VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/2 api 7-8
  • Ua taui ratou i to ratou huru oraraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua taui ratou i to ratou huru oraraa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Te niu o te tauiraa
  • Ua hinaaro vetahi e haapii atoa i te Bibilia
  • E taui te parau mau o te Bibilia i te mau oraraa
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/2 api 7-8

Te faatia ra te feia poro i te Basileia

Ua taui ratou i to ratou huru oraraa

AITA e feaaraa e ua ite ê na outou ia ratou i te paraparauraa i te taata na roto i te mau aroâ, e poro na te mau fare, aore ra e haere atu i te mau putuputuraa kerisetiano i ta ratou mau Piha no te Basileia. Te faahiti nei matou i te parau no te mau taurearea hiˈoraa maitai Ite no Iehova. Peneiaˈe ua manaˈo outou e e Ite no Iehova ratou no te mea ua haapii to ratou mau metua ia ratou i roto i teie faaroo, e mai te reira te huru no e rave rahi o ratou. I te tahi aˈe pae, te vai ra vetahi o teie mau taurearea no roto mai ratou i te hoê huru tupuraa ê atu e mea taa ê roa to ratou oraraa na mua ˈˈe i te oraraa o ta ratou e ora ra i teie nei. Inaha, te mau taurearea i nia i te api i muri nei, tei roto ratou na mua ˈˈe i te mau pǔpǔ tei matau i te rave i te taparahiraa taata e te raau taero i te mau mahana atoa. Na te aha i turai ia ratou ia taui roa i to ratou oraraa? E haere anaˈe na tatou i roto i te hoê oire no Norevetia e farerei i te mau taurearea o tei rave i teie mau tauiraa.

Te niu o te tauiraa

I te taime a farerei ai e piti Ite ia Annette i roto i te pororaa na te mau fare, e 19 matahiti ïa to ˈna. “Ua faaue-pinepine-hia mai au eiaha e paraparau i te mau Ite no Iehova, teie râ, ua hinaaro vau e ite e ua titau atura vau ia ratou ia tomo mai,” o ta ˈna ïa e haamanaˈo ra. Ua rave oia i te raau taero mai te 11raa o to ˈna matahiti e ua apiti atoa ˈtu oia i roto i te mau eiâraa e te mau eiâraa pereoo.

Ua putapû oia i te parau apî maitai o te Basileia. Ua faaitoito-taa-ê-hia oia e te tiaturiraa o te tia-faahou-raa, no te mea ua pohe to ˈna metua vahine i te paeraa o to ˈna matahiti. No reira ua farii oia i te hoê haapiiraa bibilia tamoni ore e ua haamata ˈtura oia i te haere i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia. Ua parau atura oia i to ˈna hoa tane e vetahi atu i te mea o ta ˈna e haapii ra. Eaha to ratou huru? Aita ratou i farii e ua parau atu ratou ia Annette e ua faatauihia to ˈna feruriraa. Noa ˈtu râ, i rotopu i te feia o tei patoi roa ˈˈe, ua haamata vetahi i te haapii i te Bibilia i muri iho.

E rave anaˈe i te hiˈoraa o Espen, te hoê taurearea e 20 matahiti. Ua faaroo oia i te parau apî maitai o te Basileia na roto i te hoa tane o Annette e i reira iho, ua hinaaro oia e haapii i te Bibilia. Teie râ, te tiai ra oia ia rave i te hoê utua fare auri e maha avaˈe, i te mea e ua apiti atu oia i roto i te hooraa raau taero e, mai ia Annette, e rave rahi mau eiâraa. Te puhipuhi atoa ra oia i te avaava, te marijuana, e te tahi atu mau raau taero. I teie nei, na te aha e turai i te hoê taata o tei rave i teie mau ohipa ia hinaaro e haamata i te haapii i te Bibilia? Ua haamata o Espen i te ite i te faufaa ore e te ereraa o te hoê tapao i roto i to ˈna oraraa. Te faatia ra oia e: “Ua putapû roa vau i te mau parau tâpû a te Bibilia no te oraraa no a muri aˈe o tei horoa mai i te hoê tapao i roto i te oraraa. No reira, ua haamata ˈtura vau i te haapii no te haapapu ahiri e o te parau mau anei tei faaitehia mai.”

Ua hinaaro vetahi e haapii atoa i te Bibilia

I taua taime ra, ua faaroo aˈera te hoê taurearea no taua pǔpǔ feia apî ra i te parau apî maitai, e ua haamata atoa ˈtura oia i te haapii e i te haere i te mau putuputuraa. I muri iho, ua haamatahia te hoê haapiiraa e te tahi atu taurearea, e ua haere atu oia i te mau putuputuraa. I muri noa iho, ua apiti mai te tahi atu taurearea i to ˈna mau hoa no te haapii i te Bibilia e ua haere oia i mua i te pae varua. Ua maere roa te tahi atu taurearea o taua pǔpǔ ra i te mau tauiraa maitatai o to ˈna mau hoa, e aita i maoro roa, ua hinaaro oia e haapii i te Bibilia.

Ua haamata ˈtura o Gilbert, te hoê taurearea hauti upaupa o taua pǔpǔ ra, i te haapii i te Bibilia. Ua pohe to ˈna e piti metua i te mariri ai taata, no reira, ua tamahanahanahia oia i te tiaturiraa a te Bibilia no nia i te tia-faahou-raa. (Ioane 5:28, 29) Te rave atoa ra oia i te marijuana e e oraraa taiata to ˈna, e te hinaaro ra oia e riro mai ei taata himene rock tuiroo. Teie râ, a mairi ai te taime, ua rave oia i te mau haereraa i mua maitatai roa i te pae varua, e ua opua ˈtura oia e riro mai ei Ite no Iehova. I te pae hopea, ua haamata ˈtura te taeae apî o Espen i te tuatapapa i te Bibilia e i te apiti atu e te mau Ite no Iehova.

E taui te parau mau o te Bibilia i te mau oraraa

Ua tupu te hoê tauiraa rahi i roto i teie mau taurearea o tei omono hoi i te mau ahu haapaoraa ore na mua ˈˈe, aita i paherehia te rouru, e o tei rave i te raau taero, te mau eiâraa, e te tahi atu mau ohipa iino. E taata poro itoito o Annette no te Basileia e ua tavini oia ei pionie i roto i te area hoê matahiti. Ua tavini o Espen raua o Gilbert ei mau pionie tauturu, e e tavini tauturu atoa raua. Ua faaipoipo raua toopiti atoa ra i roto i te amuiraa kerisetiano. E maha feia ê atu o taua pǔpǔ ra o tei riro atoa ei mau taata poro itoito o te Basileia!

Eaha ˈtura no te utua fare auri e maha avaˈe a Espen? No te mau tauiraa o ta ˈna i rave i roto i to ˈna oraraa, ua tauihia te utua ei 80 hora taviniraa i te huiraatira. Ma te parau faatia a te mutoˈi e vetahi atu mau taata, ua rave oia i teie mau hora taviniraa i te Piha no te Basileia a te mau Ite no Iehova. Ua mauruuru roa te mau mutoˈi i teie faanahoraa.

Oia mau, e rave rahi mau taurearea ê atu na te ao nei o tei riro na ei feia rave ohipa ino. Teie râ, ua horoa mai te parau mau o te Parau a te Atua i te mau pahonoraa i te mau uiraa faufaa roa e te hoê tiaturiraa no te oraraa no a muri aˈe. E ere faahou ratou i te feia rave ohipa ino aore ra e feia faataero ia ratou, e eita ratou e omono faahou nei i te ahu haapaoraa ore. I te mea e ua taui ratou i to ratou huru oraraa, ua riro mai ratou mai te mau taurearea tei faahitihia i nia nei—ei mau Ite no Iehova apî, haerea nehenehe, e te rave ohipa. Te hinaaro nei ratou e faaite ia vetahi ê i te mau ravea o te vai tamau a te Bibilia no te arai i te mau fifi e farereihia nei e rave rahi mau taurearea i teie mahana.—Hiˈo Korinetia 1, 6:9-11.

[Hohoˈa i te api 8]

Ua farii te mau taurearea no Norevetia i te parau mau

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono