Te rave ra anei outou i ta outou mau tutavaraa atoa?
“E IMI au i te mau ravea atoa.” Ehia rahiraa taime e, i muri noa iho i teie mau parau, e faahiti tatou e “tera râ” apeehia i te hoê tabula hopea ore o te mau otoheraa no te oreraa e tutava mau! Eaha râ no to tatou pûpûraa ia tatou iho no Iehova? Te faaî ra anei tatou i ta tatou parau tǎpǔ e horoa ia tatou taatoa no ˈna?
Te pûpûraa ia ˈna iho oia hoi te auraa ‘e pûpû ia ˈna taatoa no te taviniraa aore ra te haamoriraa anaˈe o te Atua aore ra no te raveraa i te mau ohipa moˈa.’ Ua haapapu mau â o Iesu e eaha ta te pûpûraa ia ˈna iho no Iehova e titau ra i to ˈna parauraa e: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee mai ai ia ˈu.” (Mataio 16:24) Te taata e faarue ia ˈna iho no te pûpû ia ˈna no te Atua, e faariro oia i te raveraa i te hinaaro o te Atua ei tapao faufaa roa ˈˈe i roto i to ˈna oraraa.
Ei feia pûpûhia, e tia ia tatou ia hiˈopoa hohonu ia tatou iho no te ite ahiri e te ora mau ra anei tatou ia au i to tatou pûpûraa. Ua faaite o Petero e no te aha e tia ˈi ia tatou ia hiˈopoa ia tatou iho i to ˈna faaitoitoraa i te mau kerisetiano faatavaihia e: “E faaitoito, ia itea-mau-hia to outou parauraahia e te maitiraahia: ia na reira hoi outou e ore roa outou e hiˈa.” (Petero 2, 1:10) Oia mau, mai te peu e e rave tatou i ta tatou mau tutavaraa atoa, eita ïa tatou e roohia i te manuïa-ore-raa i te pae varua.
E nehenehe e faarahi atu â i ta tatou mau tutavaraa
I roto i te hoê auraa aano atu â, te titauhia nei te mau tavini pûpûhia atoa a te Atua ia rave i ta ratou mau tutavaraa atoa, oia hoi te faito maitai roa ˈˈe, no te faaoaoa ia Iehova. Teie râ, e nehenehe ta tatou mau tutavaraa atoa i te raveraa i te hinaaro o te Atua e haere â i te rahi. No te hoê tamaiti e toru matahiti, e riro te raveraa i te hoê ohipa haihai ei tutavaraa maitai roa ˈˈe o ta ˈna e nehenehe e rave no te tauturu i to ˈna metua vahine, ia paari mai râ oia, e nehenehe ta ˈna e rave hau atu â. Oia atoa no to tatou paariraa i te pae varua—te tuhaa o tei riro na ei tutavaraa maitai roa ˈˈe no tatou, e ere ïa mai te reira faahou i teie nei. Te turaihia nei tatou ia rave hau atu â no Iehova.
E faaitoito to tatou mauruuru ia Iehova e haere noa ˈtu â i te rahi, i to tatou hinaaro e rave hau atu â. E haapuaihia te mauruuru no te mea o ta ˈna i rave no tatou na roto i te haapiiraa tataitahi i ta ˈna Parau, te Bibilia. Ei hiˈoraa, ia maimi maite tatou e ia feruri hohonu tatou e mea nafea to Iehova tonoraa i ta ˈna Tamaiti no te pûpû i to ˈna nephe ei faaoraraa i te huitaata nei i te hara, e turaihia tatou ia tavini i te Tumu o te ravea o te hoo. (Ioane 3:16, 17; Ioane 1, 4:9-11) Hau atu tatou i te ‘tamata ia ite i te maitai o Iehova,’ rahi atu to tatou mafatu i te turaihia ia tavini ia ˈna.—Salamo 34:8.
