Te faaoromai tamau e noaa mai ai te re
“E ia faaoromai tamau outou e tia ˈi, ua oti anaˈe ia outou te haapao i to te Atua ra hinaaro, ia noaa ia outou te utua i parauhia maira.—HEBERA 10:36.
1. No te aha te faaoromai tamau e titauhia ˈi i te feia atoa e tavini i te Atua ra o Iehova i teie mahana?
TEI raro aˈe te ao taatoa nei i te mana o te hoê atua orure hau. Te tahoê nei to ˈna raatira itea-ore-hia, te Diabolo ra o Satani, i ta ˈna mau tutavaraa atoa no te patoi atu ia Iehova e no te aro atu i te faatiamâraa o te mana arii o Iehova na te ao atoa nei na roto i te Basileia Mesia. Eita roa ˈtu ïa e nehenehe e ape i te mea e e haafifi tamau noa te ao nei i te taata o te pûpû atu ia ˈna no te Atua e o te turu i To ˈna pae i roto i te uiraa no nia i te mana arii. (Ioane 15:18-20; Ioane 1, 5:19) No reira, e tia ia tatou tataitahi ia haapaari ia tatou no te faaoromai tamau e tae roa ˈtu i te taime e haamou-roa-hia ˈi teie nei ao i Aramagedo. Ia ô atu tatou i roto i te feia o te Atua o te upootia ˈtu i nia i teie nei ao na roto i to ratou faaroo e to ratou taiva ore, e tia ia tatou ia tapea maite e tae roa ˈtu i te hopea. (Ioane 1, 5:4) Nafea tatou e na reira ˈi?
2, 3. Mea nafea te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia e riro ai ei mau hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe i te pae no te faaoromai tamau?
2 A tahi, e nehenehe tatou e imi i te faaitoitoraa i roto e piti hiˈoraa faahiahia mau no nia i te faaoromai tamau. O vai ïa? O Iesu Mesia hoê, ‘te fanautahi o te poieteraa atoa,’ o tei tamau maite ma te haapao maitai i roto i te taviniraa a te Atua mai te taime mai â i hamanihia ˈi oia i te hoê tau taa-ore-hia i mutaa ihora. Na roto i to ˈna onoonoraa i te tavini i te Atua ma te haapao maitai, ua riro maira o Iesu ei hiˈoraa no te mau mea poietehia maramarama atoa o tei hamanihia i muri aˈe i roto i te raˈi e i nia i te fenua nei. (Kolosa 1:15, 16) Teie râ, te hiˈoraa rahi roa ˈˈe no nia i te faaoromai, o te Atua ïa o Iehova, o tei faaoromai tamau i te orureraa hau i ravehia i nia i to ˈna mana arii na te ao atoa nei e o te tamau noa i te na reira e tae roa ˈtu i te taime e ohipa mai ai oia no te faaafaro i te uiraa no te mana arii no te taime hopea.
3 Ua faaoromai tamau o Iehova ma te faahiahia mau i roto i te mau tuhaa i reira to ˈna tura e to ˈna mau manaˈo hohonu roa ˈˈe i te haafifiraahia. Ua haavî oia ia ˈna iho i mua i te faatihaehaeraa rahi e aita atoa oia i faautua vave noa i te feia o tei haavahavaha ia ˈna—e tae noa ˈtu i te Diabolo o Satani. E nehenehe tatou e mauruuru no te faaoromai tamau o te Atua e no to ˈna aroha. Ahiri e aita taua nau huru nei, eita roa ˈtu ïa tatou e ora noa ˈˈe. Oia mau, ua faateitei mau â te Atua ra o Iehova ia ˈna i nia i te taatoaraa na roto i to ˈna faaoromai tamau.
4, 5. (a) Mea nafea te faahiˈoraa a Paulo no nia i te potera e faaite ai i te faaoromai tamau o te Atua e to ˈna aroha? (b) Nafea e itehia ˈi e aita te aroha o te Atua i mâuˈa noa?
4 Ua faahiti te aposetolo Paulo i te faaoromai tamau e te aroha atoa o te Atua ia ˈna i parau e: “Eita anei e au i te potera ia hamani i te tahi farii no te mea maitai, e te tahi farii no te mea ino, i te pueraa repo hoê ra? Eaha hoi te Atua, ia hinaaro i te faaite i to ˈna riri, e ia itea to ˈna mana i te faaoromairaa roa i te mau farii no te riri i faaauhia no te pohe ra: e ia hinaaro hoi oia i te faaite i te rahiraa o to ˈna maitai, i te mau farii o te aroha i faaau-atea-hia e ana no te ao; oia hoi tatou nei, o tei parauhia mai e ana, eiaha o to te ati Iuda anaˈe ra, o to te Etene atoa nei râ.”—Roma 9:21-24.
