VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/3 api 24-25
  • A oaoa! E î e e manii atu te mau vairaa i te mono‘i

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A oaoa! E î e e manii atu te mau vairaa i te mono‘i
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Papai tei tuea
  • Te tumu olive heeuri i te fare o te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • E nehenehe anei te hoê tumu raau tei tâpûhia e tupu faahou?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2015
  • Ua ite anei outou?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/3 api 24-25

Hohoˈa no te Fenua i tǎpǔhia mai

A oaoa! E î e e manii atu te mau vairaa i te monoˈi

UA FAAITOITO te peropheta ra o Ioela i ‘te mau tamarii a Ziona ia ouˈauˈa e ia oaoa ia Iehova.’ Ua faaohipa oia i te hinu olive no te faahohoˈa i to ratou oaoa e to ratou ruperupe: “E î te vahi papairaa i te sitona, e î hoi e manii atu te vairaa i te uaina e te monoˈi.”—Ioela 2:23, 24.

Ahiri e te ora ra outou i Iseraela i te mau tau bibilia, e oaoa roa ïa outou ahiri e te vai ra ta outou i pihai iho i to outou fare, aore ra i roto i ta outou mau faaapu, te hoê tumu olive mai teie i nia nei.a E faaohie hoi te reira i to outou oraraa e te faaau aˈe. Eaha hoi te faufaa o te hoê tumu olive?—A faaau e Te mau tavana 9:8, 9.

A tahi, a hiˈo maitai na i ta outou tumu raau. E nehenehe te mau tumu olive e ora e mau hanere matahiti, vetahi hau atu i te tausani matahiti, no reira, ia hiˈo maitai outou, e ite ïa outou i te mau ponapona i nia i te tumu e au to ˈna peni i te rehu auahi. E nehenehe ta outou tumu raau e naeahia e 6 metera te teitei, eiaha iho â ïa mai te areti roroa noa aore ra te haviti o te hoê tumu tamara. E horoa mai to ˈna mau rauere anaana e vai matie noa, i te marumaru i te matahiti taatoa. Teie râ, eita outou e haafaufaa i ta outou tumu raau no to ˈna hohoˈa aore ra to ˈna marumaru. Eita ïa.

To ˈna faufaa, o to ˈna ïa maa, e mau tausani maa olive matie aore ra ereere! Te reira te faufaa o te tumu olive i roto i te oraraa e te mau ohipa i Iseraela. E tapoˈihia te tumu raau i te mau tiare peni mǎrû i te avaˈe me, ei faaineineraa i te mau maa olive. (Ioba 15:33) Ia paari anaˈe teie maa, e taui to ratou peni mai te matie marearea e tae atu i te mauteute pao aore ra te ereere.

E ohipa rahi te ootiraa i te mau olive i te mau avaˈe atopa/novema. E tairihia te tumu raau e te mau raau ia topa mai te mau maa para i nia i te mau ahu i vauvauhia i raro aˈe i te tumu. (Deuteronomi 24:20) E horohoroihia te mau olive hou e faaineinehia ˈi, mai te tapururaa i roto i te miti no te faaore i to ratou avaava. Eaha ˈtu ai i muri iho?

Tei te huru ïa, nafea outou ia hinaaro e faaohipa aore ra e onahia e ta outou ootiraa rahi. E nehenehe outou e amu noa te mau olive mai te reira, aore ra e tavinegahia ia nehenehe to outou utuafare e fanaˈo i te tahi maa au mau ia amu e rave rahi mau avaˈe. E amu-rahi-hia te mau olive, mai te hoê maa e te tahi olive au mau ia amu apitihia e te tahi mau faraoa kerite.

Eita e ore e e faaineine outou i te rahiraa o te mau olive ia noaa mai te tahi taoˈa faufaa roa e te ohie ia faaohipa—te hinu olive. E rave rau mau faito hinu e noaa mai, e faaohipahia no te mau ohipa huru rau. A tahi, e nehenehe outou e tupaipai mǎrû noa aore ra e uumi i te mau olive para i roto te hoê farii e te hoê penu aore ra e taataahi i teie mau maa. (Mika 6:15) E noaa mai ïa te hinu maitai roa ˈˈe, e piihia i teie nei te hinu faito extra vierge, e tano no te mau lamepa o tei turama na i te sekene. (Exodo 25:37; 27:20, 21) A feruri na i to outou faaherehere-maitai-raa i teie haapueraa hinu maitai roa no te tunu i te maa i te mau taime taa ê roa!

E nehenehe te mau olive, noa ˈtu e e ere i te mea maitai roa, e uumihia ia hau atu â te hinu e tahe mai na roto i te maa, noa ˈtu e mea haihai aˈe te faufaa o te hinu e noaa mai. E 50 % hinu to roto i te maa. Ua rau te huru o te mau ravea neneiraa e nehenehe e faaohipahia, e teie te tahi i nia i te hohoˈa. E tuuhia na te taatoaraa aore ra te hoê vaehaa o te mau olive perehu i roto i te hoê taoˈa menemene. E tavirihia te hoê ofai, hutihia e te hoê asini aore ra te hoê taata, na nia i te mau olive, ia matara mai te hinu, o te faatahehia ˈtu i roto i te mau farii.—Mataio 18:6.

E nehenehe te hinu olive e faahohoˈahia i te hoê pape auro—no to ˈna faufaa rahi e to ˈna mau faaohiparaa huru rau. E nehenehe te hoê tumu raau e horoa mai i te hinu no te hoê matahiti no te hoê utuafare e pae aore ra e ono melo. E tuhaa rahi hoi teie no ta ratou maa, e maa topa ohie hoi e faito ito teitei. (A faaau e te Ieremia 41:8; Ezekiela 16:13.) E nehenehe outou e faanoanoa i te tahi hinu e e faaohipahia ei taoˈa faaunauna mata aore ra e ninii atu i nia i te upoo o te hoê manihini ei tapao no te farii maitai. (Samuela 2, 12:20; Salamo 45:7; Luka 7:46) E nehenehe outou e faaohipa i te reira ei raau tamǎrû i te mau pepe.—Isaia 1:6; Mareko 6:13; Luka 10:34.

E ere hoi te reira anaˈe te faaohiparaa i ta outou hinu. E nehenehe outou e faaohipa atoa no te turama i to outou fare, ei taoˈa pûpû i te Atua, aore ra ei taoˈa hooraa. Oia mau, i te mau tau bibilia, ua riro te tumu olive ei taoˈa faufaa roa, e no reira, ua tano roa o Ioela i te faaohiparaa i te reira no te faahohoˈa i te ruperupe e te oaoa.—Deuteronomi 6:11; Salamo 52:8; Ieremia 11:16; Mataio 25:3-8.

[Nota i raro i te api]

a Te vai ra te hoê hohoˈa rahi aˈe i roto i te Kalena 1993 a te mau Ite no Iehova.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono