Te farereiraa i ‘te mau huru taata atoa’ i Beletita
UA FAAHAAMANAˈO te aposetolo Paulo i to ˈna mau hoa kerisetiano faatavaihia i te hinaaro o te Atua oia hoi ‘ia ora te mau huru taata atoa, e ia noaa te ite papu o te parau mau.’ No reira, e tia ia ratou ia pure ia fanaˈo ratou i ‘te hoê oraraa hau e te peapea ore’ ia nehenehe ratou e faaite i te parau apî maitai o te Basileia i te feia atoa e horoa mai i te tariˈa faaroo.—Timoteo 1, 2:1-4.
I teie mahana, e auraa taa ê to te faaiteraa i te parau apî maitai i ‘te mau huru taata atoa’ no te mau Ite no Iehova i Beletita. Mai te hopea o te Piti o te Tamaˈi rahi mai â, ua roohia teie fenua nainai, o te ô ohie noa hoi i roto i te Roto Tanganyika aore ra i roto i te afaraa o te Roto Michigan, i te mau tauiraa rahi i te pae o te nunaa taata e i te pae o te ihotumu. Taa ê atu i ta ˈna e toru nunaa tumu—Holane, Farani, e Helemani—te vai ra i teie nei i Beletita e rave rau mau pǔpǔ reo e ihotumu ěê. Te vai ra te feia no Arabia, Turekia, Inidia, Tinito, Filipino, Afirika, e no Marite, e e ere hoi te reira anaˈe. Te manaˈohia ra e 1 taata i nia i te 10 i Beletita, no te fenua ěê mai.
Tei mua ˈtura ïa te mau Ite no Beletita, mai to ratou mau hoa kerisetiano na te ara, i te fifi e faaite i te parau apî maitai i ‘te mau huru taata atoa.’ Eaha te huru o te pororaa i rotopu i teie feia nunaa ěê atoa? Nafea ia paraparau atu e te feia mea taa ê roa to ratou ihotumu e ta ratou haapaoraa? E mea nafea to ratou fariiraa i te poroi a te Bibilia?
Te mau faahopearaa o te haafatataraa ˈtu i te taata
Ua riro te faaiteraa i te parau apî maitai o te Basileia i ‘te mau huru taata atoa’ ei ohipa oaoa e te anaanatae. Na nia i te mau aroâ apǐapǐ, i te mau matete, na nia i te mau faurao, na te mau fare, e farereihia te mau taata no te mau huru fenua atoa. Ma te haafatata ˈtu i te taata, e nehenehe te hoê taata poro o te Basileia e haamata ohie noa i te hoê aparauraa, e mea pinepine e noaa mai te mau faahopearaa oaoa.
I te hoê vahi tapearaa pereoo uta taata, ua haamata te hoê Ite i te hoê aparauraa e te hoê vahine Afirika na roto noa i te ataraa ˈtu ia ˈna ma te auhoa. Ua faaite teie vahine i to ˈna oaoa i te faarooraa i te parau no te Basileia o te Atua, e ua hinaaro oia e ite hau atu â no nia i te Bibilia. Ua farii oia i te mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! e ua horoa ˈtu oia i to ˈna vahi nohoraa i te Ite. I to ˈna parauraa ˈtu e e haere atu oia e farerei ia ˈna, ua patoi aˈera teie vahine. “Aita! Aita! E faataa tâua i te hoê taime papu maitai ia faaea vau i te fare ia haere mai oe.”
E toru mahana i muri iho, i to te Ite faaineineraa i te haere e hiˈo ia ˈna, aita o ˈna i taa faahou e teihea roa te vahi nohoraa o teie vahine. Ua haamanaˈo râ oia i te iˈoa o te aroâ, e ua haere atura oia e hiˈo i te fare taitahi no te imi i te hoê iˈoa Afirika. Ua tae roa oia i te hopea o te aroâ e aita i iteahia mai ia ˈna. Auê te peapea e! Te haere ra o ˈna, a faura taue mai ai i mua mau ia ˈna te vahine o ta ˈna e imi noa ra, e i te hora tia o ta raua i faanaho no ta raua farereiraa! Ua haamata ˈtura te hoê haapiiraa bibilia.
Eaha ïa no te mau peu, te mau tiaturiraa, e te mau tutuu taa ê? Ei hiˈoraa, eaha ïa no nia i te mau tiaturiraa Hindu? Ua haamanaˈo te hoê pionie i te parau ta ˈna i taio i roto i te buka Haaferuriraa ia au i te mau Papai. Te na ôhia ra e: “Maoti i te tamata i te aparau no nia i te haapiiraa philosopho fifi mau a te haapaoraa Hindu, a hohora i te parau mau tamahanahana a te Bibilia Moˈa. . . . E haaputapû te parau mau maramarama o ta ˈna Parau i te mafatu o te feia e poia ra e e poihâ ra i te parau-tia.”
Te reira mau ta te pionie i rave i to ˈna farereiraa ia Kashi, te hoê vahine no Inidia mai o tei farii i te haapii i te Bibilia. Ua haere o Kashi i mua, e ua haamata ˈtura oia i te paraparau i to ˈna mau hoa atoa no nia i te mea o ta ˈna e haapii ra. I te hoê mahana, ua farerei aˈera te pionie i te vahine a te mono hau, o tei ani mai e: “Na oe anei e haapii ra i te Bibilia e o Kashi?” Ua maere roa te pionie i to te vahine parauraa mai e: “E orometua haapii faahiahia mau oia! Ua manuïa oia i te faataui i to ˈu manaˈo i nia e rave rahi mau tumu parau. A hiˈo na, e Hindu o ˈna, e na ˈna e haapii ra ia ˈu, te hoê katolika, i te Bibilia!”
Ia farerei outou i te feia no Filipino, e taa oioi noa ia outou e mea here roa na te rahiraa o ratou i te Bibilia. E feia mahanahana e te farii maitai ratou, e mea ohie roa ia haamata i te hoê aparauraa e o ratou. Ua rave te hoê vahine Filipino e piti vea, teie râ, no te mea e e katolika oia, ua faarue oia i teie nau vea. Tau hebedoma i muri iho, ua rave faahou oia e piti vea, o ta ˈna i vaiiho i roto i ta ˈna pute. Hoê po, ua hinaaro atura oia e taio. Ua imi atura oia i te tahi mea anaanatae ia taio, e ua itea maira ia ˈna tera e piti vea. Ma te haamarirau, ua haamata ˈtura oia i te taio e ua rahi roa ˈˈera to ˈna anaanatae. I muri noa iho, ua haere mai te hoê Ite i to ˈna fare, e e rave rahi mau uiraa ta teie vahine i ui atu. A tahi ra oia i faaau ai i ta ˈna mau tiaturiraa katolika e ta te Bibilia e parau ra. Na roto i te tatararaa maramarama a te mau Papai, ua taa ˈtura ia ˈna e tera te parau mau.
“A ueue i ta oe sitona”
E rave rahi mau taata ěê e faaea ra i Beletita o tei haere mai no te ohipa tapihooraa aore ra no te rave i te ohipa i roto i te hoê o na fare tia hau e 150 aore ra te Tomite no te Amuiraa no Europa. E faaea mai te rahiraa tau matahiti noa. I te omuaraa, e manaˈo paha tatou e mea hotu ore te pororaa e te haapiiraa i te Bibilia na muri ia ratou. Teie râ, te faahaamanaˈo maira te Bibilia e: “A ueue i ta oe sitona i nia i te pape; e rave rahi aˈera te mahana i mairi, noaa faahou atura ia oe.” (Koheleta 11:1) Mea pinepine, mea hitimahuta te mau faahopearaa oaoa e noaa mai.
O te ohipa ïa i tupu e te hoê vahine Marite o tei rave tamau i te mau vea a te hoê Ite. I muri aˈe, ua faaite atura te Ite i te faufaaraa o te hoê haapiiraa biiblia tamau, e ua ani atura oia e ia haapii raua. Ua farii taua vahine ra i teie aniraa e ua haere oioi noa ˈtura oia i mua. Aita i maoro, ua taa ˈtura ia ˈna te taa-ê-raa i rotopu i te haapaoraa mau e te haapaoraa hape. Ua faarue ihora oia i te mau hohoˈa faaroo atoa i roto i to ˈna fare. I muri iho, ua titauhia ˈtura oia e hoˈi i te mau Hau amui no Marite. Te auraa anei ïa e ua faaea oia i te haere i mua i te pae varua? A feruri na i te oaoa e te maere o te Ite i te taniuniuraa mai te tahi atu Ite no te mau Hau amui no Marite no te faaite ia ˈna e ua haamata faahou teie vahine i ta ˈna haapiiraa, ua pûpû oia i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova, e ua bapetizohia oia! Inaha, ua riro ê na oia ei tavini pionie tauturu.
Hoê â huru no Kashi, te vahine Inidia, e no te vahine Filipino i faahitihia ˈtu na. I to Kashi hoˈiraa ˈtu i Inidia, ua rave faahou oia e ta ˈna tane i ta raua haapiiraa bibilia. I te pae hopea, ua pûpû raua ia raua no Iehova e ua apiti atu raua i roto i te pororaa. I te mea e te faaea nei raua i te hoê vahi o raua anaˈe te Ite, ua horoa raua i to raua fare ia faatupuhia te hoê Haapiiraa buka a te Amuiraa. Ua tavini o Kashi ei pionie tauturu ia au i ta ˈna e nehenehe e to ˈna oraora-maitai-raa, e ua aratai oia e ono haapiiraa bibilia, oia hoi te taataoraa e 31 taata. Oia atoa, ua hoˈi atu te vahine Filipino i te mau Hau amui no Marite, ua haere oia i mua e tae roa ˈtu i te pûpûraa e te bapetizoraa, e ua riro mai oia ei pionie tamau. E tuhaa noa teie no te mau faahopearaa oaoa ta te feia poro no te Basileia i Beletita e fanaˈo ra a tamau noa ˈi ratou i te poro i te feia o ta ratou tuhaa fenua.
Te fifi o te reo
Ia nehenehe e porohia i ‘te mau huru taata atoa,’ ua titauhia te amaa ia faaineine i te mau pueraa buka bibilia na roto hau atu i te hoê hanere reo. I teie nei, te vai ra te mau amuiraa no Beletita na roto hoê ahuru reo. I nia i te mau 341 amuiraa, e 61 na roto i te mau reo ěê, e i nia i te mau 26 000 feia poro o te Basileia, e 5 000 feia ěê. I roto i te hoê amuiraa, te taiohia ra te mau tane e te mau vahine no roto mai e 25 fenua. A feruri na i te mau taata nunaa taa ê e farereihia i roto i ta ratou mau putuputuraa! Inaha, ua riro te here e te autahoêraa i rotopu i te mau taeae ei haapapuraa puai o te mau pǐpǐ kerisetiano mau.—Ioane 13:34, 35.
I te mea e mea rahi te feia i Beletita o te hiaai nei i te faaroo i te parau apî maitai na roto i te mau reo ěê, ua farii vetahi feia poro i te haapii i te mau reo fifi roa, mai te reo Turekia, Arabia, e Tinito. Ua haamauruuru-rahi-hia ta ratou mau tutavaraa.
Te ite nei te feia e tavini nei i rotopu i te huiraatira Arabia e e nehenehe ta ratou e faaara i te anaanatae no te Bibilia na roto i te haamatararaa i to ˈna faufaa. Ua faatupu te hoê taata poro no te Basileia i te hoê aparauraa anaanatae e te hoê orometua haapii Arabia, i roto râ i na matahiti e toru i muri iho, aita oia i farerei faahou i taua orometua haapii ra. Ma te ore e haaparuparu, ua opua aˈera te taata poro e vaiiho i te hoê api parau e te tahi mau uiraa bibilia i nia iho na te orometua haapii. Ua haaferuri te reira ia ˈna e ua hinaaro ihora oia e tuatapapa i te Bibilia ma te manaˈo pae tahi ore. Ua maere roa oia i te mea o ta raua ta ˈna vahine, e mahometa hoi raua, i ite e ua faataa raua i te tahi mau po no te taio i te Bibilia.
E tia i te feia e tamata nei i te tauturu i te huiraatira Tinito i roto i te mau oire rarahi ia faaruru i te hoê fifi ê atu i te otia o te reo. Aita te rahiraa o te mau Tinito e tiaturi nei i te Atua Poiete aore ra e faariro ra i te Bibilia ei Parau na te Atua. Teie râ, mea au na ratou ia maimi haere e te hinaaro nei ratou e ite e eaha râ te reira. Mea au roa atoa na ratou i te taio. Mea pinepine e e oti ia ratou e taio i te mau buka bibilia e vaiihohia ˈtu, aore ra te Bibilia, i roto noa i te tahi tau mahana. Mai te peu e e mafatu tia to ratou, e turaihia ratou e te mana o te Parau a te Atua.
Mea fifi roa na te hoê vahine Tinito ia farii e te vai ra te hoê Poiete. Teie râ, i te pitiraa o te haapiiraa, ua taˈi ihora oia i to ˈna parauraa e: “I teie nei, te tiaturi nei au i te Atua ra o Iehova, inaha, ua papaihia te Bibilia i roto hau atu i te 1 600 matahiti e e 40 taata taa ê e ua tuea maitai oia i nia i te hoê anaˈe tumu, no reira, mea papu e na te Atua ra o Iehova i aratai i te papairaa. Mea maramarama maitai te reira!”
Ua farerei te hoê Ite i te tahi atu vahine Tinito i nia i te pereoo uta taata. “E kerisetiano anei oe?” o ta ˈna ïa i ani atu i te Ite. Ua parau atura oia e ua huru ê roa oia i te iteraa i te tuea-ore-raa i rotopu i te feia e parau nei e e kerisetiano ratou. Ua farii te Ite i ta ˈna parau teie râ ua faataa ˈtu oia e aita e tuea-ore-raa i roto i te Bibilia. Ua tia ˈtura i teie vahine ia pou i te pereoo. Ua horoa ˈtu oia i to ˈna vahi nohoraa i te Ite, e i to ˈna haereraa ˈtu e hiˈo ia ˈna, ua parau atura teie vahine e: “Ahiri vau i ite, ua rave ïa vau i taua pereoo uta taata ra hoê matahiti na mua ˈtu!” I te aniraahia e eaha ta ˈna e hinaaro ra e parau, ua faataa ˈtura teie vahine e: “A tahi ra vau e haere ai i te fare haapiiraa tuatoru na nia i te pereoo uta taata. Te taa ra anei ia oe? Mâuˈa noa hoê matahiti!” Ua oaoa roa oia i te haapiiraa i te Bibilia noa ˈtu e tau avaˈe noa hou oia e hoˈi ai i te fenua Taina.
Ua huti mai te mau Ite no Beletita i te hoê haapiiraa na roto i teie mau huru tupuraa. Te na ô ra te Bibilia e: “Ei te poipoi a ueue ai i ta oe huero, e ei te ahiahi eiaha e parahi noa, aore hoi oe i ite i tei tupu, teie e tera, e ia maitai apipiti atoa ra.” (Koheleta 11:6) Mea hoona mau te mau tutavaraa e horoahia no te faaruru i te fifi o te reo, te mau peu tumu, e te peu tutuu. Te haapapu ra te fariiraa putapû mau, hau aˈe i te mau mea atoa e, ma te papu maitai, “e ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei mǎtaˈu ra ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.”—Ohipa 10:34, 35.