5 Mai ta teie mau parau e faaite ra, i roto i teie area taime o to ˈna faaoromai tamau, te rave nei Iehova i ta ˈna opuaraa hanahana e te faaite nei oia i te aroha i nia i te tahi farii taata nei. Te faaineine nei oia i teie mau farii no te hanahana mure ore e te faahape nei ïa oia i te mau opuaraa iino a to ˈna enemi rahi, te Diabolo ra o Satani, e a te mau nuu atoa a Satani. Aita te huitaata paatoa nei i riro ei mau farii no te riri, te tia ia haamouhia. Te haapapu maitai ra te reira i te faaoromai tamau o te Atua Mana hope. E ere hoi to ˈna aroha i te mea faufaa ore. E hope oia na roto i te faatupuraa i (1) te fetii hanahana o te Basileia i roto i te raˈi i raro aˈe ia Iesu Mesia, te Tamaiti herehia a Iehova, e (2) te fetii taata nei o tei faaorahia e tei riro ei feia tia roa i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, e noaa hoi te ora mure ore ia ratou paatoa.
Te faaoromai-tamau-raa e tae roa ˈtu i te hopea
6. (a) No te aha eita te mau kerisetiano e nehenehe e ape i te tamataraa o te faaoromai tamau? (b) Eaha te manaˈo ta te parau heleni ra no te “faaoromai tamau” e faahiti pinepine ra?
6 Maoti teie tiaturiraa faahiahia i mua ia tatou nei, e tia i teie mau parau faaitoito mau a Iesu ia taˈi tamau noa i roto i to tatou tariˈa, oia hoi: “Area te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea ra, oia te ora.” (Mataio 24:13) Mea faufaa roa ia haamata maitai i te hororaa a te pǐpǐ kerisetiano. Teie râ, te mea faufaa roa ˈtu â i te pae hopea, o to tatou ïa faaoromai tamau, oia hoi ia faaoti tatou i te hororaa. O ta te aposetolo Paulo ïa i haapapu ia ˈna i parau e: “E ia faaoromai tamau outou e tia ˈi, ua oti anaˈe ia outou te haapao i to te Atua ra hinaaro, ia noaa ia outou te utua i parauhia maira.” (Hebera 10:36) Te parau hebera i hurihia i ǒ nei na roto i te parau ra “faaoromai tamau,” o hy·po·mo·neʹ ïa. E faataa pinepine te reira i te itoito, te aueue ore, aore ra te faaoromai maite ma te ore e faarue i te tiaturiraa noa ˈtu te mau haafifiraa, te mau hamani-ino-raa, te mau tamataraa, e te mau faahemaraa. Mai te peu e e titau tatou ia noaa mai te faaoraraa, e tia ia tatou ia faaruru i te hoê tamataraa o te faaoromai tamau, ei tuhaa no te faaineineraa e titauhia no taua faaoraraa ra.
7. Eaha te manaˈo hape te tia ia tatou ia ape, e eaha te mau hiˈoraa o te tauturu ia tatou ia faaoromai?
7 Eiaha tatou e vare i te manaˈoraa ma te faanavenave ia tatou iho e e nehenehe tatou e faaoti oioi noa i taua tamataraa ra. Ia nehenehe te mau uiraa no nia i te mana arii na te ao atoa nei e te haapao maitai o te taata, e pahonohia ma te papu maitai, aita o Iehova i haapae ia ˈna iho. Ua faaoromai tamau oia i te mau mea au ore noa ˈtu e e ravea ta ˈna no te tumâ ohie noa i te reira. Ua riro atoa o Iesu Mesia ei hiˈoraa i te pae no te faaoromai. (Petero 1, 2:21; a faaau e te Roma 15:3-5.) E taua mau hiˈoraa hanahana mau ra i mua ia tatou nei, eita e ore e te hinaaro atoa ra tatou e faaoromai tamau e tae roa ˈtu i te hopea.—Hebera 12:2, 3.
