Te faahapa ra anei te Bibilia ia ˈna iho?
UA PAPAI te taata papai buka ra o Henry Van Dyke e: “Fanauhia i te pae Hitia o te râ e vauvauhia ma te huru parau e te mau faahohoˈaraa no te pae Hitia o te râ, te hahaere nei te Bibilia na te mau eˈa o te ao nei ma te ore e haamarirau e te tomo nei oia na tera e tera fenua ma te matau i te mau vahi atoa. Ua haapii oia i te mau hanere reo ěê no te paraparau i te mafatu o te taata. Te faaroo nei te mau tamarii i ta ˈna mau aamu ma te maere e te au, e te feruri nei te mau taata paari i teie mau aamu ei mau parabole no te oraraa. Te mǎtaˈu nei te feia ino e te feia teoteo i ta ˈna mau faaararaa, teie râ, e reo iti mǎrû to ˈna i te feia e oto nei e e tatarahapa nei. . . . Mai te peu e te vai ra ia ˈna teie taoˈa faufaa rahi, eita ïa te taata e vevehia aore ra e erehia.”
“Ua haapii” mau â te Bibilia “i te mau hanere reo ěê.” Ua hurihia hoê aore ra hau atu o ta ˈna 66 buka na roto e 1 982 reo. E mau mirioni taata o te faariro nei i te Bibilia ei ô no ǒ mai i te Atua e te oaoa nei ratou e te faufaahia nei ratou i te taioraa i teie buka. Tera râ, te na ô ra vetahi e te vai ra i roto te mau vahi hape e no reira, eita e nehenehe e tiaturi i ta ˈna parau. Eaha râ ta te tuatapapa-maite-raa i te Bibilia e faaite ra?
Mai te itehia ra i nia i te api rapaeau, ua faaohipa te Atua i te mau taata haapao maitai no te papai i te Bibilia. Oia mau, te faaite maira te tuatapapa-maite-raa i te Bibilia e ua papaihia oia e tau 40 taata i nia i te hoê area tau e 16 senekele. E feia toroa papai buka anei ratou? Aita. I rotopu ia ratou, te vai ra te feia tiai mamoe, te taata taiˈa, te taata haapao tute, te taote, te taata hamani fare ie, te tahuˈa, te peropheta, e te arii. Te faahiti pinepine ra ta ratou mau papai i te mau taata e te mau peu matau-ore-hia e tatou i teie nei senekele 20. I te tahi taime, aita te feia papai bibilia iho i taa i te auraa o te parau o ta ratou e papai ra. (Daniela 12:8-10) Eiaha ïa tatou e maere mai te peu e e tafifi rii to tatou feruriraa ia taio anaˈe tatou i te Bibilia.
E nehenehe anei teie mau fifi e faatitiaifarohia? Te faahapa ra anei te Bibilia ia ˈna iho? No te ite i te pahonoraa, e tuatapapa tatou i te tahi mau hiˈoraa.
E mau fifi mau anei teie?
▪ Nohea mai te vahine a Kaina? (Genese 4:17)
Te manaˈo ra paha vetahi e i muri aˈe i te taparahiraahia o Abela, o to ˈna taeae hara ra o Kaina anaˈe e to raua nau metua, o Adamu raua o Eva, te toe ra i nia i te fenua nei. Teie râ, mea rahi te tamarii a Adamu e o Eva. Ia au i te Genese 5:3, 4, e tamaiti â ta Adamu, o Seta te iˈoa. Te na ô ra te faatiaraa parau e: “E to Adamu ra pue mahana i muri aˈe i ta ˈna fanauraa ia Seta ra, e vau ïa hanere matahiti; e fanau ihora hoi ta ˈna tamarii tamaroa, e te tamarii tamahine.” Ua faaipoipo ïa o Kaina i to ˈna tuahine aore ra peneiaˈe paha i te tamahine a te tahi taeae aore ra tuahine to ˈna. I te mea e ua piri roa te huitaata i te faito taata tia roa, eita ïa teie huru faaipoiporaa e faatupu i te tahi faainoraa i nia i te oraora-maitai-raa o te tamarii e fanauhia mai na roto i teie huru taatiraa i teie mahana.
▪ Na vai i hoo atu ia Iosepha i Aiphiti?
Te faaite ra te Genese 37:27 e ua opua te mau taeae o Iosepha e hoo atu ia ˈna i te mau ati Isemaela. Te na ô nei râ te irava i muri iho e: “E tei te haerea mai taua mau taata hoo no Midiana ra na pihai iho, ua ume maira ratou [te mau taeae o Iosepha] ia Iosepha i nia mai roto mai i te apoo ra, e ua hoo atura i te ati Isemaela i na moni ario hoê taau ra; ua aratai atura ratou ia Iosepha i Aiphiti.” Ua hoohia anei o Iosepha i te mau ati Isemaela aore ra i te mau ati Midiana? Peneiaˈe ua pii-atoa-hia te mau ati Midiana e mau ati Isemaela, inaha, e fetii ratou na roto i to ratou tupuna o Aberahama. Aore ra ua tere atu paha te feia hoo no Midiana na muri iho i te tahi pǔpǔ ratere Isemaela. Noa ˈtu râ, ua hoo atu te mau taeae o Iosepha ia ˈna, e i muri aˈe, ua parau atu oia ia ratou e: “O vau to outou teina ra, o Iosepha, o ta outou i hoo i to Aiphiti ra.”—Genese 45:4.
▪ Ehia rahiraa ati Iseraela o tei pohe no to ratou raveraa i te mau taatiraa tia ore e te mau vahine Moabi e to ratou haamoriraa i te Baala no Peora?
Te faataa ra te Numera 25:9 e: “E taua feia i pohe roa i taua maˈi pohe [no ǒ mai i te Atua no to ratou haerea ino] ra, e piti ïa ahuru e maha tiahapa i te tausani.” Teie râ, ua parau te aposetolo Paulo e: “E eiaha atoa tatou e faaturi mai te hoê pae o ratou [te mau ati Iseraela i roto i te medebara] i faaturi ra, e pohe ihora e piti ahuru e toru tiahapa i te tausani i te mahana hoê ra.” (Korinetia 1, 10:8) Peneiaˈe te numera o te feia i haapohehia tei rotopu ïa i te 23 000 e te 24 000, no reira, mea tano ïa na numera e piti. Teie râ, te faataa ra te buka Numera e ua taparahi te mau haava i “te hui rarahi atoa i te mau taata” o tei rave i teie hara. (Numera 25:4, 5) Peneiaˈe e 1 000 o teie feia “hui rarahi” hara ra, e ia amuihia ˈtu ratou i te mau 23 000 e faahitihia ra e Paulo, e naeahia ïa te taatoaraa e 24 000. Noa ˈtu e e au ra e e 23 000 o tei faautua-papu-hia na roto i te pohe no ǒ mai i te Atua ra, ua faaruru te taatoaraa o te mau 24 000 i te pohe a Iehova no te mea ua pohe ratou tataitahi na nia i ta ˈna haavaraa.—Deuteronomi 4:3.
▪ I te mea e hoê â tau to Agaga e te arii Iseraela ra o Saula, e ere anei te faahitiraa a Balaama i te tahi tau na mua ˈtu i te arii Amaleka tei mairihia i taua iˈoa ra, i te mea hape?
I te area o te matahiti 1473 hou to tatou nei tau, ua tohu o Balaama e “e mana rahi atu” te hoê arii no Iseraela “ia Agaga.” (Numera 24:7) Aita te parau no Agaga i faahiti-faahou-hia i muri iho e tae roa ˈtu i te faatereraa a te Arii ra o Saula (1117-1078 hou to tatou nei tau). (Samuela 1, 15:8) Aita râ teie parau i hape, no te mea eita e ore e ua riro o “Agaga” ei tiaraa arii te nehenehe e faaauhia i to te Pharao no Aiphiti. E peneiaˈe atoa e ua riro o Agaga ei iˈoa o tei faaohipa-pinepine-hia e te mau arii Amaleka.
▪ Na vai i turai ia Davida ia taio i te mau ati Iseraela?
Te faataa ra te Samuela 2, 24:1 e: “Riri faahou aˈera Iehova ia Iseraela, ua faaitoito hoi [oia] ia Davida [aore ra, “i to Davida faaitoitoraahia,” nota i raro i te api] ia ratou, ia parau oia, A tii, a taio ia Iseraela e ia Iuda.” E ere na Iehova i turai i te Arii Davida ia hara, inaha te na ô ra te Paraleipomeno 1, 21:1 e: “Ua tia maira te hoê enemi o Iseraela [Satani], ua faaooo ia Davida ia taio oia ia Iseraela.” Ua riri te Atua i te mau ati Iseraela e ua vaiiho atura oia i te Diabolo ra o Satani ia afai mai i teie hara i nia ia ratou. No teie tumu e faataa ˈi te Samuela 2, 24:1 i te parau mai te mea e na te Atua iho i rave i teie ohipa. Te vahi anaanatae, te na ô ra te tatararaa a Joseph B. Rotherham e: “Ua ama ihora te riri o Yahweh ia Iseraela, ua vaiiho aˈera oia e ia patoi atu Davida ia ratou i te na ôraa e, A haere e taio ia Iseraela e ia Iuda.”
▪ Mea nafea ia faatuea i te mau numera taa ê i horoahia no te mau ati Iseraela e to Iuda i roto i te taioraa a Davida?
I roto i te Samuela 2, 24:9, te tapaohia ra e 800 000 taata i to Iseraela e e 500 000 i to Iuda, area te Paraleipomeno 1, 21:5 ra, te faahiti ra ïa e 1 100 000 feia tamaˈi no Iseraela e e 470 000 no Iuda. Te feia o tei tapao-tamau-hia i roto i te mau tabula no te taviniraa a te arii, e 288 000 ïa faehau, tei vahihia i roto e 12 pǔpǔ e 24 000 taata, te pǔpǔ tataitahi e tavini hoê avaˈe i te matahiti. Te vai atoa ra te tahi atu pǔpǔ e 12 000 tavini apee i na hui arii e 12 o te mau opu, oia hoi te hoê taatoaraa e 300 000. E au ra e te taio atoa ra te numera e 1 100 000 i roto i te Paraleipomeno 1, 21:5 i teie mau 300 000 tei tapao-ê-na-hia, area te Samuela 2, 24:9 ra, aita ïa. (Numera 1:16; Deuteronomi 1:15; Paraleipomeno 1, 27:1-22) No nia ia Iuda, te taio ra te Samuela 2, 24:9 i na taata e 30 000 i roto i te nuu hiˈopoa e faaea ra i te mau otia a te mau ati Philiseti, aita râ hoi teie nuu i faahitihia i roto i te numera o te Paraleipomeno 1, 21:5. (Samuela 2, 6:1) Mai te peu e e haamanaˈo tatou e ua papaihia te Samuela 2, e te mau Paraleipomeno 1, e e piti taata e ere hoê â ta raua huru hiˈoraa i te mau ohipa e ta raua mau opuaraa, e nehenehe ïa tatou e faatuea ohie noa i te mau numera.
▪ O vai te metua tane o Salatiela?
Te faaite ra vetahi mau irava e o Iekonia (Arii Iehoiakina) te metua tane mau o Salatiela. (Paraleipomeno 1, 3:16-18; Mataio 1:12) Tera râ, te pii ra te papai Evanelia ra o Luka ia Salatiela, te tamaiti “na Neri.” (Luka 3:27) E au ra e ua horoa o Neri i ta ˈna tamahine ei vahine na Salatiela. I te mea e mea pinepine te mau ati Hebera i te faahiti i te hunoa tane mai te hoê tamaiti, i roto iho â râ i te mau tabula tupuna, e tano ïa ia pii o Luka ia Salatiela te tamaiti a Neri. Oia atoa, ua faahiti o Luka ia Iosepha ei tamaiti na Heli; i te parau mau râ, e metua tane oia no Maria, te vahine a Iosepha.—Luka 3:23.
Te faatuearaa i te mau irava no nia ia Iesu
▪ Ehia taata ta Iesu Mesia i tiavaru i te mau demoni o tei haere atu i roto i te hoê nǎnǎ puaa rahi?
Te faahiti ra te papai Evanelia ra o Mataio e piti taata, area o Mareko raua o Luka ra, te faahiti ra ïa raua hoê anaˈe taata. (Mataio 8:28; Mareko 5:2; Luka 8:27) E au ra e ua huti o Mareko e o Luka i te ara-maite-raa i nia i te hoê anaˈe taata o tei uruhia i te demoni no te mea ua paraparau atu o Iesu ia ˈna e mea puai roa ˈtu â to ˈna huru. Peneiaˈe mea ino roa ˈtu â taua taata ra aore ra ua mauiui oia i raro aˈe i te mana o te mau demoni no te hoê tau maoro atu â. I muri iho, peneiaˈe o taua taata anaˈe ra tei hinaaro e pee atu ia Iesu. (Mareko 5:18-20) I roto i te hoê huru tupuraa tuea noa, ua faahiti o Mataio e piti taata matapo o tei faaorahia e Iesu, area o Mareko raua o Luka ra, ua faahiti noa ïa raua hoê. (Mataio 20:29-34; Mareko 10:46; Luka 18:35) Aita ratou e faahapa ra te tahi e te tahi, inaha, te vai ra iho â hoê taata.
▪ Eaha te peni o te ahu o Iesu i te mahana o to ˈna poheraa?
Ia au i te parau a Mareko (15:17) e a Ioane (19:2), ua faaahu te mau faehau ia Iesu i te hoê ahu ura. Area o Mataio ra (Mt 27:28), te faahiti ra ïa oia i te hoê “ahu uteute,” ma te tuu i te tapao i nia i te peni uteute. I te mea e i roto i te ura vareau, te vai ra te tahi maa peni uteute e te ninamu, te farii ra ïa o Mareko raua o Ioane e te vai ra i nia i teie ahu te tahi peni uteute. Peneiaˈe no te anaana o te maramarama e te huru o te vahi, ua anapa te mau peni taa ê o te ahu, e ua faahiti te feia papai Evanelia i te peni puai roa ˈˈe i to ratou hiˈoraa aore ra i te hiˈoraa o te feia o tei horoa mai i teie haamaramaramaraa. Te faaite ra teie huru-ê-raa haihai roa i te huru taata taitahi o te feia papai e te haapapu ra e aita ratou i faatuea huna i ta ratou papairaa.
▪ Na vai i amo i te pou haamauiuiraa o Iesu?
Te na ô ra o Ioane (19:17) e: “Haere atura oia [Iesu] ma tana [pou haamauiuiraa] i te vahi e parauhia ra e, E vairaa apu upoo, i te parau Hebera ra, o Golagota ïa.” Area o Mataio (27:32), o Mareko (15:21), e o Luka (23:26) ra, te faaite ra ïa ratou e ‘te haere atura ratou i rapae au i te oire, farerei atura ratou i te hoê taata no Kurene, o Simona te iˈoa, ua faahepo atura ratou ia ˈna e hopoi i ta ˈna [pou haamauiuiraa].’ Ua amo Iesu i ta ˈna pou haamauiuiraa, mai ta Ioane e faataa ra. Tera râ, i roto i ta ˈna faatiaraa haapotohia, aita o Ioane i faahiti i te parau ra e ua titauhia o Simona i muri iho ia amo i te pou. Inaha, te tuea ra te mau faatiaraa a te mau Evanelia i roto i teie tuhaa.
▪ Mea nafea to Iuda Isakariota poheraa?
Te faataa ra te Mataio 27:5 e ua tarî o Iuda ia ˈna, area te Ohipa 1:18 ra, te na ô ra ïa oia e “mairi ihora oia i raro te mata, amaha ˈtura ropu ia ˈna, purehu atura tana aau i rapae.” E au ra e te faataa ra o Mataio i te ravea ta Iuda i faaohipa no te haapohe ia ˈna, area te buka Ohipa ra, te faataa ra ïa oia i te hopea o taua haapoheraa ra. Mai te mea e ua taamu o Iuda i te hoê taura i nia i te hoê amaa tumu raau, ua tuu atura i to ˈna upoo na roto i te taamuraa taura, e ua tamata ihora i te tarî ia ˈna na roto i te ouˈaraa na nia mai i te hoê mato topa tarere. E au ra e ua motu paha te taura aore ra ua parari te amaa raau e ua titapou atura o ˈna e ua amaha ihora i nia i te mau ofai i raro mai. Te faaite ra te huru o te fenua e haaati ra ia Ierusalema e e faaotiraa tano roa te reira.
Eaha to outou manaˈo?
Mai te peu e e farerei tatou i te tahi mau vahi e nehenehe e manaˈohia e ua hape i roto i te Bibilia, mea maitai roa ia feruri e mea pinepine te taata i te faahiti i te tahi mau parau o te faahapa te tahi e te tahi ia hiˈo-anaˈe-hia, tera râ, mea ohie roa ia faataa aore ra ia maramarama. Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê paoti ohipa e faatae atu i te rata i te hoê taata na roto i te faahitiraa ˈtu i te manaˈo i ta ˈna papai parau. Mai te peu e e anihia mai oia, e parau o ˈna e na ˈna i faatae i teie rata. Tera râ, i te mea e na ta ˈna papai parau i patapata e i hapono i te rata, e nehenehe atoa ïa oia e parau e na ˈna i faatae i teie rata. Oia atoa, aita e vahi hape ia parau anaˈe o Mataio (8:5) e ua haere mai te hoê raatira a te nuu e ani ia Iesu i te tauturu, area o Luka (7:2, 3) ra, te faaite ra ïa oia e ua tono atu teie taata i te mau tia no ˈna.
Te faaite ra te mau hiˈoraa i nia nei e e nehenehe te mau vahi fifi ia tatara i roto i te Bibilia e faatitiaifarohia. No reira, mea tano roa ia faaohipa i te hoê feruriraa maitai no nia i te mau Papai. Ua faaitoitohia teie huru feruriraa na roto i teie mau parau i papaihia i roto i te hoê Bibilia fetii i neneihia i te matahiti 1876:
“Te huru feruriraa e tano no te faatitiaifaro i teie mau vahi fifi ia tatara, o te faaoreraa ïa mai te peu e e nehenehe, e te haapao-maite-raa e te auraroraa i te parau mau, noa ˈtu e eita te mau ata atoa e nehenehe e tatarahia. E tia ia tatou ia pee i te hiˈoraa o te mau aposetolo, i te taime a huru ê ai vetahi mau pǐpǐ i te mea o ta ratou i pii e ‘parau riaria’ a faarue atu ai i te Mesia, o tei haamamû i te mau patoiraa atoa i te na ôraa e: ‘E te Fatu, e haere tia matou ia vai ra? tei ia oe hoi te parau o te ora mure ore ra. Ua faaroo aˈenei hoi matou, e ua ite hoi matou e, o oe te Mesia, te Tamaiti a te Atua ora ra.’ . . . Ia ite anaˈe tatou i te hoê parau mau e au ra e te faahapa ra i te tahi atu parau mau, ia tamata na tatou i te faatuea ia raua, a tuea ˈi i te taatoaraa.”—Ioane 6:60-69.
Mai te reira atoa anei to outou huru? I muri aˈe i to tatou tuatapaparaa i te tahi noa mau hiˈoraa e haapapu ra i te au-maite-raa o te mau Papai, te tiaturi nei matou e e farii outou i ta te papai salamo i parau atu i te Atua e: “E parau mau ta oe.” (Salamo 119:160) Te tiaturi nei te mau Ite no Iehova e e tano teie nei parau no te taatoaraa o te Bibilia e e oaoa roa ratou i te faaite ia outou i te mau tumu o to ratou faaroo i roto i te Bibilia. No te aha outou e ore ai e tauaparau no nia i teie buka otahi roa e o ratou? E riro ta ˈna poroi putapû i te faaî ia outou i te tiaturiraa e te oaoa mau.
[Hohoˈa i te api 7]
Ua ani anei outou i te mau Ite no Iehova e no te aha ratou e tiaturi ai i te Bibilia?