Te tufaraa i te ite i Namibia
UA FAAROO outou i te parau ra “Aita vau i ite” na roto ehia rahiraa reo? “Hi nokuzuva,” o ta te hoê vahine Herero ïa i parau, ma to ˈna ahu roa e te hoê taupoo mai te hoê tara ra te hohoˈa. “Nghi udite ko,” o ta te tamahine Kwanyama ïa i faaite, ma te mata ataata. “Kandi uvite ko,” o ta te taata Ndonga ïa i pahono mai, ma te taueue i to ˈna tapono. “Kapi na kuzuvha,” o ta te tiai puaaniho ïa i faahiti.
Te parau ra teie mau taata atoa e “Aiva vau i ite.” Te haapapu maitai ra te reira i te fifi ta te mau Ite no Iehova no Namibia i farerei i te pae no te reo i to ratou tamataraa i te paraparau atu i te mau 1 370 000 feia e ora ra i roto i teie tuhaa fenua rahi e 824 000 kilometera tuea!
Eita hoi e maerehia! E ere noa te nunaa taata Herero e Nama, te vai atoa ra râ te Ovambo, te Kavango, te Tswana, te Caprivian, te Himba, te Bushman, e te Damara, e mau nunaa taata no Namibia e te vai ra iho â to ratou reo. I to ratou aˈe pae, e mau buka bibilia ta te mau Ite na roto i te reo Beretane e te reo Afrikaans anaˈe. Papu maitai, ia nehenehe te mau taata e rave rahi e taa i te parau mau, mea faufaa roa ïa te ohipa huriraa i te parau. Ua haamata te reira ma te haihai roa tau matahiti i teie nei i Windhoek, te oire pu o te fenua i piihia i taua tau ra Afirika Apatoa-Tooa o te râ.
“I Windhoek, ua patoi etaeta mai te ekalesia e te mau mutoi i ta matou ohipa pororaa,” o ta Dick Waldron ïa e haamanaˈo ra. E ta ˈna vahine o Coralie, ua haere mai oia i teie fenua i te matahiti 1953 ei taata tuite no te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower. “Aita mâua i fariihia i te mau vahi i reira te feia ereere e ora ˈi, e ua haapeapeahia mai mâua i te tahi taime ia itehia e te paraparau ra mâua i te feia ereere. I te pae hopea, ua itea mai ia mâua te hoê vahi i reira eita mâua e haapeapeahia mai—te tahora mǎrô o te anavai Gammans! Tei rapaeau teie vahi i te oire. Tapunihia i te mau uru acacia, ua faatere mâua i te mau haapiiraa bibilia i reira.”
I reira atoa to te mau buka a te Taiete Watch Tower huriraahia no te taime matamua na roto i te mau reo o te fenua. Te vai ra i roto te tahi mau api parau iti na roto i te reo Kwanyama e te buka iti “Te parau apî maitai o te Basileia” na roto i te reo Nama. Te haamanaˈo ra te taeae Waldron i te hoê aamu arearea no nia i teie buka iti, ta te hoê taata anaanatae i tauturu mai i te huri. Aita i itehia mai te parau Nama e tano no te pereota, “E taata tia roa o Adamu.” No reira, ua na ô aˈera te taata anaanatae e: “A papai noa e ua riro o Adamu mai te hoê pera para. E taa iho â i te nunaa taata Nama e e taata tia roa oia.” Mea na reira ïa te haamataraahia i te tufa i te ite no nia i te mau Papai i te feia e rave rahi i rotopu i te mau nunaa tumu no Namibia.—A faaau e te Daniela 11:33.
Ua naeahia te hoê tapao
Ua naeahia te hoê tapao i te omuaraa o te mau matahiti 1970 i to te buka Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra huriraahia na roto i te reo Ndonga e te reo Kwanyama. Teie na reo matamua e piti e paraparauhia ra e te hoê pae rahi o te feia no Namibia i Ovamboland, tau 700 kilometera i te pae apatoerau no Windhoek. Ua haamauhia te hoê nohoraa pionie i Ondangwa, te hoê vaehaa faaearaa no Ovamboland. No te tauturu i te feia anaanatae o taua vahi ra ia faufaahia i te aparauraa bibilia tahebedoma no nia i Te Pare Tiairaa, ua tonohia te mau pionie taa ê e tavini ra i Ovamboland no te huri i te faataaraa poto o te mau tumu parau haapiiraa reo Beretane na roto i te mau reo Ndonga e Kwanyama.
Te “piha ohipa” o te huriraa parau, o te hoê ïa poro i faataahia o te fare vairaa pereoo i reira te mau parau hurihia a Te Pare Tiairaa e neneihia ˈi i nia i te hoê matini nenei parau tahito. E ere i te mea ohie ia rave maite i teie ohipa fifi roa, no te mea mea tahito roa te mau ravea ohiparaa e e naea-roa-hia te anuvera i rotopu i te 38 e te 44 teteri C. Noa ˈtu râ, i reira te huriraahia te mau vea iti apî e te buka E nehenehe oe e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei.
A haamauhia ˈi te mau amuiraa i Ovamboland e i te tahi atu mau vahi no Namibia, ua rahi roa ˈˈera te mau aniraa e ua titauhia ˈtura te mau fare maitatai aˈe. Hau atu, ua hinaaro-atoa-hia te hoê vahi ropu aˈe ia nehenehe te mau titauraa i roto i te tahi atu mau vahi o te fenua ia haapaohia. Oia atoa, ua iti mai te haafifiraa i nia i te ohipa pororaa i te Basileia. Ua noaa maira te parau faatia no te haamata i te patu i nia i te hoê tuhaa fenua rahi tei horoahia mai ei ô na te hoê Ite no Iehova i Windhoek. Aita i maoro, hau atu i te 40 rave ohipa o tei faaea i nia i te vahi paturaa, e i te avaˈe titema 1990, ua oti te mau piha ohipa a te huriraa parau i te patuhia.
I teie nei, i roto i te mau piha ohipa e te mau piha au maitai o teie fare apî, te haere oioi ra te ohipa tufaraa i te ite i te taata e rave rahi. Te tamau-noa-hia ra i te huri i te mau buka apî na roto i te reo Herero e te Kwangali. Mai te mau reo Ndonga e Kwanyama, ua matara mai te mau numera tataihoê i te avaˈe e piti reo i roto i te hoê vea na roto i te mau peni huru rau. Te vai ra te mau tumu parau haapiiraa atoa e te mau tumu parau ê atu. Oia mau, mea taa ê roa te reira i te omuaraa haihai i roto i te tahora mârô e rave rahi matahiti na mua ˈtu.
“Aita vau i ite,” eita ïa teie parau e faaroo-pinepine-hia i teie nei. Maoti râ, hau atu i te 600 Ite no Iehova i Namibia o te haamauruuru hohonu nei i to ratou Metua i te raˈi ra, e e nehenehe ratou e parau i teie nei e: “Tei te heheuraa o ta oe ra parau e noaa ˈi te maramarama, e noaa ˈi hoi te ite i te taata ite ore ra.”—Salamo 119:130.
[Hohoˈa i te api 25]
Te pororaa i te parau apî maitai i rotopu i te nunaa Herero
Te huriraa i te mau buka kerisetiano ia faufaahia te nunaa no Namibia
Mau piha huriraa parau i Namibia