E nehenehe te haviti e riro ei huru rapaeau noa
E RIRO paha o Eva, te vahine matamua, e te vahine otahi hoi tei poietehia e te Atua, ei vahine haviti roa ˈˈe o tei ore i itehia aˈenei, aita râ te reira i tapea ia ˈna e ia Adamu, ta ˈna tane, ia patoi atu ia Iehova. No taua ohipa ra, ua mutu ihora te mau taairaa fatata roa i rotopu ia ˈna e o te Atua, e ua roohia aˈera te huitaata nei i te hoê ati rahi roa. I muri aˈe i te hara, mea papu maitai e te vai nehenehe noa râ o Eva, area to ˈna nehenehe ra, e nehenehe rapae noa ïa.
Noa ˈtu eaha râ, e ô te nehenehe no ǒ mai i te Atua ra. I te mea hoi e e itehia taua ô ra i rotopu i te mau taata, te hinaaro nei ïa vetahi e ia nehenehe roa ˈtu â ratou; no reira, e rave rahi teie e tutava nei i te haafaufaa i to ratou huru rapae e inaha, e rave rahi atura ïa te reira i te taime e e haamauˈa-rahi-hia hoi i te moni. Te faaite maira râ te hiˈoraa o Eva e aita to te nehenehe e faufaa mai te peu e aita te tahi atu mau huru to muri mai. Eaha ïa taua mau huru maitai ra ta matou e hinaaro ra e parau? Na te ohipa i farereihia e te hoê vahine nehenehe mau no Sulami i te tau o te arii ra o Solomona e haapapu mai i te reira.
Te hoê taoˈa faufaa roa ˈˈe i te nehenehe
I roto i te Sire a Solomona, te faatia nei te Bibilia i te parau o te hoê potii e ora ra i rapaeau i te oire, mea here roa hoi na ˈna i te hoê tiai mamoe. No to ˈna nehenehe, ua faahaere maira te arii ia ˈna i Ierusalema e rave ia ˈna ei vahine na ˈna. Auê ïa taua potii ra i te fanaˈo e! I te aorai o te arii, o te taoˈa rahi ïa e te puai ta ˈna e ite atu maoti to ˈna nehenehe; e e mana rahi to ˈna i roto i te basileia. Ua patoi papu atu râ taua potii nei i te mau aniraa a te arii. Ma te huri te tua i nia i te hanahana e te mau taoˈa no Ierusalema, aita aˈera oia i taiva i ta ˈna tiai mamoe. Mea atea roa hoi to ˈna nehenehe i te riro ei nehenehe rapae noa. E ere taua potii ra i te hoê tamahine huru rapae noa, e huru tauiui noa e te huru nounou. No roto roa mai râ to ˈna nehenehe e aita hoi ia Eva, to ˈna tupuna, taua nehenehe ra. — Sire a Solomona 1:15; 4:1; 8:4, 6, 10.
Te mau marei o te nehenehe i te pae tino
Taa ê atu i te nehenehe no roto mai, e nehenehe te haviti i te pae tino noa ˈtu â ïa e e taoˈa hinaarohia, e riro ei tumu no te mau mauiui e rave rahi. No reira, fatata 4 000 matahiti i teie nei, i ora na o Dina, tamahine a te patereareha ra o Iakoba. Ma te papu maitai, e tamahine nehenehe roa o Dina, aita râ oia i ara maitai no te mea mea au roa na ˈna ia amuimui atu i roto i “te mau vahine o taua fenua ra”; i reira te hoê taurearea o Sekema te iˈoa, o te faahinaaro ra ia ˈna, i te hamani-ino-raa ia ˈna e te taotoraa ia ˈna. — Genese 34:1, 2.
Mai te peu e eita e apitihia ˈtu i te mau huru maitai hohonu mau, e riro atoa te nehenehe i te faatupu mai i te teoteo. Teie ta te Bibilia e parau ra no nia i te tamaiti a te arii ra o Davida, o Abasaloma to ˈna iˈoa: “Aita e taata i haamaitaihia i Iseraela atoa ra maori ra o Abasaloma i te maitai.” (Samuela 2, 14:25). Teie nei râ, te faatapuni ra te nehenehe no rapaeau noa o Abasaloma i te hoê huru hairiiri no roto roa mai: e taata faatiatia roa o ˈna ia ˈna iho, e te hinaaro i te tiaraa teitei e te aroha ore. Ua faaohipa aˈera taua taurearea ra i to ˈna nehenehe ia turuhia mai oia e te taata i Iseraela, e ua opua aˈera i te hoê opuaraa ino i nia i te arii, to ˈna iho metua tane. Parau mau, ua taparahihia taua taata nehenehe mau ra o Abasaloma, i muri aˈe noa râ te basileia i te toparaa i roto i te hoê tamaˈi tivila.
Te nehenehe o te mau tane
No reira, te faahiti atoa ra te Bibilia i te parau no nia i te mau taata mai ia Abasaloma ra te huru, e tae noa ˈtu i te mau vahine, te vai ra to ratou taua huru nei oia hoi, te nehenehe. O Iosepha, taeae no Dina, e o ˈna hoi to muri iho, tei ore i topa i roto i te marei o to ˈna iho nehenehe (Genese 30:20-24). I to ˈna apîraa, ua hoo atura to ˈna mau taeae pohe hae ia ˈna i te mau taata hoo taoˈa o tei afai ia ˈna i Aiphiti. I reira, ua hoohia mai oia e te hoê ofitie o Potiphara hoi te iˈoa, o tei faatoroa ia ˈna i nia i to ˈna utuafare atoa no to ˈna haerea maitai e no ta ˈna ohipa maitai. I roto i te roaraa o te tau, ua “purotu hoi Iosepha i te tupu maitai, e te mata maitai”. — Genese 39:6.
Ua hinaaro roa ˈˈera te vahine a Potiphara ia Iosepha, e tamata ˈtura i te faahinaaro ia ˈna. Ua faaite aˈera taua taurearea ra e noa ˈtu e te vai ra ia ˈna te nehenehe i rapaeau noa, te vai atoa ra râ to ˈna nehenehe no roto roa mai. Aita oia i hinaaro e hara ˈtu ia Potiphara, to ˈna fatu, horo ê atura ia ore oia ia riro i taua vahine ra. Ma te inoino, ua pari aˈera taua vahine ia ˈna e ua tamata o ˈna i te hamani ino e te taoto ia ˈna, no reira ˈtura taua taurearea ra i tuuhia ˈi i roto i te fare tapearaa. Noa ˈtu taua ohipa fifi mau ra, aita o Iosepha i riri noa ˈˈe, e ua riro râ to ˈna haerea maitai i roto i taua tupuraa ino mau ra ei hiˈoraa â no te feia haerea tia i teie mahana.
Mai ta teie mau hiˈoraa nei e faaite mai, mea faufaa aˈe te nehenehe no roto mai — o te huru o te taata iho, ia faaauhia iho â e te faaroo i te Atua — i te nehenehe no rapaeau noa. E tia i te feia apî teie e manaˈo nei e faaipoipo ia papu maitai i te reira, oia atoa no te mau paoti ohipa teie e imi nei i te mau rave ohipa. Hau atu, noa ˈtu eaha to tatou huru nehenehe i te pae tino, ia haamanaˈo na râ tatou paatoa e e nehenehe e noaa ia tatou i te hoê nehenehe faufaa roa ˈˈe: no roto roa mai ïa. Eaha ïa taua nehenehe ra? Nafea te reira e noaa mai ai ia tatou? E riro ïa taua mau uiraa ra i te pahonohia i roto i te tumu parau i mua nei.