VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 1/10 api 20-23
  • ‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • ‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eaha ta te bapetizoraa e titau ra
  • O vai te tia ia bapetizo?
  • ‘Mea apî roa vau’
  • ‘Mea paari roa vau’
  • ‘E ora outou i te reira’
  • E titauraa te bapetizoraa no te riro ei Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • Ua ineine anei outou no te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2020
  • E te feia apî, ua ineine anei outou no te bapetizoraa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
  • Te bapetizoraa: Hoê fa faufaa roa!
    Ia ora oe e a muri noa ˈtu! (Aparauraa Bibilia)
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 1/10 api 20-23

‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’

I TE mau faaotiraa atoa o ta tatou e rave i roto i to tatou oraraa, peneiaˈe aita ˈtu faaotiraa faufaa roa ˈˈe maoti ra teie: ‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’ No te aha hoi e mea faufaa roa? No te mea e ohipa ta tatou faaotiraa no nia i taua uiraa nei eiaha noa i nia i to tatou oraraa i teie nei, i nia atoa râ i to tatou maitairaa e a muri noa ˈtu.

Tei mua anei outou i teie faaotiraa? Peneiaˈe te haapii ra outou i te Bibilia e te mau Ite no Iehova tau taime i teie nei. Aore ra ua haapii paha ta outou mau metua ia outou i te mau Papai mai to outou nainairaa mai â. I teie nei, ua naeahia ia outou i te faito i reira e tia ia outou ia faaoti e eaha ta outou e rave. Ia nehenehe outou e rave i te faaotiraa tia, e tia ia outou ia taa maitai e eaha ta te bapetizoraa e titau nei e o vai te tia ia bapetizo.

Eaha ta te bapetizoraa e titau ra

I roto i te hoê faito, ua riro te bapetizoraa, mai te hoê faaipoiporaa, oia hoi te hoê oroa o te haamana i te hoê taairaa. I roto i te hiˈoraa o te faaipoiporaa, ua faatupu ê na te tane e te vahine e faaipoipohia ra, i te hoê taairaa piri roa. E faaite hoi te oroa faaipoiporaa i mua i te aro o te taata i te mea o tei faaotihia i rotopu ia raua ra, oia hoi te tomo nei raua i roto i te taairaa mau o te faaipoiporaa. E matara atoa i mua ia raua i te mau haamaitairaa e fanaˈohia e te tane e te vahine e e afai atoa mai i te mau hopoia te tia ia raua ia haapao maite i roto i to raua oraraa apiti.

Hoê â huru no te bapetizoraa. Ia haapii tatou i te Bibilia, e haapii atoa tatou i te mau mea here mau ta Iehova i rave no tatou. Ua horoa mai oia eiaha noa te ora e te mau mea atoa no te atuatu i te reira, ua horoa atoa mai râ oia i ta ˈna Tamaiti fanau tahi no te haamatara i te eˈa ia faatupu te mau taata hara i te mau taairaa e O ˈna e ia noaa ia ratou te ora mure ore i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei. Ia feruri tatou i teie mau mea atoa, aita anei te reira e turai ra ia tatou ia rave i te ohipa?

Eaha ta tatou e nehenehe e rave? Te faaite maira te Tamaiti a te Atua, o Iesu Mesia e: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna [pou haamauiuiraa], a pee mai ai ia ˈu.” (Mataio 16:24) Oia, e nehenehe tatou e riro mai ei pǐpǐ na Iesu Mesia, na roto i te peeraa i to ˈna hiˈoraa i te taviniraa i te mau faufaa o to ˈna Metua, o Iehova. No te na reira râ, e tia ia tatou ia “faarue” ia tatou iho, oia hoi, ia rave i te opuaraa ma te hinaaro mau e tuu i te hinaaro o te Atua na mua ˈˈe i to tatou iho hinaaro; e titau te reira e ia horoa, aore ra ia pûpû tatou i to tatou oraraa no te rave i to ˈna hinaaro. No te faaite i teie faaotiraa hinaaro mau tei rave-omoe-hia, e faatupuhia te hoê oroa i mua i te aro o te taata. O te bapetizoraa i roto i te pape ïa taua oroa nei no te faataipe i to tatou pûpûraa ia tatou no te Atua i mua i te taata.

O vai te tia ia bapetizo?

Ua faaue Iesu Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ ia ‘haere e faariro i te mau taata no te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te varua moˈa, ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia ratou na.’ (Mataio 28:19, 20) Mea papu maitai e mea titauhia ia naeahia te feia e hinaaro ra e bapetizo i te tahi paari o te feruriraa e o te mafatu. Na roto i ta ratou haapiiraa taitahi i te Parau a te Atua, ua taa ia ratou i te titauraa ia ‘tatarahapa e ia fariu mai’ i to ratou oraraa tahito ra. (Ohipa 3:19) I muri aˈe, ua ite ratou i te titauraa ia rave i te ohipa poro evanelia i ravehia e Iesu Mesia, ma te riro ei pǐpǐ na ˈna. Ua tupu ê na te reira na mua ˈˈe i te taahiraa avae o te bapetizoraa.

Ua naeahia anei teie faito ia outou i roto i to outou tupuraa i te pae varua? Te hinaaro ra anei outou e tavini i te Atua? Mai te peu e e, a tuatapapa ïa na roto i te pure i te aamu bibilia no nia i te eunuka Etiopia, tei papaihia i roto i te Ohipa pene 8. I te taime a tatarahia ˈi te mau parau tohu no nia ia Iesu te Mesia i teie nei taata, ua hiˈopoa aˈera oia i to ˈna feruriraa e to ˈna mafatu e ua ani ihora: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” E au ra e aita e mea e tapea ra ia ˈna; ua bapetizohia ˈtura oia.—Ohipa 8:26-38.

I teie mahana, e rave rahi o te aniani nei i teie â uiraa: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” Inaha, e 300 945 feia tei pûpû-apî-hia o tei bapetizo ia ratou i te matahiti 1991. Ua faaoaoa rahi te reira i te nunaa taatoa a Iehova, e te oaoa atoa nei te mau matahiapo o te mau amuiraa ia tauturu atu i te feia aau mehara ia haere i mua e ia naeahia i te mau titauraa no te bapetizoraa.

Teie râ, e riro te mau matahiapo o ta outou amuiraa i te parau mai e ia tiai â outou. Aore ra, mai te peu e e taurearea outou, e faaitoito mai to outou mau metua ia tiai â. Eaha ˈtura ïa? Eiaha e haaparuparu. A haamanaˈo e ua riro te tomoraa i roto i te hoê taairaa piri roa e te Atua Teitei ra ei ohipa faufaa mau. E tia ia auraro i te mau ture teitei e ia tapea maite i reira. No reira, a faaroo i te mau manaˈo e horoahia mai e a faaohipa ma to outou mafatu taatoa. Mai te peu e aita outou e taa maitai ra i te mau tumu e horoahia ra, eiaha e haama, a ani atu râ i te mau uiraa e tae roa ˈtu i te taime e taa maitai ai ia outou e eaha te faaineineraa te tia ia outou ia rave.

I te tahi aˈe pae, e haamarirau paha vetahi ia rave i teie taahiraa avae rahi. Mai te reira atoa anei outou? Parau mau, te vai ra paha te mau tumu papu no reira outou e faanuu noa ˈi i te pûpûraa ia outou iho e te bapetizoraa. Teie râ, mai te peu e ua naeahia ia outou te mau titauraa tera râ, te haamarirau noa râ outou i te rave i teie faaotiraa, mea maitai ia aniani outou ia outou iho e: “Eaha te mea e ore e tia ˈi ia bapetizo ia ˈu?” A hiˈopoa maite ia outou iho na roto i te pure e a faataa ahiri e te vai mau ra anei te hoê tumu papu no te faanuu noa i te pahono i te titauraa a Iehova ia faaô i roto i te hoê taairaa piri roa e o ˈna.

‘Mea apî roa vau’

Mai te peu e e taurearea outou, e nehenehe outou e faatupu i teie manaˈo, ‘Mea apî roa vau.’ E parau mau e ia auraro noa te mau taurearea e ia faaroo ratou i to ratou mau metua kerisetiano e ia faaohipa ratou i te mau Papai ia au i te tia ia ratou, e nehenehe ratou e tiaturi e te faariro nei Iehova ia ratou ei feia “moˈa.” Inaha, te faaite maira te Bibilia e e aano atu te farii maitai o te Atua i te mau metua parau-tia, i nia atoa i te mau tamarii tei raro aˈe i to ratou mana. (Korinetia 1, 7:14) Teie râ, aita e otia matahiti e horoahia ra i roto i te Bibilia no te faataa e afea te tau tei raro aˈe noa ˈi ratou i te mana o te mau metua e hope ai. No reira, mea faufaa roa no te mau taurearea kerisetiano ia feruri hohonu i teie uiraa: ‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’

Te faaitoito nei te Bibilia i te mau taurearea ia ‘haamanaˈo i to ratou Poiete Rahi i te tau o to ratou apîraa ra.’ (Koheleta 12:1) I roto i teie tuhaa, te vai ra te hiˈoraa o “te tamaiti iti ra o Samuela, te rave noa ra oia i te ohipa i mua i te aro o Iehova.” Te vai atoa ra te hiˈoraa o Timoteo, o tei haafaufaa i te parau mau ta to ˈna metua vahine e to ˈna tupuna vahine i haapii ia ˈna mai to ˈna nainairaa mai â.—Samuela 1, 2:18; Timoteo 2, 1:5; 3:14, 15.

Oia atoa i teie mahana, e rave rahi mau taurearea o tei pûpû i to ratou oraraa no te tavini ia Iehova. Ua parau o Akifusa, 15 matahiti, e ua tauturu te hoê oreroraa i te Putuputuraa no te Taviniraa ia ˈna ia rave i ta ˈna faaotiraa e bapetizo. Ua bapetizo o Ayumi i te ahururaa o to ˈna matahiti. Ua hinaaro oia e tavini ia Iehova no te mea ua here oia ia ˈna. I teie nei e 13 matahiti to ˈna e ua ite oia i te tamahine ta ˈna e haapii ra i te Bibilia, o tei here atoa ia Iehova, i te bapetizoraa i te 12raa o to ˈna matahiti. Ua bapetizo atoa te taeae apî o Ayumi, o Hikaru, i te ahururaa o to ˈna matahiti. “Ua parau vetahi e mea apî roa vau,” o ta ˈna ïa e haamanaˈo ra, “tera râ, ua ite o Iehova i to ˈu hinaaro. Ua opua papu vau e bapetizo i te taime a faaoti ai au e pûpû i to ˈu ora no te tavini ia ˈna ma te horoa ia ˈu taatoa.”

Ua riro atoa te hiˈoraa o te mau metua ei tuhaa faufaa, mai ta tatou e ite ra i roto i te ohipa i farereihia e te hoê tuahine apî. Ua opani to ˈna metua tane i to ˈna metua vahine ia haapii i te Bibilia e o ˈna e to ˈna taeae e to ˈna tuahine. Ua taparahi oia ia ratou e ua tutui oia i ta ratou mau buka i te auahi. Teie râ, no te faaoromai e te faaroo o te metua vahine, ua ite te mau tamarii i te faufaaraa ia tavini i te Atua ra o Iehova. Ua bapetizohia teie tamahine apî i te 13raa o to ˈna matahiti, e ua pee to ˈna taeae e to ˈna tuahine apî i to ˈna hiˈoraa.

