VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 1/9 api 24-25
  • A amu i te maa—A amu i te faraoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A amu i te maa—A amu i te faraoa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Papai tei tuea
  • Te faahohoˈaraa o te sitona e te zizania
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2018)
  • “Tei ia outou na vau, i te mau mahana atoa”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • ‘E anaana te feia parau-tia mai te anaana o te mahana’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 1/9 api 24-25

Hohoˈa no te Fenua i tǎpǔhia mai

A amu i te maa—A amu i te faraoa

I TE hoê taime i to Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ parahiraa i roto i te hoê fare, “aita noa ˈtura i tia ia ratou ia amu i te maa” no te tiaa taata rahi. (Mareko 3:20) I te tahi atu taime, ua haere atura Iesu i roto i te fare o te hoê Pharisea “e amu i te maa.” (Luka 14:1) I to outou manaˈoraa, eaha ïa te huru o taua maa ra?

Eita e ore e e manaˈo te mau ati Iseraela no tahito ra i te faraoa no te mea te auraa o te mau parau Hebera e Heleni “e amu i te maa” oia hoi “e amu [ïa] i te faraoa.” Mea ohie roa ia taa i te reira, no te mea ua riro te faraoa hamanihia i te sitona aore ra i te kerite ei maa tumu na ratou.

E rave rahi mau taata i teie mahana o te manaˈo nei e ua riro te mau patereareha Hebera ei tiai mamoe e te mau pǐpǐ a Iesu ei mau taata ravaai. Te reira iho â te toroa a vetahi pae eiaha râ te taatoaraa. Ua riro te sitona ei imiraa na te mau taata e rave rahi. O ta Isaaka raua o Iakoba ïa i rave i te tahi taime, ia au i te Genese 26:12; 27:37; e Gen 37:7. E i te mea e e imiraa matamua te ohipa faaapu i Galilea i te tau o Iesu, e nehenehe anei e manaˈo e ua riro vetahi mau aposetolo ei feia faaapu sitona na mua ˈˈe?

E nehenehe, inaha, ua parare roa te tanuraa i te sitona na roto i te Fenua i tǎpǔhia mai, e mea pinepine te Bibilia i te faahiti i te reira. (Deuteronomi 8:7-9; Samuela 1, 6:13) Mea nafea ïa teie ohipa e ravehia ˈi?

I muri aˈe te mau uâ matamua i te avaˈe atopa e novema e haamǎrû ai i te repo, e arote te taata faaapu sitona e e ueue oia i te huero. Na roto i te mau uâ hopea, e tupu maitai ïa ta ˈna maa e, i te avaˈe eperera e te avaˈe me, e para maitai te sitona hou te tau veavea. No te mea ua mataro-maitai-hia te taime auhune, te taio ra tatou e ua riro oia ei tapao no te tau. (Genese 30:14; Te mau Tavana 15:1) E nehenehe anei outou e faataa e i teihea taime o te matahiti te pataraahia te hohoˈa i te pae aui?a E eaha ïa te tau to te mau pǐpǐ a Iesu ofatiraa mai i te tahi mau maa para ore?—Mataio 12:1.

Mea rahi te ohipa a te feia faaapu i te taime auhune. E tâpû te feia ooti i te mau tumu e te hoê mauhaa ooti e e taamu ratou i te mau ruru, mai ta outou e ite ra i raro mai. Oia mau, e moehia paha vetahi mau tumu aore ra e topa ˈtu te tahi i nia i te repo, no reira ïa o Ruta i ohi rahi ai i te maa. (Ruta 2:2, 7, 23; Mareko 4:28, 29) E afaihia ˈtu te mau ruru sitona i muri iho i te vahi papairaa sitona, mai ta Arauna ra. Eaha ïa te ohipa e ravehia? Te faahiti ra te Bibilia i “te mau papai, e te mau mauhaa no nia i te puaatoro.” (Samuela 2, 24:18-22; Paraleipomeno 1, 21:23) E apapahia te mau ruru sitona na nia i te hoê ofai parahurahu aore ra i nia i te repo tei haamaninahia. E faaohu noa te hoê puaatoro aore ra te tahi atu animala na nia iho no te taataahi i te sitona. E huti te animala i te tahi raau papairaa no te ofatifati i te mau tumu sitona ia matara te huero.—Isaia 41:15.

I muri iho, ua ineine ïa te mau huero no te tamâraa, e ravehia hoi te reira ma te taora ˈtu i te huero i nia e te hoê ǒpe aore ra te hoê patia, mai te itehia ra i nia nei. (Mataio 3:12) E e tamâ te taata faaapu i te huero i te ahiahi ia puhi anaˈe te mataˈi i te mau paa huero a faatopa ˈtu ai i te aihere mǎrô i te hiti. Ia haaputuputuhia te mau huero sitona e ia titiahia no te tatara i te mau ofaifai, ua ineine ïa no te haapueraa—aore ra no te hamani i taua maa faufaa roa ra, oia hoi te faraoa.—Mataio 6:11.

Mai te peu e e vahine outou e tera ta outou ohipa, i te mau mahana atoa, e faaohipa ïa outou i te hoê farii tupaipairaa e te hoê penu no te faahuˈahuˈa i te huero ia riro mai ei faraoa ota, peneiaˈe te tahi faraoa ota sitona orarahi. Aore ra e tia paha ia outou ia oˈi i te ‘faraoa ota maitai,’ mai ta Sara i faaohipa na no te oˈi i te ‘faraoa menemene’ na te mau melahi tei rave mai i te hohoˈa taata aore ra mai ta te mau ati Iseraela e faaohipa na ei taoˈa pûpû faraoa sitona na Iehova. (Genese 18:6; Exodo 29:2; Levitiko 2:1-5; Numera 28:12) Ua faarari o Sara i te faraoa ota sitona i te pape e ua oˈi ihora.

I raro mai, te ite ra outou i te mau faraoa menemene oˈihia e te hoê faraoa parahurahu e te rairai ineine no te tunuraa. E nehenehe teie mau faraoa rahi menemene e tunuhia i nia i te mau paepae ofai aore ra auri, mai ta teie vahine e rave ra. Te tauturu ra anei te reira ia outou ia ite e eaha ta Sara i rave i muri iho no te mau melahi tei ratere mai e eaha ta te utuafare o Lota i rave tau taime i muri aˈe? Te taio nei tatou: “Ua tapae atura [te mau melahi], haere atura i roto i to ˈna fare; ua tunu ihora oia i te pane faahopue-ore-hia, faanahonaho ihora i te hoê amuraa maa na raua; e ua amu ihora raua.”—Genese 19:3.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo i te Kalena a te mau Ite no Iehova 1992.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]

Garo Nalbandian

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono