VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w92 15/2 api 3-4
  • Te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo—Te aimârôraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo—Te aimârôraa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te feia vavahi i te mau hohoˈa moˈa
  • E nehenehe anei te mau hohoˈa faaroo e haafatata ˈtu ia outou i te Atua?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • Te mau hohoˈa
    A ara mai na! 2014
  • Te manaˈo kerisetiano i te mau hohoˈa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • Te faaohiparaa i te mau hohoˈa i roto i te haamoriraa: Eaha ta te Bibilia e parau ra?
    Tumu parau rau
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
w92 15/2 api 3-4

Te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo—Te aimârôraa

I TE tahi vahi no Polonia, ua ineine te hoê taata no to ˈna tere. Teie râ, e tiâ ia ˈna ia haapao i te tahi ohipa faufaa roa. Ua tuturi ihora o ˈna i mua i te hoê hohoˈa o Iesu, ua pûpû atura i te hoê ô, e ua pure aˈera ia paruruhia o ˈna i roto i to ˈna mau tere.

Tau tausani kilometera i te atea ê, i Bangkok, i te fenua Thailande, e nehenehe outou e mataitai i te oroa matamua o te matahiti a te feia faaroo i te Bouddha, i te taime o te atiraa avaˈe i te avaˈe me. I roto i taua oroa ra, e taitaihia te hoê hohoˈa o te Bouddha na roto i te mau aroâ.

Eita e ore e ua ite outou e ua parare roa te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo, mai tei faataahia ˈtu nei. E mau miria rahiraa taata o te piˈo nei i mua i te mau hohoˈa faaroo. I roto i te mau tausani matahiti, ua faarirohia te mau hohoˈa faaroo mai te hoê ravea faufaa roa no te haafatata ˈtu i te Atua.

Eaha to outou manaˈo no nia i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa? Mea tano aore ra mea hape anei ia faatura i te mau hohoˈa faaroo? Eaha te manaˈo o te Atua no nia i teie peu? Te vai ra anei te tahi haapapuraa e te farii ra o ˈna i teie huru haamoriraa? Peneiaˈe paha aita outou i feruri i nia i teie mau uiraa. Teie râ, mai te peu e mea faufaa na outou ia faatupu i te tahi taairaa e te Atua, e tia ia outou ia maimi i te mau pahonoraa i teie mau uiraa.

Inaha, no te mau taata e rave rahi, e ere teie i te hoê tumu parau ohie ia faatitiaifaro. Ua riro hoi te reira ei tumu no te mau aimârôraa uˈana e i te tahi mau taime, ua tupu roa te haavîraa puai i roto i te mau tausani matahiti. Ei hiˈoraa, i te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, ua vavahi roa te aratai hebera ra o Mose i te hoê kafa auro e ua taparahi pohe roa e te ˈoˈe tau 3 000 taata o tei faatura i teie tii.—Exodo, pene 32.

Aita te patoiraa i te faaohipa i te mau hohoˈa faaroo i taotia-noa-hia i te mau ati Iuda. Ua faaherehere te feia tuatapapa aamu tahito i te aai no Takhmūrūp, te hoê arii no Peresia o tei parauhia e ua aratai oia i te mau tamaˈi rahi no te patoi i te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo tau hanere matahiti na mua ˈtu ia Mose. I te fenua Taina, te parauhia ra e ua faatupu te hoê arii no tahito ra i te hoê aroraa a te nuu no te vavahi i te mau tii o te mau atua huru rau. I muri aˈe i te vavahiraahia teie mau hohoˈa tarai, ua faahapa oia i te maamaa o te faaturaraa i te mau atua i hamanihia e te repo araea. I muri aˈe, te vai tamarii noa râ o Mahometa, ua tia mai te tahi mau Arabia no te patoi i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa. Na to ratou mana i haapapu i te tiaraa o Mahometa no nia i te peu haamori idolo tau matahiti i muri iho. I roto i te Buka Mahometa, te haapii ra o Mahometa e ua riro te peu haamori idolo ei hara o te ore e nehenehe e faaorehia, eita e tia ia pure no te feia haamori idolo, e e opanihia te faaipoiporaa e te feia haamori idolo.

I roto atoa i te amuiraa faaroo kerisetiano, ua patoi te feia tiaraa teitei no te mau senekele piti, te toru, te maha, e te pae o to tatou nei tau, mai ia Irénée, Origène, Eusèbe no Kaisara, Epiphanius, e Augustin, i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa. I te omuaraa o te senekele maha o to tatou nei tau, i Elvira, i te fenua Paniora, ua faahiti te hoê pǔpǔ epikopo i te tahi mau opuaraa faufaa roa no te patoi i te faaturaraa i te mau hohoˈa faaroo. Ua faaoti taua Apooraa tuiroo ra no Elvira e ia opanihia te mau hohoˈa faaroo i roto i te mau fare pure e ia haavahia te feia haamori hohoˈa i te mau utua teimaha.

Te feia vavahi i te mau hohoˈa moˈa

Ua faaineine teie mau ohipa i te tupuraa o te hoê o te mau aimârôraa rahi roa ˈˈe o te aamu: te aimârôraa o te patoiraa i te mau hohoˈa moˈa i roto i te mau senekele vau e te iva. Ua faaite te hoê taata tuatapapa aamu e “ua tupu noâ teie aimârôraa rahi i roto hoê senekele te afa, e ua faatupu atoa i te mau haamauiuiraa faito ore” e ua riro oia “ei hoê o te mau tumu matamua o te amahamaharaa i tupu i rotopu i te mau hau emepera no te pae Hitia o te râ e to te pae Tooa o te râ.”

No roto mai te parau farani ra “iconoclaste” [vavahi i te mau hohoˈa moˈa] i te mau parau heleni ra eikon, oia hoi te auraa “hohoˈa,” e klastes, oia hoi “taata vavahi.” Ia au i to ratou iˈoa, ua tutava teie pǔpǔ taata i te patoi i te mau hohoˈa faaroo na roto i te faaoreraa e te vavahiraa i te mau hohoˈa faaroo na roto ia Europa taatoa. E rave rahi mau ture patoi i te mau hohoˈa tei faaotihia no te opani i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa. Ua riro atura te faaturaraa i te mau hohoˈa ei tumu parau arepurepu i te pae politita o tei aratai i te mau emepera e te mau pâpa, te mau tenerara e te mau epikopo, i roto i te hoê tamaˈi i te pae faaroo.

Ua hau atu râ i te hoê tamaˈi vaha noa. Te faaite ra te Buka parau paari no nia i te papai a te Bibilia, te faaroo, e te ite ekalesiatiko (beretane), a McClintock e o Strong, e i muri aˈe i to te Emepera Leo III faaueraa i te hoê irava ture e opani ra i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te mau fare pure, ua “tia maira te mau nahoa rahi taata no te patoi i taua irava ture ra, e ua tupu te mau arepurepuraa rahi, i Kotatinopoli iho â râ,” i te mau mahana atoa. Ua hope ihora te mau taputôraa i rotopu i te mau faehau a te emepera e te huiraatira na roto i te mau haapoheraa e te mau taparahiraa taata. Ua hamani-ino-hia te mau monahi ma te aroha ore. Tau hanere matahiti i muri iho, i roto i te senekele 16, ua tupu te mau apooraa huiraatira i te oire no Zurich, i Helevetia, no nia i te tumu parau o te mau hohoˈa faaroo i roto i te mau fare pure. Ei faahopearaa, ua faaotihia te hoê ture e titau ra ia tatarahia te mau hohoˈa faaroo atoa i roto i te mau fare pure. Ua tui te roo o te tahi feia faataui no to ratou faahaparaa ma te uˈana e mea pinepine atoa ma te haavî i te haamoriraa i te mau hohoˈa faaroo.

I teie atoa mahana, te vai ra te hoê amahamaharaa rahi i rotopu i te feia tuatapapa faaroo no teie nei tau no nia i te faaohiparaa i te mau hohoˈa faaroo i roto i te haamoriraa. Na te tumu parau i muri nei e tauturu ia outou ia hiˈopoa ahiri e e nehenehe mau anei te mau hohoˈa faaroo e tauturu i te taata ia haafatata ˈtu i te Atua.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono