Ua itea mai ia ratou i te oaoa mau i roto i te “Paradaiso”
PARADAISO! Mea pinepine teie parau i te puta mai i roto i te feruriraa o te taata ia manaˈo ratou i te mau motu Vaihi—e ua tano hoi ratou. E taoˈa pue noa i reira te ahuaraˈi haumǎrû, te raˈi ninamu, te mau tumu haaari e taueue mǎrû noa, te mau mataˈi puvaivai, e te mau pae one tahatai—e mau taoˈa anaˈe hoi ta e rave rahi e faaau nei i te paradaiso.
Ua ume teie mau ohipa i te mau taata no te mau huru vahi atoa. Ua haere mai ratou na Asia mai, na Patitifa, na Marite mai, e tae noa ˈtu na te mau vahi mai te mau motu Caraïbes e Europa roa mai. E rave rahi o tei haere atu e faaea i reira no te ahuaraˈi haumǎrû i te matahiti atoa. Ua haere mai vetahi e imi i te maitairaa i te pae faanavairaa faufaa—e te oaoa iho â ïa. Ua noaa mai ïa te hoê anoiraa o te mau nunaa e te mau pǔpǔ taata ěê, e ua rau te huru o te mau ihotumu e te mau manaˈo faaroo.
Te vai atoa râ te tahi atu huru tupuraa. Mai te rahiraa o te mau vahi unauna o te fenua nei, te roohia ra te mau motu Vaihi i te taparahiraa taata, te raau taero, te mau ohipa iino, te haaviiviiraa, e te tahi atu mau fifi e tairi nei i te fetii taata nei noa ˈtu eaha te vahi e orahia ra. No te haapao ore e te miimii o te taata, te ere-mǎrû-noa-hia ra te mau motu no Vaihi i to ratou nehenehe natura. Te hinaaro nei te taata i te paradaiso, tera râ, aita te taatoaraa o te taata e ora ra i reira e haapao ra ia vai noa teie mau motu ei paradaiso. E titauhia râ hau atu i te unauna o te fenua e te ahuaraˈi haumǎrû ia riro te hoê vahi ei paradaiso.
Te vai nei râ te hoê pǔpǔ taata e rahi noa ˈtura e ora ra i reira, o te fanaˈo nei i te oaoa mau i roto i te hoê vahi paradaiso. E feia teie o tei farii i te parau mau a te Bibilia e o te tiaturi nei i teie parau tǎpǔ faahiahia a te Atua: “Inaha, te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau.” Te tiai nei teie mau taata ma te oaoa i te tau i mua nei ma te haamanaˈo i teie mau parau a te aposetolo Petero: “Te tatari nei râ tatou i te raˈi apî e te fenua apî ta ˈna i parau maira, i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.” (Isaia 65:17; Petero 2, 3:13) O vai ïa taua mau taata ra? Mea nafea to ratou iteraa i te tiaturiraa faahiahia e faataahia ra i roto i te Bibilia? E eaha te mau tauiraa o ta ratou i rave i roto i to ratou oraraa?
Ua ore te mǎtaˈu i te pohe
E Philipino o Isabel raua ta ˈna tane, o George. Ua paari oia i roto i te haapaoraa Katolika Roma a to ˈna mau metua, tera râ, aita oia i taio noa ˈˈe i te Bibilia. Ua haapiihia o Isabel e eita te nephe taata e pohe. Eaha to ˈna huru i mua i teie haapiiraa hape? Inaha, ua mehameha oia i te pohe no te mea ua manaˈo oia e e tutui-oraora-noa-hia oia i te auahi e a muri noa ˈtu i roto i te hoê afata taata pohe, eita hoi e hororaa no to ˈna nephe. I te matahiti 1973 râ, ua haamata ˈtura o Isabel i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. I to ˈna haapiiraa e e ere te nephe taata i te mea pohe ore e e tinai te Atua i te pohe na roto i te tia-faahou-raa, ua oaoa roa ˈˈera oia e ua ite atoa oia i te tamǎrûraa. (Ezekiela 18:4, 20; Ioane 5:28, 29) Ua haaputapû roa te parau mau a te Bibilia ia ˈna e ua haere oioi atura oia i mua.
E o George ïa? Ua parahi atoa mai oia i rotopu i te aparauraa bibilia, tera noa râ to ˈna hinaaro, e faahapa i te mau Ite no Iehova. Teie râ, aita oia i ite i te tahi hape i roto i te mea te haapiihia maira ia raua ta ˈna vahine. Aita i maoro roa i muri aˈe i to raua haamataraa i te haapii, ua faahitihia ˈtura te parau no te toto. Tae roa mai i taua taime ra, mea au roa na George ia amu i te maa tunuhia e te toto. Teie râ, i to ˈna iteraa e te opani etaeta ra te Bibilia ia amu i te toto, aita ˈtura o ˈna i amu faahou. (Genese 9:3, 4; Levitiko 17:10-12; Ohipa 15:28, 29) Ua tamau noa ˈˈera oia i te apiti i te haapiiraa bibilia e ua oaoa roa ˈˈera oia i te mea e ua itea mai ia ˈna te parau mau. I teie mahana, te fanaˈo nei o George, o Isabel, e ta raua e maha tamarii i te oaoa mau i te oraraa ia au i te mau ture a te Atua.
Umehia e te kerisetianoraa mau
Tei roto te hoê tane Tapone o George to ˈna iˈoa e ta ˈna vahine no Potiti, o Lillian, i te 60raa o to raua matahiti. Ua fanauhia e ua paari raua toopiti atoa ra i Vaihi. I te mea e aita o George i haapiihia e to ˈna mau metua i roto i te faaroo, aita oia i tâuˈa rahi roa i te parau no te haapaoraa. Teie râ, e taata tiaturi oia i te Atua. I to ˈna aˈe pae, ua haapiihia o Lillian e to ˈna mau metua i roto i ta raua haapaoraa oia hoi te faaroo Katolika Roma.
Noa ˈtu e e ere o George i te taata taio roa i te Bibilia, ua taio oia i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! e 30 matahiti te maoro. E rave rahi ïa te mau mea ta ˈna i haapii no nia i te Bibilia. Tera râ, i te mea e taata pupuhi avaava roa o ˈna e e taata inu atoa, mea taere roa oia no te taui i to ˈna oraraa. A mairi noa ˈi te mau matahiti, ua tamau noa George i te taio i te mau vea e i te tahi mau taime, ua haere atu oia i te mau putuputuraa kerisetiano i te Piha no te Basileia. No te aha? No te mea, mai ta ˈna e faaite ra, “mea haavare roa te tahi atu mau haapaoraa” i to ratou faatia-noa-raa i te mau ohipa iino i opanihia e te Bibilia. Te ite ra hoi oia e mea taa ê te mau Ite no Iehova.
Eaha te mea i ume ia Lillian, te vahine taiva ore a George, i roto i te parau mau a te Parau a te Atua noa ˈtu e e mana hohonu to te haapaoraa a to ˈna nau metua i nia ia ˈna? Ua titau hoi to ˈna tuahine ia ˈna ia haere i te mau putuputuraa i te Piha no te Basileia. “Ua au roa vau i te huru aufetii oaoa e te mau mata ataata auhoa,” o ta Lillian ïa e haamanaˈo ra. Na te here mau o ta ˈna i ite i rotopu i te nunaa o Iehova i faatiaturi ia ˈna e te reira te parau mau. (Ioane 13:34, 35) Ua farii aˈera oia i te hoê haapiiraa bibilia, ua pûpû atura i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova, e ua bapetizo ihora tau avaˈe i muri aˈe i ta ˈna tane.
Aita o George e puhipuhi faahou ra i te avaava e e inu hua faahou ra i te ava, e ua faarue o Lillian i ta ˈna mau idolo faaroo atoa. Ma te mafatu tei î i te here, te tufa nei raua i te mea o ta raua i haapii ia vetahi ê, e tae noa ˈtu ta raua e 25 mootua e e 4 hina. A hiˈo na i to raua hohoˈa mata, e ite ïa outou i te oaoa rahi o George raua o Lillian!
Ua itea mai te hau e te oaoa
Ua haere mai o Patrick, te hoê taata faito matahiti au noa no Irelane, e ta ˈna vahine ati Iuda o Nina, i te mau motu Vaihi mai te pae apatoa-tooa o te râ mai o te mau Hau amui no Marite. Na mua ˈˈe, ua ora raua i tei parauhia te oraraa tiamâ o te raau taero, te tamatamataraa i te pae faaroo, e te haerea morare tia ore. E rave rahi matahiti atoa to raua riroraa ei melo no te hoê haamoriraa, e tamata ra i te naeahia i te maramarama teitei na roto i te ravea o te raau taero, te feruri-hohonu-raa, e ta raua orometua taa ê. I muri iho, ua au ore roa ˈˈera o Patrick i te pohehae, te feii, e te mau peapea hau ore i rotopu i te mau melo o taua haamoriraa ra o tei faahua parau hoi e ua naeahia ia ratou ‘te faito teitei o te maramarama.’ Ua faarue aˈera oia i teie pǔpǔ e ua hoˈi atura oia i Vaihi, i reira hoi to ˈna faaearaa na mua ˈˈe, ma te tiaturi e e itea mai ia ˈna te hau o te feruriraa. I muri iho, ua manuïa aˈera oia i te faahaere atoa mai ia Nina, te tamahine o ta ˈna e faaea ra. I te pae hopea, ua faaipoipo aˈera raua e ua faaea ˈtura raua i Vaihi.
Aita hoi o Patrick raua o Nina i manaˈo e e aratai to raua maimiraa i te hau e te oaoa i te pae hopea i te hoê haapiiraa bibilia e te mau Ite no Iehova. Aita roa o Nina i tiaturi i te Atua i to ˈna oraraa taatoa, tera râ, ua haamata ˈtura oia i te ite i te mau pahonoraa anaanatae i roto i te Bibilia i te mau uiraa e haapeapea ra ia ˈna oia hoi, no te aha te ino e tupu ai e no te aha te feia maitatai e roohia ˈi i te mau ohipa iino. Ua hope atoa to Patrick maimiraa i te parau mau e hoê ahuru matahiti ma te oaoa. Aita i maoro, ua haamata ˈtura te mea ta raua o Nina e haapii ra i roto i te Bibilia i te taui i to raua hiˈoraa morare. I muri aˈe i te hoê aroraa maoro e te fifi, ua nehenehe atura o Patrick e faaore i ta ˈna faatîtîraa puai i te avaava. Fatata e hoê ahuru matahiti i teie nei, ua ora raua ta ˈna vahine i te hoê oraraa mâ e te tia ia au i te mau ture a te Atua. Maoti te mafatu viivii ore e te haava manaˈo mâ, te fanaˈo nei raua i te hau o ta raua i maimi noa na.
Te mau haapaeraa e te mau haamauruururaa
“E faaitoito hua i te tomo na te uputa pirihao: e faaite atu hoi au ia outou, e rave rahi te tamata noa i te tomo i reira, e e ore roa e ô.” (Luka 13:24) Te faaite papu ra teie mau parau a Iesu Mesia e e ere i te mea ohie ia tavini i te Atua e ia ora ia au i te mau ture a te mau Papai. Te taata e hinaaro noa ˈtu e na reira e tia ia ˈna eiaha noa ia horoa i te tutavaraa e titauhia, tera râ, ia rave atoa i te mau haapaeraa e au. O te ohipa ïa ta te feia i faahitihia ˈtu i roto i teie aamu i rave. Teie râ, ua haamauruuruhia ratou ma te faahiahia mau!
A rave na i te hiˈoraa o Patrick raua o Nina, o raua tei faahiti-hopea-hia. Ua faarue raua i te hoê oraraa i reira mea rahi te moni ta raua i noaa mai no te rave i te taviniraa kerisetiano ma te taime taatoa e te hoê ohipa afa taime. Teie râ, ua papu ia raua e e hau atu te hoonaraa i te pae varua i te mau haapaeraa materia o ta raua i rave. E te oaoa mau nei raua.
No to raua faito matahiti, aita o George raua o Lillian i taui ohie noa. E titau te apitiraa i roto i te mau putuputuraa kerisetiano e te taviniraa i te taime, te haapao-maitai-raa, e te tutavaraa i te pae tino. Area ra, ma te oaoa rahi, ua maitai mai raua i te pae tino, e e nehenehe e parau e ua riro mau â to raua oraraa ei mea itoito, te faufaa, e te oaoa.
No George raua o Isabel, ta raua fifi rahi, o te haapiiraa ïa i ta raua tamarii e te tautururaa ia ratou i nia i te eˈa o te ora. E titauhia te taime e te tutavaraa rahi no te faaineine e maha tamarii apî no te mau putuputuraa kerisetiano aore ra no te afai atoa ia ratou i roto i te taviniraa kerisetiano. I te hoê taime, ua turai te faateimaharaa tamau ia George raua o Isabel ia vaiiho i ta raua hopoia metua. Tera râ, ua faaitoito te hoê oreroraa parau bibilia oia hoi “Te faaitoito-faahou-raa i te feruriraa e haapae ia ˈna iho” ia raua ia haapuai faahou i ta raua mau tutavaraa no te horoa na ta raua e maha tamarii i te haapao-maite-raa e te faaineineraa e titauhia no ‘te haapii ia ratou i roto i te aˈo e te aratairaa o te feruriraa a Iehova.’ Aita e faufaa ia parau e ua haamauruuru-rahi-hia teie mau tutavaraa.—Ephesia 6:4.
E ere na te unauna o te fenua, te ahuaraˈi haumǎrû, aore ra te oraraa peapea ore, o te faatupu i te oaoa mau i roto i teie mau taata e vetahi atu. Area ra, na te iteraa e te faaohipa ra ratou i to ratou oraraa ia au i te hinaaro o te Atua e te ora ra ratou ia au i te mau ture o ta ˈna Parau, te Bibilia. (Koheleta 12:13) Hau atu, te uˈana nei te oaoa mau i roto i to ratou mafatu ia feruri ratou i te tau oaoa mau i reira te paradaiso e haamau-faahou-hia ˈi i nia i te fenua atoa nei.—Luka 23:43.
[Hohoˈa i te api 25]
Ua itea mai ia George, Isabel, e ta raua mau tamarii i te oaoa i te taioraa i te Bibilia
[Hohoˈa i te api 26]
Te ite nei o George raua o Lillian i te oaoa i roto i te taviniraa kerisetiano
[Hohoˈa i te api 27]
Te fanaˈo nei o Patrick raua o Nina i te hau mau i roto i te taviniraa a Iehova