Ua maramarama te hoê tavini taime taatoa o Jetter te iˈoa i te reira. No te heheu hohonu atu â i te mea o ta ˈna e haapii ra, ua faataa oia i te hoê piha nainai i roto i to ˈna fare no teie tumu. Ua faanaho oia i teie piha ia nehenehe oia e haamau i to ˈna feruriraa a rave ai oia i te mau maimiraa. Te vai ra ta ˈna te mau Buka faahororaa no nia i te mau Papai a te Taiete Watch Tower e tae noa ˈtu te mau buka taaihia a Te Pare Tiairaa e A ara mai na! i te hoê vahi ohie ia rave mai i nia i te paepae vairaa buka. “Ia maimi anaˈe au i te tahi haamaramaramaraa anaanatae,” o ta ˈna ïa e parau ra, “eita ta ˈu e nehenehe e tiai i te tufa ˈtu ia vetahi ê.”
Teie râ, mai ta te hoê tamaaraa faahiahia e ore e haapaia i te hoê taata i te maa o ta ˈna e titau ra i te mau mahana atoa, eita ta te hoê maimiraa hohonu e rave-noa-hia râ i te hoê taime e nehenehe e faaore i te titauraa e rave i te maa pae varua i te mau mahana atoa. Ua taa ia Ruta i teie titauraa, no te mea ia au i ta ˈna e haamanaˈo ra, e taio amui na to ˈna utuafare i te Bibilia i te mau poipoi e te mau ahiahi atoa i muri aˈe i te taime tamaaraa. I teie nei, e 81 matahiti to ˈna, e ua horoa oia hau atu i te 60 matahiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa, te taio noa nei â oia i te Bibilia ma te tamau ia ara mai oia i te poipoi i te hora 6. Ia tae mai ta ˈna mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, e faataa o Ruth i te taime no te taio i teie mau vea. E taio oia i te hoê tumu parau e toru aore ra e maha taime hou oia e haapii ai i roto i te amuiraa. “Te raveraa i te Parau a te Atua, te reira ta tatou e titau nei no te vai puai noa i roto i te faaroo,” o ta ˈna ïa e parau ra. Ua tauturu atoa te reira ia ˈna ia tamau noa i roto i te taviniraa mitionare e rave rahi matahiti.
Te raveraa i te mau tutavaraa atoa no te tauturu ia vetahi ê
Na roto i te hoê tuatapaparaa hohonu e te tamau i te Parau a te Atua, e haere noa to tatou itoito no te tavini i te Atua i te rahi, e e turai te tahi mea i roto ia tatou ia rave hau atu â tatou. (A faaau e te Ieremia 20:9.) Ua turai teie huru itoito ia Hirohisa ia rave hua i ta ˈna taviniraa. (Timoteo 2, 4:5) Ua ora oia i roto i te hoê utuafare hoê metua e e maha taeae e tuahine apî aˈe ia ˈna. I to ˈna taurearearaa, ua turu o Hirohisa i te utuafare i te pae moni na roto i te tiaraa mai i te hora toru i te poipoi no te opere i te vea. Ua hinaaro oia e rave hau atu â i roto i te faaiteraa ia vetahi ê no nia ia Iehova, no reira ua faaî atura o Hirohisa i te hoê aniraa pionie, mai te reira hoi te taviniraa taime taatoa a te mau Ite no Iehova e piihia ˈi. I to ˈna apîraa ra, ua oaoa oia i te tautururaa ia vetahi ê ia apiti mai ia ˈna i te raveraa i ta ratou mau tutavaraa atoa no te arue ia Iehova.
I roto i te raveraa i te tutavaraa maitai roa ˈˈe no te tauturu ia vetahi ê, te vai atoa ra te riroraa ei taata aravihi i roto i ta tatou taviniraa. Ua faaitoito o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E ao to outou, e te feia i ite i teie nei mau parau, ia haapao outou i taua parau ra.” (Ioane 13:17) Ua riro o Naomi ei hiˈoraa maitai i te pae no te faaohiparaa i te mau aˈoraa i horoahia e te faanahonahoraa a Iehova no te haamaitai i ta tatou taviniraa. Mea fifi roa na ˈna ia paraparau i te feia o ta ˈna i ore i matau na te mau fare e mea pinepine e eita o ˈna e taa faahou e eaha te parau ia tia ˈtu o ˈna i mua i te taata. Ua faaitoito te mau matahiapo o te amuiraa ia ˈna ia faaohipa i te mau manaˈo e vai ra i roto i te buka Haaferuriraa ia au i te mau Papai (farani), i roto i te tuhaa “Omuaraa parau no te pororaa.”a Ua tamau aau oia i te mau omuaraa parau i raro aˈe i te upoo parau ra “Utuafare fetii/Tamarii” e ua faahiti oia na nia iho e rave rahi taime. Ei faahopearaa, ua nehenehe oia e faatupu i te hoê aparauraa e te hoê vahine tei roto i te 30 matahiti. Hou o Naomi e hoˈi atu ai e farerei ia ˈna, ua haere mai teie vahine i te Piha no te Basileia. Ua faanahohia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia. E mau kerisetiano bapetizohia teie vahine e ta ˈna tane i teie nei, e te fanaˈo nei raua i te hoê oraraa utuafare oaoa e ta raua mau tamarii.
Te raveraa i ta tatou mau tutavaraa atoa i te anaanataeraa ˈtu i te taata tataitahi
E nehenehe atoa tatou e pee i te hiˈoraa o te aposetolo Paulo, o tei parau e: “No te evanelia i na reira ˈi au, ia noaa atoa ia ˈu i ta te evanelia ra.”—Korinetia 1, 9:22, 23.
Ua faaite o Hatsumi i teie haerea. I to Hatsumi haereraa i roto i te taviniraa, ua parau maira te hoê vahine na roto i te niuniu fare e eita ta ˈna e nehenehe e paraparau no te mea mea rahi roa ta ˈna ohipa. Mea mǎrû te reo o taua vahine ra, no reira, ua tamau noa o Hatsumi i te haere e farerei ia ˈna. Ua pahono noa mai teie vahine na roto i te niuniu, e aita o ˈna i haere mai i rapae no te farerei ia Hatsumi. Ua tamau noa raua mai te reira e piti matahiti e te afa te maoro.
I te hoê mahana, ua taui aˈera o Hatsumi i te hora o to ˈna tere, e ua haere mai oia i te ahiahi roa. Aita hoê taata i pahono mai. Te faaineine ra o ˈna i te haere, ua ani maira te hoê reo matau na muri mai ia ˈna e, “O vai oe?” No hoˈi noa maira te vahine i to ˈna fare. I to ˈna faarooraa i te reo o Hatsumi, ua pahono oioi noa ˈtura oia e, “Ah, o oe tera e haere noa maira e hiˈo ia ˈu. Mauruuru no to oe haapaoraa mai ia ˈu.” No te mea ua faaea teie vahine i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova i te tahi atu vahi, ua haama roa oia i te iriti i te opani ia Hatsumi. Ua haamata-faahou-hia ˈtura te hoê haapiiraa bibilia, e te haere ra teie vahine i mua. Te haapao mau ra anei tatou i te feia o ta tatou e farerei nei i roto i te taviniraa na te mau fare?
A rave i ta outou mau tutavaraa atoa
Te oaoa nei Iehova e ia rave tatou i ta tatou mau tutavaraa atoa no te tavini ia ˈna. Ua riro oia mai te hoê metua tane e haere mai ta ˈna tamaiti ia ˈna ra e te mau taoˈa horoa. I roto i te mau matahiti, e taui te taoˈa horoa ia au i te matahiti e te ravea o ta ˈna tamaiti. Mai ta te hoê metua e oaoa ia horoa mai ta ˈna tamaiti i te mau huru ô atoa ma to ˈna mafatu atoa, e ineine atoa Iehova i te farii i ta tatou taviniraa ma to tatou mafatu atoa ia au i to tatou paariraa i te pae varua.
Parau mau, eiaha roa ˈtu e faaau i ta tatou iho mau tutavaraa e ta vetahi ê. Mai ta Paulo e parau ra, e oaoa tatou ia au i ta tatou iho e rave ra, “eiaha [râ ma te faaau] ia vetahi ê.” (Galatia 6:4) Ia tamau noa tatou i te pee i te faaueraa a te aposetolo Petero, e tia ˈi: “E faaitoito, e haapapu hua ia roohia mai outou e ana ma te hau, ma te porao ore e te hapa ore.”—Petero 2, 3:14.
[Nota i raro i te api]
a Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 29]
Te tutava ra anei outou no te faaohipa i te mau manaˈo e horoahia maira no te taviniraa?