira noa ˈtu te mau ohipa iino riaria mau ta ˈna i rave! Te na ô ra o Iehova e: “Ia parau atu vau i te taata parau ino ra, E pohe mau â oe na; e ua fariu mai oia i ta ˈna parau ino, e ua rave i te mea au e te mea tia ra. Te mau hara atoa ta ˈna i rave ra, e ore ïa e manaˈo-faahou-hia ei hara na ˈna; ua rave oia i te mea au e te parau-tia: e ora mau â oia ra.” (Ezekiela 33:14, 16; Paraleipomeno 2, 33:1-6, 10-13) Ua faaite mai Iesu i te huru o Iehova ia ˈna i faaitoito e ia faaorehia ta vetahi ê ra hara e 77 taime, eiaha râ e hitu taime i te mahana hoê!—Salamo 103:8-14; Mataio 18:21, 22; Luka 17:4.

Te hoê Atua e mau manaˈo hohonu to ˈna

7. Mea nafea o Iehova ia taa ê i te mau atua Heleni, e eaha te haamaitairaa faufaa roa i mua ia tatou nei?

7 E tiaturi na te mau taata philosopho Heleni, mai te mau Epikuro, i te mau atua e rave rahi, tera râ mea atea roa ratou i te fenua nei e anaanatae mai ai ratou i te taata aore ra e tâuˈa mai ai ratou i to ˈna mau manaˈo hohonu. Eaha mai ïa taa-ê-raa te taairaa e vai ra i rotopu ia Iehova e to ˈna mau Ite haapao maitai! “Te au ra Iehova i to ˈna taata.” (Salamo 149:4) Ua faatupu te mau taata iino na mua ˈˈe i te Diluvi i te manaˈo tatarahapa i roto ia ˈna e ua “ooo roa aˈera tana aau.” Ua haapeapea atoa o Iseraela, no to ˈna faaroo ore, e ua haamauiui atoa hoi ia Iehova. E nehenehe atoa te mau kerisetiano no to ratou faaroo ore, e haamauiui i te varua o Iehova; ia faaroo râ ratou, e nehenehe ïa ratou e faaoaoa ia ˈna. Auê ïa ohipa horuhoru mau ia manaˈo tatou e e nehenehe te hoê taata haihai roa i nia i te fenua nei e haamauiui e e faaoaoa i te Poiete o te ao nei! Ia au i te mau mea atoa ta ˈna i rave no tatou nei, auê hoi i te faahiahia ia manaˈo tatou e tei ia tatou nei te haamaitairaa faufaa roa no te faaoaoa ia ˈna!—Genese 6:6; Salamo 78:40, 41; Maseli 27:11; Isaia 63:10; Ephesia 4:30.

8. Mea nafea to Aberahama faaohiparaa i to ˈna mǎtaˈu ore i te parau ia Iehova?

8 Te faaite maira te Parau a te Atua e e faaitoito te aroha o Iehova ia tatou i te “mǎtaˈu ore” rahi. (Ioane 1, 4:17) A tapao na i te parau o Aberahama a haere mai ai o Iehova e haamou roa ia Sodoma. Ua na ô atura o Aberahama ia Iehova: “E haamou atoa anei oe i te feia parau-tia, e te paieti ore? Peneiaˈe e pae ahuru pue taata parau-tia, tei taua oire ra; e haamou â oe, eita oe e faaora i taua vahi ra i taua na taata parau-tia e pae ahuru i roto ra? . . . Eiaha ia hoê atoa ïa huru ta oe e rave. Eiaha ei parau-tia ta te Haava i to te ao atoa nei ia rave?” Eaha ˈtu â ïa te parau e parau atu i te Atua! Inaha, ua farii maitai o Iehova e ore e haamou ia Sodoma mai te peu e te vai ra i reira e 50 taata parau-tia. Ua tamau noâ o Aberahama i te ui atu e ua tapae atura mai te 50 i nia i te 20. No to ˈna manaˈo peapea i onoono noa ˈtu ai o ˈna i te parau e: “Eiaha [Iehova] ia riri mai ia parau faahou atu vau i teie parauraa iti hoê roa ra: peneiaˈe hoê roa huru te itea ˈtu.” Ua parau faahou maira Iehova e: “Hoê noa iho â ahuru, e ore â vau e taparahi.”—Genese 18:23-33.

9. Mea nafea to Iehova faatiaraa ia Aberahama ia parau mai ta ˈna i parau, e eaha te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai?

9 No te aha o Iehova i vaiiho noa ˈi ia Aberahama ia parau noa ˈtu ia ˈna ma te mǎtaˈu ore? No te mea te tâuˈa mau ra o Iehova i te mau manaˈo hepohepo o Aberahama. Ua ite o ˈna e te ora ra te tamaiti fetii a Aberahama oia hoi o Lota i Sodoma, e te haapeapea ra o Aberahama no ˈna. E e hoa atoa hoi o Aberahama no te Atua. (Iakobo 2:23) Ia parau mai te hoê taata ia tatou ma te etaeta, e tamata anei tatou i te ite e eaha te mau manaˈo hohonu i muri mai i ta ˈna mau parau e e mǎrû atu anei tatou, mai te peu iho â râ e e hoa o ˈna no tatou e tei raro aˈe oia i te tahi huru faaheporaa? Eita anei tatou e oaoa ia ite tatou e te taa maira o Iehova i to tatou manaˈo ia parau atu tatou ma te mǎtaˈu ore, mai ia ˈna i na reira ia Aberahama?

10. Nafea te mǎtaˈu ore i te parau ia tauturu ia tatou i roto i te pure?

10 Ia imi tatou ia ˈna mai “Tei faaroo i te pure ra” e taˈu anei tatou i taua mǎtaˈu ore i te parau ra no te hohora ˈtu i to tatou mafatu i mua ia ˈna, ia rohirohi roa tatou e ia hepohepo rahi tatou. (Salamo 51:17; 65:2, 3) I roto i taua mau taime ra, noa ˈtu e haaparuparu te mau parau ia tatou, “te turu atoa nei hoi te [v]arua i to tatou nei paruparu,” e te faaroo maira o Iehova. E nehenehe o ˈna e ite i to tatou mau manaˈo: “Ua ite oe i to ˈu nei manaˈo i te atea ê ra. E aita roa e parau o roto i tau vaha i toe i te itea-hua-hia e oe, e Iehova.” No reira, e tamau â tatou i te ani, i te imi, e i te patoto.—Roma 8:26; Salamo 139:2, 4; Mataio 7:7, 8.

11. Mea nafea te faaiteraahia e te tâuˈa maira iho â Iehova ia tatou?

11 Te tâuˈa maira o Iehova. Te horoa maira oia i te maitai no te ora ta ˈna i poiete. “Te hiˈo nei te mata o te mau mea atoa nei ia oe, e te horoa maira oe i te maa na ratou i te tau mau. Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” (Salamo 145:15, 16) Te titauhia mai nei tatou ia hiˈo e mea nafea ta ˈna huru horoaraa mai i te maa na te mau manu i roto i te aru ra. A hiˈo na i te mau lili o te aua, mea nafea to ˈna faanehenehe-maitai-raa ia ratou. Te na ô faahou ra Iesu e rahi aˈe to te Atua aupuru ia tatou, ia ratou. No reira, no te aha ïa tatou e ahoaho ai? (Deuteronomi 32:10; Mataio 6:26-32; 10:29-31) Te titau maira te Petero hoê 5:7 ia outou ia “huri i to outou ahoaho atoa i nia ia ˈna; oia hoi te tiai mai ia outou.”

“O te hohoˈa mau ïa no ˈna iho”

12, 13. Hau atu i te iteraa o vai mau na Iehova na roto i ta ˈna mau mea i poiete e ta ˈna mau ohipa i rave i faatiahia i roto i te Bibilia, nafea ˈtu â tatou e nehenehe ai e ite e e faaroo ia ˈna?

12 E nehenehe tatou e ite i te Atua ra o Iehova na roto i te mau mea o ta ˈna i poiete; e nehenehe tatou e ite ia ˈna na roto i te taioraa i te mau parau no nia i ta ˈna mau ohipa i rave, i roto i te Bibilia; e nehenehe atoa tatou e ite ia ˈna na roto i te mau parau e te mau ohipa e faatiahia ra no nia ia Iesu Mesia. Te na ô ra o Iesu iho i roto i te Ioane 12:45 e: “O tei hiˈo mai ia ˈu ra, ua hiˈo ïa i tei tono mai ia ˈu nei ra.” I roto â i te Ioane 14:9: “O tei hiˈo mai ia ˈu ra, ua hiˈo ïa i te Metua.” Te na ô ra te Kolosa 1:15 e: “O te huru mau [Iesu] o te Atua hiˈo-ore-hia ra.” Te na ô ra te Hebera 1:3 e: “O te anaana hoi [Iesu] o to ˈna ra hanahana, e o te hohoˈa mau ïa no ˈna iho.”

13 Ua tono mai o Iehova i ta ˈna Tamaiti eiaha noa no te horoa mai i te hoê tusia, ia riro atoa râ oia ei hiˈoraa te tia ia apeehia, i roto i te parau e te ohipa. Ua faahiti mai Iesu i te mau parau a te Atua. Te na ô ra oia i roto i te Ioane 12:50 e: “E teie nei ta ˈu e parau atu ia outou nei, o ta te Metua ïa i faaue mai ia ˈu, o ta ˈu e parau nei.” Aita o ˈna i rave i te mau mea ta ˈna iho e hinaaro, ua rave râ oia i te mau mea ta te Atua i faaue mai ia ˈna e rave. I roto i te Ioane 5:30, te na ô ra oia e: “Aore e mea e tia ia ˈu iho ia rave.”—Ioane 6:38.

14. (a) Eaha te mau hiˈoraa i turai ia Iesu ia aroha? (b) No te aha te huru paraparau a Iesu i faaitoito ai i te nahoa rahi taata ia haaputuputu no te faaroo ia ˈna?

14 Ua ite atu Iesu i te mau taata e lepera to ratou, te mau hapepa, te tariˈa turi, te matapo, te feia i uruhia i te demoni e te feia e taˈi na i to ratou mau taata pohe. No to ˈna aroha, ua faaora aˈera oia i te maˈi e ua faatia maira i te feia pohe. Ua ite oia i te mau nahoa rahi taata i tei poia e tei pepe i te pae varua, e ua haamata aˈera oia i te haapii atu ia ratou no nia i te mau mea e rave rahi. Aita noa o ˈna i haapii atu ia ratou na roto i te mau parau tano na roto atoa râ i te mau parau no roto roa mai i to ˈna mafatu o te haaputapû atu i te mafatu o te tahi pae, e aratai mai ia ratou ia ˈna ra, e faaitoito ia ratou i te haere oioi i te hiero e faaroo ia ˈna, o te riro hoi i te faaitoito ia ratou ia tamau â i te apee ia ˈna e i te faaroo ia ˈna, i te faaroo ia ˈna ma te oaoa. E haaputuputu na ratou no te faaroo atu ia ˈna, i te parauraa e ‘aita aˈenei ratou i faaroo aˈenei i te taata i te parauraa mai ia ˈna ra te huru.’ E ua maere roa hoi ratou i ta ˈna huru haapiiraa. (Ioane 7:46; Mataio 7:28, 29; Mareko 11:18; 12:37; Luka 4:22; 19:48; 21:38) E imi ai to ˈna mau enemi i te ravea ia topa o ˈna i roto i te herepata i ta ratou mau uiraa, ua huri ê oia i te huru tupuraa i nia ia ratou, ma te haamamû ia ratou.—Mataio 22:41-46; Mareko 12:34; Luka 20:40.

15. Eaha te tumu parau matamua o te pororaa a Iesu, e ua faaitoito atu oia i te tahi pae ia haaparare i te reira i roto i teihea tuhaa?

15 Ua aˈo oia i te na ôraa e “te fatata mai nei te basileia o te ao” e ua ru atoa oia i te feia e faaroo ra e ia “mata na râ [ratou] i te imi i te basileia.” Ua tono oia vetahi pae e haere e poro e “[ua] fatata mai te basileia o te ao,” e “haere e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ,” ia riro ei ite na te Mesia “e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.” I teie mahana, fatata e maha milioni e te afa mau Ite no Iehova teie e pee nei i to ˈna mau taahiraa avae, i te raveraa i taua mau mea ra.—Mataio 4:17; 6:33; 10:7; 28:19; Ohipa 1:8.

16. Mea nafea te ateributi o Iehova oia hoi te aroha i te tamataraahia, eaha râ ta ˈna e faatupu no te huitaata nei?

16 “E aroha te Atua,” o te parauhia maira ïa ia tatou i roto i te Ioane 1, 4:8. Teie ateributi to ˈna, ua haapapuhia mai ïa i roto i te tamataraa riaria mau e nehenehe e manaˈohia ia ˈna i tono mai i ta ˈna Tamaiti fanautahi e pohe i te fenua nei. Eita e ore te mauiui rahi o ta ˈna Tamaiti here ra e te mau uuru rahi i faaroo-roa-hia ˈtu e to ˈna Metua i te raˈi ra i te haamauiui ia Iehova, noa ˈtu e ua haapapu o Iesu i te tautooraa haavare a Satani e na ô ra e aita to Iehova e taata i nia i te fenua nei e nehenehe e tapea i to ratou haapao maitai No ˈna, i raro aˈe i te mau tamataraa riaria mau. E mauruuru atoa tatou no te faufaa rahi o te tusia o Iesu, i te mea e ua tono mai te Atua ia ˈna i ǒ nei e pohe no tatou nei. (Ioane 3:16) E ere roa ˈtu teie huru pohe oioi i te mea ohie. Ia taa maitai ia tatou i te huru o te Atua e o Iesu e oia hoi ia ite maitai tatou i te faufaa rahi o ta raua tusia no tatou nei, e hiˈopoa anaˈe na eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i taua mau tuhaa ra.

17-19. Mea nafea to Iesu faataaraa i te parau no te ati e tiai maira ia ˈna?

17 E i te pae hopea, e maha taime to Iesu faataaraa ˈtu i ta ˈna mau aposetolo eaha te ohipa e tupu. Te tahi noa tau mahana na mua ˈˈe te reira e tupu ai, teie ta ˈna i parau: “Inaha, te haere nei tatou i Ierusalema; e e tuuhia te Tamaiti a te taata nei i te mau tahuˈa rarahi ra, e te mau papai parau, e e faahapa mai ratou ia ˈna ia pohe, e e pûpû atu hoi ia ˈna i te Etene ra: e tâhitohito mai ratou ia ˈna, e e papai mai, e tufa mai hoi i te huare i nia ia ˈna, e e taparahi pohe roa mai hoi.”—Mareko 10:33, 34.

18 Ua ite o Iesu i te ahoaho rahi no te mau mea e tiai maira ia ˈna, ua taa maitai ia ˈna i te mau ohipa riaria ta to Roma e faatupu. Te mau taura iri puaa e faaohipahia no te hui, e huˈa auri e e ivi mamoe to roto; e a tamau-noa-hia ˈi i te hui, e rarerare hoi te tua e te avae e e î roa hoi i te toto. Tau avaˈe na mua ˈtu, ua haapapu mai o Iesu i te hepohepo rahi ta te ati i mua ia ˈna, e faatupu i nia ia ˈna, i te na ôraa oia, mai ta tatou e taio i roto i te Luka 12:50: “E bapetizoraa râ to ˈu e vai nei e aita to ˈu mauiui ia oti.”

19 E rahi noa ˈtu â te ahoaho ia fatata noa mai te tau. Ua faahiti oia no taua parau i to ˈna Metua i te raˈi ra i te na ôraa e: “Ua horuhoru roa tau varua i teie nei, e e nahea vau? e na ô anei? E tau Metua, e faaora ia ˈu i teie nei hora; i haere mai ai râ vau no teie nei hora.” (Ioane 12:27) Auê ïa o Iehova i te mauiui i teie nei autâ a ta ˈna Tamaiti otahi ra e! I Getesemane, te tahi noa tau hora na mua ˈˈe i to ˈna poheraa, ua ahoaho roa o Iesu e ua na ô atura oia ia Petero, Iakobo, e o Ioane e: “Ua ati roa tau varua i te mauiui rahi pohe.” Te tahi minuti i muri aˈe, ua faahiti aˈera oia i ta ˈna pure hopea ia Iehova i te na ôraa e: “‘E tau Metua, ia tia ia oe ra, e hopoi ê atu i teie nei auˈa, ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to ˈu.’ E no te mea te rahi noa ra to ˈna mauiui oto, uˈana roa ˈtura ta ˈna pure, e mai te toto putua ra to ˈna hou i te mairiraa i raro i te repo ra.” (Mataio 26:38; Luka 22:42, 44) E parauhia teie ohipa mai tei matauhia i te pae no te rapaauraa e hematidrosis oia hoi te auraa te tupuraa te toto na roto mai i te iri. Mea varavara roa tera râ, e nehenehe te reira te tupu ia rahi roa te mau manaˈo horuhoru.

20. Na te aha i tauturu ia Iesu ia faaruru i to ˈna ati?

20 No nia i taua taime ra i Getesemane, te na ô ra te Hebera 5:7 e: “Ua pûpû hoi oia i te pure i tana oraraa ra, i te aniraa ˈtu ia ˈna ma te oto rahi e te roimata, i tei tia ia faaora ia ˈna mai te pohe maira, ei faaroohia oia i ta ˈna i mǎtaˈu ra.” I te mea hoi e aita oia i faaorahia na “Tei tia i te faaora ia ˈna mai te pohe maira,” e faaroohia ïa ta ˈna pure i roto i teihea auraa? Te pahono ra te Luka 22:43 e: “Ua fa maira te hoê melahi no te raˈi mai, ua faaitoito maira ia ˈna.” Ua pahonohia mai ta ˈna pure, inaha ua faaitoito mai te melahi ta Iehova i tono mai, ia Iesu ia nehenehe oia e faaoromai i taua ati ra.

21. (a) Na te aha e haapapu ra e ua upootia mai Iesu i nia i to ˈna ati? (b) Ia rahi roa to tatou mau ati, eaha te huru paraparau ta tatou e hinaaro e parau?

21 Ua ite-papu-hia te reira i roto i te mau ohipa i tupu. A hope ai to ˈna ahoaho rahi, ua tia aˈera Iesu e ua hoˈi maira ia Petero, Iakobo, e ia Ioane ra e ua na ô aˈera e: “A tia, mai haere tatou.” (Mareko 14:42) Mai te huru ra ïa te parau ra oia e, ‘Vaiiho ia ˈu ia haere, ia hoohia ˈtu vau i te hoê noa aparaa, ia tapeahia vau e te hoê nahoa rahi taata, ia tamatahia vau, ia tapea-hape-hia vau. Vaiiho noa ia faaooohia vau, ia tutuhahia mai, ia papaihia vau, ia patitihia i nia i te hoê pou haamauiuiraa.’ E ono hora te maoro to ˈna rîraahia i reira, ma te peapea rahi, e te faaoromai e tae roa ˈtu i te hopea. A pohe ai oia, ua tuô aˈera ma te upootia e: “Ua oti!” (Ioane 19:30) Ua tapea papu oia e ua haapapu i to ˈna haapao maitai na roto i te tururaa i te tiaraa manahope o Iehova. Te mau mea atoa ta Iehova i faaue mai ia ˈna e rave i nia i te fenua nei, ua faatupu oia. Ia pohe tatou aore ra ia tupu o Aramagedo, e parau anei tatou no nia i te ohipa ta Iehova i faaue mai ia tatou e rave: “Ua oti”?

22. Na te aha e faaite ra i te aano o te parareraa te ite no nia ia Iehova?

22 Noa ˈtu eaha te huru tupuraa, e nehenehe tatou e tiaturi e i te taime e fatata maira ta Iehova i faataa, “e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.”—Isaia 11:9.

Te haamanaˈo ra anei outou?

◻ Eaha te auraa o te ite e ia roaa te ite?

◻ Mea nafea te aroha faito ore o Iehova e to ˈna hamani maitai i te faaiteraahia mai i roto i ta ˈna Parau?

◻ Mea nafea to Aberahama faaohiparaa i to ˈna mǎtaˈu ore i te parau ia Iehova?

◻ No te aha tatou e nehenehe e hiˈo ia Iesu e e ite atu na roto ia ˈna i te mau huru o Iehova?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono