Mau uiraa a te feia taio
Eaha te manaˈo o te mau Ite no Iehova no nia i te hooraa mai i te mau tauihaa tei eiâhia?
Mai te peu e ua ite ratou e mea eiâhia, eita roa te mau kerisetiano e hoo mai i te tahi taoˈa aore ra te tahi tauihaa.
Mea ino mau â te eiâ. Teie hoi te Ture maramarama maitai a te Atua ia Iseraela: “Eiaha roa oe e eiâ.” (Exodo 20:15; Levitiko 19:11) Ia roaahia te hoê taata eiâ, e tia ïa ia ˈna ia faahoˈi e piti, e maha, aore ra e pae taime hau atu, ia au i te huru tupuraa.
Mai te tau tahito mai â, ua tamata te feia eiâ i te hoo faahou atu i te mau tauihaa eiâhia ia hoona-oioi-hia ratou e ia ore ratou ia roaahia e te haapapuraa e ua eiâ ratou. No reira, mea pinepine ratou i te hoo i te mau tauihaa eiâhia no te hoê tino moni mama roa e mea fifi roa na te rahiraa o te feia hoo ia patoi atu. Te faahitihia ra teie peu i roto i te Exodo 22:1: “Ia eiâ te taata i te puaatoro, e aore ra, te mamoe, e patia ihora, e aore ra, hoo atura, ia pae mai a ˈna puaatoro ei hoo i taua puaa hoê ra, ia maha mai hoi a ˈna mamoe ei hoo i te mamoe hoê ra.”
Ma te faataa i te mau auraa o teie mau ture, teie ta te Rabi Abraham Chill e papai ra: “E opanihia ia hoo mai aore ra ia farii i te tahi faufaa eiâhia, noa ˈtu e aita teie faufaa i titauhia ei taoˈa eiâhia. Eiaha ïa e hoo mai i te puaaniho i te hoê tiai mamoe ra, no te mea eita e ore e te hoo ra teie tiai mamoe i te puaaniho ma te ore e itehia e to ˈna fatu e te hinaaro ra oia e tapea i te moni na ˈna.—Te mau Faaueraa a te ture ati Iuda—Te mau Ture e to ratou niu (beretane).
Inaha, aita te ture a te Atua e opani ra ‘ia hoo mai i te hoê puaaniho i te hoê tiai mamoe ra’ ma te manaˈo e peneiaˈe e tapea oia i te moni a to ˈna fatu na ˈna, ia na reira oia, te hoo ra ïa oia i te hoê puaaniho eiâhia. Teie râ, i te tahi atu pae, eiaha roa ˈtu te mau tavini a Iehova e apiti atu i roto i te hoê hooraa (i te hoê puaaniho aore ra te tahi atu taoˈa) mai te peu e mea papu maitai e aita te taata hoo e fatu ra i teie taoˈa aore ra mea eiâhia. Te faaite ra te ture a te Atua e te farii ra Oia e ia fatu te hoê taata i te faufaa, area te taata eiâ ra, te faaere ra ïa oia i te hoê taata i ta ˈna ra faufaa. Te taata e hoo noa ˈtu i te mea i itehia e e taoˈa eiâhia, e ere paha ïa o ˈna i te taata eiâ, teie râ, na roto i to ˈna hooraa mai i teie taoˈa, e iti ïa te manuïaraa e ia fanaˈo faahou te fatu i ta ˈna ra taoˈa.—Maseli 16:19; a faaau e te Tesalonia 1, 4:6.
Te taa ra ia tatou paatoa e te imi ra te feia e hoo mai i te taoˈa—te mau vahine anei aore ra te feia hoo no te hoê taiete—i te taoˈa mama roa ˈˈe. Te imi nei te mau vahine na te ao atoa nei i te mau tauihaa hoo-mama-hia, e tiai ratou i te tau e topa ˈi te mau moni hoo i raro, aore ra e hoo mai ratou i te mau matete hoo rarahi aore ra i te mau fare toa mama roa. (Maseli 31:14) Teie râ, e tia i teie imiraa i te taoˈa mama roa ˈˈe ia faatura atoa i te mau ture morare. Aita te feia taiva ore i te tau o Nehemia i farii i te hoo mai i te taoˈa i te Sabati, noa ˈtu e e fanaˈo ratou i te mau tauihaa mama roa i taua mau mahana ra. (Nehemia 10:31; a faaau e te Amosa 8:4-6.) Hoê â huru no te mau kerisetiano. No te mea te patoi ra ratou i te eiâ, e tauturu te reira ia ratou ia aro i te faahemaraa e hoo mai i te tahi tauihaa tei eiâhia noa ˈtu e mea mama roa.
Peneiaˈe ua itehia e te hoo nei vetahi mau taata i te mau taoˈa eiâhia. Aore ra ia faahiti huna noa mai te hoê taata i te hoê tino moni mama rahi roa, e taa iho â ia tatou e ua noaa mai teie taoˈa na roto i te hoê ravea opanihia e te ture. E riro atoa te ture iho o te fenua i te farii i te titauraa no teie haerea tia. Te faataa ra te hoê buka ture e:
“No te faataa i te hapa, aita e faufaa ia haapapu ahiri e ua ite anei te taata e parihia ra e nohea mai te eiâraahia aore ra na vai i eiâ i te tahi taoˈa, aore ra afea râ e ihea roa te eiâraahia, aore ra te mau huru tupuraa mea na reira te eiâraahia, e navai noa ia haapapu e ua ite oia e e taoˈa eiâhia teie. . . . Te farii nei vetahi mau haavaraa e e nehenehe e haapapu i te hapa i nia i te manaˈo ra e ua noaa mai i te taata e parihia ra i teie taoˈa na roto i te mau huru tupuraa ta te hoê taata maramarama e te haapao maitai e ite e mea eiâhia mai.”
Teie te tahi atu tumu e tia ˈi i te hoê kerisetiano ia ape i te hoo mai i te mau taoˈa eiâhia. Ia hoo mai oia i teie mau taoˈa, e nehenehe ïa oia e riro ei taata ofati ture. E rave rahi mau taata o te ore e tâuˈa nei i te ofatiraa i te ture mai te peu e te manaˈo ra ratou e eita ratou e roaahia. E ere râ mai te reira te huru no te mau kerisetiano, o te hinaaro nei ‘e auraro i te feia mana toroa.’ Ia auraro ratou i te ture, e paruruhia ratou i te mau faautuaraa ei feia rave ohipa ino, e e fanaˈo ratou i te hoê haava manaˈo maitai i mua i te aro o Iehova.—Roma 13:1, 4, 5.
Ua vaiiho mai te hoa o te Atua, o Aberahama, i te hoê hiˈoraa maitai i te pae no te haava manaˈo. I to ˈna ra tau, e maha arii no te pae Hitia o te râ o tei upootia ˈtu i nia i te mau arii o te fenua e orahia ra e Lota, ma te afai atu e rave rahi mau faufaa tei eiâhia i te tamaˈi. Ua tapapa aˈera o Aberahama ia ratou, ua pau atura te enemi ia ˈna, e ua faahoˈi faahou maira o ˈna i te mau taoˈa i eiâhia. Ua parau atura te Arii no Sodoma ia Aberahama e: “Mau atu i te mau taoˈa ra na oe” ei haamauruururaa na ˈna. Ua faahoˈi aturâ o Aberahama i te mau taoˈa i to ratou fatu ra, i te na ôraa ˈtu e: “E ore au e rave noa ˈtu i te hoê mea iti i te mau taoˈa atoa na oe na, . . . oi parau hoi oe, E taoˈa rahi ta Aberama ia ˈu.”—Genese 14:1-24.
Aita te mau kerisetiano e hinaaro ra e fanaˈo i te tahi hoonaraa i te pae moni na roto i te ravea o te mau taoˈa eiâhia. Ua papai o Ieremia e: “Mai te kerâ i haapato i te huero e ere i ta ˈna i fanau ra, oia te taata i noaa te taoˈa, e ere râ i te noaaraa tia.” (Ieremia 17:11) No reira, taa ê atu i te faaiteraa i te paari na roto i te oreraa e ofati i te mau ture a Kaisara no nia i te taoˈa eiâhia, te hinaaro nei te mau kerisetiano e turu i te parau-tia a te Atua na roto i te patoiraa i te faaô atu i roto i te hara a te eiâ. Ua tano roa o Davida i to ˈna papairaa e: “Iti noa iho ta te taata parau-tia ra, e maitai ïa i ta te paieti ore e ia rahi noa ˈtu.”—Salamo 37:16.