Te huru e titauhia
8. Eaha te huru te tia ia noaa ia tatou paatoa ta te aposetolo Paulo i faaite?
8 Aita hoê tavini o te Atua, mai te mau tau matamua mai â, o tei faaerehia i te titauraa e faaite i to ˈna taiva ore na roto i te faaoromai-tamau-raa. Ua titauhia te feia tuiroo roa i roto i te aamu bibilia o tei tapea i to ratou haapao maitai e tae roa ˈtu i te pohe e tei fariihia no te ora mure ore i nia i te raˈi, ia faaite papu i to ratou tapea-maite-raa. Ei hiˈoraa, ua parau atu te Pharisea tahito ra, o Saulo no Tareso, i to Korinetia e: “Aore roa hoi au i mairi i muri i te mau aposetolo rarahi ra, faufaa ore noa ˈi au nei. I rave-mau-hia hoi te tapao aposetolo i roto ia outou na, ma te faaoromai rahi, e te tapao, e te piri, e te ohipa puai.” (Korinetia 2, 12:11, 12) Noa ˈtu te teimaha o te ohipa, ua haafaufaa mau â o Paulo i ta ˈna taviniraa e no reira, ua faaoromai rahi oia e ua tutava mau â oia ia ore taua taviniraa ra ia faainohia.—Korinetia 2, 6:3, 4, 9.
9. (a) Mea nafea to te toea faatavaihia faaiteraa i te faaoromai tamau, e eaha te faahopearaa? (b) Eaha tei riro ei faaitoitoraa no tatou nei ia tamau â ma te haapao maitai i roto i te taviniraa a te Atua?
9 I te mau tau apî, ua ite te mau kerisetiano faatavaihia o tei tavini i te Atua na mua ˈtu i te tamaˈi rahi matamua e e tapao te matahiti 1914 i te hopea o te Anotau o te mau Etene, e e rave rahi o tei tiaturi e fanaˈo i ta ratou faufaa i nia i te raˈi i taua matahiti i tapaohia ra. Aita râ te reira i tupu. Mai ta te mau ohipa e faaite ra i teie nei, ua tiai â ratou tau ahuru matahiti. I roto i teie haamaororaa manaˈo-ore-hia i to ratou oraraa i nia i te fenua nei, ua tamâhia ratou e te rima o te Atua ra o Iehova. (Zekaria 13:9; Malaki 3:2, 3) Ua ohipa te faaoromai-tamau-raa ei haamaitairaa ia ratou. Ei mau tavini a Iehova, ua oaoa ratou i te riroraa ei nunaa i mairihia i to ˈna iˈoa. (Isaia 43:10-12; Ohipa 15:14) I teie mahana, i to ratou farereiraa e piti tamaˈi rahi e e rave rahi mau aroraa iti aˈe, te putapû nei ratou i te mea e te tauturuhia ra ratou i roto i te ohipa pororaa i te parau apî maitai e te nahoa taata e rahi noa ˈtura o te mau mamoe ê atu, tei hau atu i te maha mirioni i teie nei. Ua parare roa te paradaiso i te pae varua ta ratou e fanaˈo ra na nia i te fenua atoa nei, e tae roa ˈtu i te mau motu atea roa o te moana. Ua riro teie aupururaa, ta tatou e haafaufaa i roto i te roaraa o to tatou oraraa, ei faaitoitoraa no te tamau â ma te haapao maitai i roto i te taviniraa a te Atua e tae roa ˈtu i te taime e hope roa ˈi te hinaaro e te opuaraa a Iehova i te tupu.
10. Ia ore hoê ia paruparu, eaha te titau-tamau-hia?
10 I te mea e ua taaihia te haamauruururaa e noaa mai i to tatou tapea-maite-raa, e tia mau â ia aˈohia mai tatou ma te tuutuu ore no nia i teie ohipa faufaa roa. (Korinetia 1, 15:58; Kolosa 1:23) Ia ore te tahi ia paruparu i roto i te nunaa o Iehova, e tia ia faaitoito-tamau-hia tatou ia tapea maite i te parau mau e i te faufaa taa ê o te haaparareraa i te parau mau, mai ta te mau amuiraa apî i fanaˈo i te senekele matamua na roto i te mau tere o Paulo e o Baranaba. (Ohipa 14:21, 22) Ia opua e ia hinaaro papu na tatou, mai ta te aposetolo Ioane i parau, e ia vai noa te parau mau i roto ia tatou, “e e vai â i roto ia tatou e a muri noa ˈtu.”—Ioane 2, 2.
Te tiairaa ma te faaoromai aueue ore
11. Eaha te huru raveraa a te Atua i nia i to ˈna mau tavini, e mea nafea te reira i te faahohoˈaraahia i roto i te hiˈoraa o Iosepha?
11 E titauhia i te taime hou te tamataraa o ta tatou e faaruru nei e hope ai. (Iakobo 1:2-4) A tiai! A tiai! A tiai! e au ra e tera te huru raveraa a te Atua i nia i ta ˈna mau tavini no tahito ra i te tamataraahia to ratou hinaaro papu e tamau â i roto i te faaroo. Teie râ, ua riro mau â te tiairaa, i te pae hopea, ei tiairaa tei haamauruuruhia no taua mau tavini haapao maitai ra. Ei hiˈoraa, ua tiai o Iosepha e 13 matahiti ei tîtî e ei mau auri, teie râ, ua haamaitai taua tamataraa ra ia ˈna.—Salamo 105:17-19.
12, 13. (a) Mea nafea to Aberahama riroraa ei hiˈoraa i te pae no te faaoromai taiva ore? (b) Mea nafea te faaroo e te faaoromai o Aberahama i te tuuraahia ei hiˈoraa no tatou nei?
12 E 75 matahiti to Aberahama i to te Atua faaueraa ia ˈna ia faarue ia Ura no Kaladaio no te haere atu i te Fenua i tǎpǔhia mai. Fatata roa oia i te 125 matahiti i te horoaraahia mai i te haapapuraa o te parau tǎpǔ a te Atua—o tei tupu i muri noa iho i to Aberahama faaiteraa i te puai o to ˈna faaroo na roto i te tae-roa-raa i te pûpû i ta ˈna tamaiti herehia, o Isaaka, ma te faaea i te taime noa te melahi a Iehova tapearaa i to ˈna rima e to ˈna faaoreraa i te faatusiaraa. (Genese 22:1-18) E pae ahuru matahiti, e taime maoro mau â no Aberahama ia tiai ei taata ratere i roto i te hoê fenua ěê, teie râ, ua tapea maite oia tau 50 matahiti faahou e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa i te 175raa o to ˈna matahiti. I roto i te roaraa o taua taime atoa ra, ua riro o Aberahama ei ite e ei peropheta haapao maitai a te Atua ra o Iehova.—Salamo 105:9-15.
13 Ua tuuhia mai te faaroo e te faaoromai o Aberahama ei hohoˈa no te mau tavini atoa o te Atua e hinaaro ra e fanaˈo i te mau haamaitairaa i tǎpǔhia mai na roto ia Iesu Mesia, te Huaai o Aberahama. (Hebera 11:8-10, 17-19) No nia ia ˈna, te taio nei tatou i roto i te Hebera 6:11-15 e: “E te hinaaro nei matou ia faaite tamau maite â outou atoa i taua itoito na, ia noaa te tiai ite papu e tae noa ˈtu i te hopea ra: ia ore outou ia toaruaru, ei pee râ i te feia i noaa tei parauhia maira i te faaroo e te faaoromai. A parau mai ai hoi te Atua i ta ˈna parau ia Aberahama ra, no te mea aita ˈtu e mea mana ˈtu ia tǎpǔ oia ra, ua tǎpǔ ihora ia ˈna iho, i te na ôraa e, E haamaitai mau â vau i te haamaitairaa ia oe, e faarahi mau â vau i te faarahiraa ia oe. E maoro aˈera oia i te tiairaa ma te faaoromai, noaa ihora ia ˈna tei parauhia maira.”
14. No te aha eita e tia ia tatou ia manaˈo e aita to te tamataraa o te faaoromai e hopea e e moemoeâ noa te haamauruururaa?
14 E 77 matahiti tei mairi ê na i nia i te toea faatavaihia mai te hopea mai â o te Anotau o te mau Etene i te matahiti 1914 ra, i to vetahi o ratou titauraa i te faahanahanaraahia te amuiraa kerisetiano mau i nia i te raˈi. Eaha ˈtu â te maororaa te tia i te toea ia tiai, aita tatou i ite. E tia anei ïa ia tatou ia toaruaru e ia manaˈo e e tiairaa hopea ore teie e e moemoeâ noa taua haamaitairaa ra? Eita! Eita te reira e faatiamâ i te mana arii o te Atua aore ra e faahanahana i to ˈna iˈoa. Eita o ˈna e faatiahia i mua i te ao nei ia horoa mai oia i te upootiaraa e te re hopea o te ora mure ore. Noa ˈtu eaha te maororaa o te tiairaa, ua opua maite te toea, e tae noa ˈtu to ratou mau hoa haapao maitai e au i te mamoe ra, e tiai ia ohipa mai Iehova i te tau o ta ˈna i faataa. Na roto i te faaiteraa i teie tapea-maite-raa faahiahia mau, te pee nei ratou i te haerea o Aberahama.—Roma 8:23-25.
15. (a) Eaha ta tatou tapao, e ua tauturu mai te Atua ia tatou ma te upootia i roto i teihea mau huru tupuraa? (b) Eaha te aˈoraa a Paulo e tano noâ no to tatou nei tau?
15 Teie ïa te tapao, oia hoi te faaoromai tamau ma te aueue ore no te rave i te hinaaro o te Atua. (Roma 2:6, 7) I mutaa ihora, ua turu mai oia ia tatou i roto i te mau ati ino mau, e tae noa ˈtu te mau tapearaa e te mau aua tapearaa hamani ino, e ua aratai mai oia ia tatou ma te upootia ei faahanahanaraa i to ˈna iˈoa e ta ˈna opuaraa.a I roto i te taime e toe ra hou ta tatou tamataraa e oti ai, e tamau noâ Iehova i te na reira. E tano noâ te aˈoraa a Paulo no to tatou nei tau: “E ia faaoromai tamau outou e tia ˈi, ua oti anaˈe ia outou te haapao i to te Atua ra hinaaro, ia noaa ia outou te utua i parauhia maira.”—Hebera 10:36; Roma 8:37.
16. No te aha eita e tia ia tatou ia hiˈo i to tatou pûpûraa ia Iehova mai te hoê ravea taotiahia aore ra ia horoa i te mau otoheraa?
16 Noa ˈtu eaha te maoro o te ohipa ta Iehova e horoa mai na tatou i roto i teie nei ao ino, ia au i te hiˈoraa o Iesu, te hinaaro nei tatou e rave i taua ohipa nei haapao oti roa. (Ioane 17:4) Ia tatou i pûpû ia tatou no Iehova, aita noa tatou i faaau e e tavini tatou ia ˈna no te hoê noa taime poto e i reira ïa o Aramagedo e tae mai ai. Ua pûpû tatou ia tatou iho no ˈna e a muri noa ˈtu. Eita te ohipa ta te Atua i faataa na tatou e hope i te tamaˈi no Aramagedo. Teie râ, i muri aˈe râ tatou e faaoti ai i te ohipa e tia ia ravehia hou o Aramagedo, i reira tatou e ite ai i te mau ohipa rarahi o te tupu i muri iho i taua tamaˈi rahi ra. E taa ê atu i te haamaitairaa oaoa mau o te rave-tamau-raa i ta ˈna ohipa, e haamauruuruhia tatou na roto i te mau haamaitairaa tiai-maoro-hia o ta ˈna i tǎpǔ mai.—Roma 8:32.
E tauturu te here no te Atua ia tatou ia faaoromai tamau
17, 18. (a) Ia farerei tatou i te ati, na te aha e tauturu ia tatou ia faaoromai ma te farii maitai o te Atua? (b) Na te aha e tauturu ia tatou ia noaa mai te re, e eaha te mea ta tatou e ore e parau no nia i te taime e toe ra?
17 Peneiaˈe, ia farerei tatou i te ati, e ani tatou e: ‘Nafea vau e nehenehe ai e faaoromai atu â?’ Te pahonoraa? Na roto ïa i te hereraa i te Atua ma to tatou mafatu atoa, to tatou feruriraa atoa, ma te horoa ia tatou taatoa, e to tatou puai atoa. “E faaoromairaa roa to te aroha, e te hamani maitai; e ore te aroha e feii: e ore te aroha e faarahi, e ore hoi e faaahaaha. E tapoˈi i te mau mea atoa ra, e faaroo i te mau mea atoa ra, e tiai i te mau mea atoa ra, e haamahu i te mau mea atoa ra. E ore roa te aroha e mou.” (Korinetia 1, 13:4, 7, 8) Mai te peu e e faaoromai tatou ma te ore e here i te Atua, mea faufaa ore ïa to tatou faaoromairaa. Teie râ, mai te peu e e amo tatou i te mau faateimaharaa no to tatou hinaaro e tavini ia Iehova, e riro ïa to tatou faaoromairaa i te faahohonu atu â i to tatou here no ˈna. Maoti te here no te Atua, to ˈna Metua, i nehenehe ai o Iesu e faaoromai tamau. (Ioane 14:30, 31; Hebera 12:2) Mai te peu e te tumu mau e turai ra ia tatou o te here ïa no te Atua, to tatou Metua, aita ïa e mea e ore e maraa ia tatou.
18 Mea na roto i to tatou here aueue ore no te Atua ra o Iehova tatou i nehenehe ai e upootia i nia i te ao nei i roto i teie tau fifi roa ˈˈe o te tamataraa. E e tamau noa Iehova, na roto ia Iesu Mesia, i te horoa mai i te tauturu o ta tatou e titau ra noa ˈtu eaha ˈtu â te maoro e faatia-noa-hia ˈi teie faanahoraa ino o te mau mea ia vai noa mai. (Petero 1, 5:10) Oia mau, eita ta tatou e nehenehe e faaite atea e ehia taime e toe nei â, e eita ta tatou e nehenehe e faaoti i te hoê taio mahana. Na te Atua ra o Iehova, o ˈna te faataa i te tau, e haapao i te reira.—Salamo 31:15.
19, 20. (a) Nafea tatou ia hiˈo i te mahana tataitahi o tei mairi ta tatou e faaoromai? (b) Eaha te ohipa maamaa te tia ia tatou ia ape, e no te aha?
19 Teie râ, ua ruhiruhia roa te ui o tei tohuhia mai e na ˈna e ite e e ora i ‘te hopea o te amuiraa o te mau mea nei.’ (Mataio 24:3, 32-35) Eiaha ia moehia ia tatou e te mahana tataitahi e mairi o ta tatou e faaoromai, o te hoê atoa ïa mahana mairi no Satani e ta ˈna mau demoni no te haaviivii i te ao nei na roto i to ratou vairaa mai, e o te hoê ïa mahana o te piri atu i te taime i reira eita o Iehova e faaoromai faahou i te vairaa mai o “te mau farii no te riri i faaauhia no te pohe ra.” (Roma 9:22) Fatata roa, ia tae anaˈe te faaoromai o te Atua i to ˈna otia, e ninii mai oia i to ˈna riri i nia i te mau tane e te mau vahine paieti ore. E faaite ïa oia i to ˈna farii ore i to ratou haerea, noa ˈtu e ua vaiiho noa oia ia ratou ia tamau noâ i roto i teie area taime atoa.
20 Mea maamaa mau â ia faaea tatou i te tutava ma te aroha mau ia noaa mai te re hanahana e pûpûhia maira na roto ia Iesu Mesia. Area râ, ia opua papu tatou e tia ˈi, ia tamau â i te haere ei mau Ite no Iehova i roto i teie tau faufaa roa ˈˈe inaha ua fatata roa Iehova i te faatiamâ ia ˈna iho ei Arii no te ao taatoa nei.
[Nota i raro i te api]
a Ei hiˈoraa, ua papai o Christine Elizabeth King e: “I nia anaˈe i te mau Ite to te faatereraa [Nazi] oreraa i manuïa, inaha, noa ˈtu e ua taparahi ratou i te mau tausani [Ite], ua tamau noâ te ohipa e i te avaˈe me 1945, te ora noa râ te pǔpǔ a te mau Ite no Iehova, area te pǔpǔ National Socialisme ra, aita faahou ïa. Ua maraa te numera o te mau Ite e aita ratou i fati. Ua noaa mai i teie pǔpǔ te tahi feia i haamauiuihia e ua upootia faahou mai i te hoê aroraa apî i roto i te tamaˈi a te Atua ra o Iehova.”—Te Hau Nazi e te mau haapaoraa apî: E pae maimiraa i te pae no te faaau-ore-raa, api 193.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ No te aha eita ta tatou e nehenehe e ape e ia tamatahia to tatou faaoromai?
◻ Eaha te manaˈo hape ta tatou e hinaaro ra e ape?
◻ Ia ore tatou ia haaparuparu, eaha tei titauhia?
◻ Eaha ta tatou tapao?
◻ Ia farerei tatou i te ati, eaha te mea e tauturu ia tatou ia faaoromai?
[Hohoˈa i te api 6
Ua ineine noâ te feia o te Atua, mai teie mau Ite i Port no Paniora, Trinidad, i te tiai ia Iehova