‘Mea paari roa vau’

Ua parau te papai salamo e: “Te mau taata paari, e te mau tamarii ra: . . . [a] haamaitai i te iˈoa o Iehova.” (Salamo 148:12, 13) Oia, e tia atoa i te feia paari ia farii i te titauraa e turu i te pae o Iehova. Teie râ, e au ra e te ape nei vetahi mau taata paari i te taui. Te manaˈo nei hoi ratou e “eita e nehenehe e haapii i te mau ohipa apî i te hoê ruau.” A haamanaˈo na râ e e 75 matahiti to te taata haapao maitai ra o Aberahama i to Iehova faaueraa ˈtu ia ˈna e: “E haere ê mai oe, e vaiiho atu i to fenua e to fetii atoa, e haere mai oe i teie nei fenua na ˈu e faaite atu ia oe.” (Ohipa 7:3; Genese 12:1, 4) E 80 matahiti to Mose i to Iehova tonoraa ia ˈna i te na ôraa ˈtu e: “E aratai mai i to ˈu ra mau taata . . . mai Aiphiti mai.” (Exodo 3:10) Ua nahonaho maitai te oraraa o teie mau taata e to vetahi atu, i to Iehova aniraa mai ia ratou ia faaite i to ratou here e to ratou pûpûraa ia ratou no ˈna. Aita ratou i haamarirau i te pahono i te titauraa a Iehova.

E i teie mahana? Ua riro o Shizumu ei taata faaroo i te Bouddha e 78 matahiti te maoro a haamata ˈi oia i te haapii i te Bibilia. Ua haafifi to ˈna utuafare ia ˈna, ma te patoi e ia haapii oia i roto i to ˈna iho fare. Hoê noa matahiti i muri iho, ua ite oia i te titauraa ia pûpû ia ˈna no Iehova, e ua bapetizohia ˈtura oia. No te aha oia i rave ai i teie tauiraa? Te na ô ra oia e: “E rave rahi matahiti to ˈu haavareraahia e te haapaoraa hape, e te hinaaro nei au e tamau noa i te fanaˈo i te parau mau no ǒ mai ia Iehova ra e a muri noa ˈtu.”

‘E ora outou i te reira’

Te poto nei te taime. Te haamǎtaˈuhia ra te ora o te taata, e to outou iho. Mea ru mau â ia hiˈopoa maite outou i te parau no te pûpûraa ia outou no Iehova e te faataiperaa i te reira na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. Ua haamatara te aposetolo Petero i te reira i to ˈna parauraa e: “O te bapetizo ïa, e ora ˈi [outou] atoa.” Te faataa ra oia i muri iho e e ere te bapetizoraa i “te haapaeraa ˈtu i te viivii o te tino nei” (ua rave ê na hoi te hoê taata i te reira hou oia e naeahia ˈi i te titauraa no te bapetizo) ‘o te aniraa râ i te Atua i te hoê haava manaˈo maitai.’—Petero 1, 3:21.

I te mea e ua naeahia ia ˈna te mau titauraa a Iehova, e fatu te hoê pǐpǐ bapetizohia i te hoê haava manaˈo maitai. Na roto i te tamauraa i te tutava no te tavini ia Iehova, e fanaˈo oia i te hau o te feruriraa e te mauruuru. (Iakobo 1:25) Hau atu â, e nehenehe oia e tiaturi i te mau haamaitairaa mure ore no ǒ mai ia Iehova ra i roto i te faanahoraa apî i mua nei. Ia fanaˈo atoa outou i te reira ia pahono maitai anaˈe outou i te uiraa ra: ‘E tia anei ia ˈu ia bapetizo?’

[Hohoˈa i te api 21]

Ei tamaroa iti, ua tavini o Samuela ia Iehova

[Hohoˈa i te api 22]

E 80 matahiti to Mose i to Iehova tonoraa ia ˈna

[Hohoˈa i te api 23]

I teie mahana, e nehenehe te feia apî e te feia paari o te bapetizohia nei e tiaturi i te mau haamaitairaa mure ore i roto i te faanahoraa apî a te Atua

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono