Ia mau papu na outou i mua i te mau ravea paari a Satani
“A ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te mau ravea paari a te diabolo ra.” — EPHESIA 6:11.
1. Nafea te parau no nia i te faahemaraahia o Iesu ia haapapu mai e te vai mau ra o Satani?
TE VAI mau ra anei o Satani? Te parau nei vetahi pae e i roto i te Bibilia, te auraa o te parau ra “Satani” o te ino ïa i roto i te taata nei, e ere râ i te hoê taata e vai mau ra. Eaha râ hoi ta te mau Papai e haapii maira? Te haapapu maira te mau Evanelia a Mataio e a Luka e o Satani iho tei tamata ˈtu ia Iesu e toru taime, e i te mau taime atoa, e tiahi atu o Iesu ia ˈna ma te faaohipa i te mau Papai. No te aha hoi Iesu i faaohipa ˈi i te mau Papai hebera no te pahono atu ia ˈna? No te mea ua faaohipa o Satani i taua mau Papai ra ma te hape e ma te tiaturi e e topa oia i roto i te hara e e ore oia e manuïa i roto i te ohipa te tia ia ˈna ia faatupu ma to ˈna tiaraa Tamaiti na te Atua, Huaai i tǎpǔhia maira. — Mataio 4:1-11; Luka 4:1-13.
2. Na te aha e haapapu maira e ere te mau farereiraa a Iesu e o Satani i te mea manaˈo-noa-hia?
2 Ma te papu maitai, e ere taua mau farereiraa i te hotu no roto noa mai i te feruriraa o Iesu, te hoê taata tia (Hebera 4:15; 7:26). Ua tia mau â hoi ia Iesu ia faaruru atu i te mana puai e tapuni ra i muri mai i te ophi i Edene ra, tei riro hoi i te hoê tau ei taeae melahi no ˈna hou oia e orure hau ai e teie e tamata nei i teie nei i te haafifi i te tupuraa a te Genese 3:15. Ua hinaaro o Satani e ofati i te haapao maitai a te Huaai i tǎpǔhia maira. Ua patoi papu atura o Iesu, tei taa maitai i te mau ravea paari a te Faahema, ia ˈna. Ua aha ihora ïa o Satani? “E hope aˈera ta te diabolo totoaraa, haere iti ê atura oia, faarue maira ia ˈna.” Ma te papu maitai, eita ta Iesu e nehenehe e faaatea ê ia ˈna iho! Eita, o Satani râ tei haere ê atu, ‘e inaha, e mau melahi tei haere mai e ua tauturu maira ia ˈna’. — Luka 4:13; Mataio 4:11.
3. Eaha ta te hoê taata tuatapapa aamu i papai no nia i te tiaraa o te Diabolo i roto i te haapiiraa kerisetiano?
3 Teie ta te hoê taata papai aamu i papai ma te tano maitai: “Te parauraa e aita te Diabolo e vai ra e aita to ˈna tiaraa faufaa roa i roto i te kerisetianoraa, mai te huru ra ïa e te patoihia ra te haapiiraa a te mau aposetolo e te aamu o te haapiiraa kerisetiano. I te mea hoi e eita e tia ia faataahia te parau no nia i te kerisetianoraa ia au i te tahi atu mau niu, e ere atura ïa i te mea tano ia turu tatou i te hoê kerisetianoraa e ore e farii e te vai mau ra te Diabolo. Mai te peu e aita te Diabolo, e hape roa ïa te kerisetianoraa i nia i te hoê tumu parau faufaa roa mai to ˈna mai â omuaraa raa.” Te tuu ra ïa te reira i te taata e ora nei i teie mahana i mua i te hoê fifi. E outou iho, te farii ra anei outou e te vai mau ra te hoê enemi ite-ore-hia teie e haa nei i te ofati i te maha hope o te Atua e te haapao maitai o te taata i mua to ˈna Poiete?
Te huru mau o Satani
4. Mea nafea te hoê puai varua tia roa i te riroraa mai ei Satani?
4 E varua puai o Satani; na te Atua, i te omuaraa ra, i poiete i taua melahi ra, taua tamaiti varua ra e nehenehe e tomo atu i roto i To ˈna mau aua i nia i te raˈi (Ioba 1:6). Ua faaohipa râ hoi o Satani i to ˈna iho tiamâraa no te patoi atu i te Atua, e ma te haavarevare ua aratai aˈera ia Eva, e na roto ia ˈna ia Adamu, i te auraro ore e te pohe (Korinetia 2, 11:3). Mea na reira atura hoi to ˈna riroraa mai ei Satani, oia hoi te auraa “Enemi”, e ua riro maira ei patoi, ei demoni, ei taparahi taata e ei haavare (Ioane 8:44). Ua nehenehe mau atura o Paulo e parau e “o Satani hoi tei faahua melahi atoa ia ˈna iho no te maramarama”, e inaha e ‘tavana oia no teie nei ao pouri’. (Korinetia 2, 6:14; 11:14; Ephesia 6:12.) Ia ˈna i ume mai i te tahi atu mau melahi ia patoi atu, ua aratai aˈera oia ia ratou i roto i taua mau pouri ra, i rapaeau mai i te maramarama o te Atua. Mea na reira atura to ˈna riroraa mai ei “mana no te mau demoni”. Ua parau atoa o Iesu ia ˈna te “arii o teie nei ao”. Ma te papu maitai, e nehenehe o Satani e riro mai ei arii mai te peu e te vai mau ra oia, mai te peu e e taata varua oia. — Mataio 9:34; 12:24-28; Ioane 16:11.
5. Mea nafea to te mau Papai heleni kerisetiano faaiteraa mai i te huru o Satani?
5 Parau mau, e varavara roa i te faahitihia i te parau no nia ia Satani i roto i te mau Papai hebera, te faataa papu maira râ te mau Papai heleni kerisetiano e o vai mau na o ˈna. No te papu hoi te mau faataaraa a te mau Papai heleni i to ˈna parau, e farereihia ˈi e 36 taime te iˈoa ra Satani e te parau ra Diabolo e 33 taime (hiˈo i te Comprehensive Concordance of the New World Translation of the Holy Scriptures). Mea rahi atu â te iˈoa e te mau tiaraa iˈoa o Satani. Ua faaohipa o Ioane e piti i roto i te Apokalupo 12:9, i reira tatou e taio ai e: “Hurihia ˈtura hoi te teni rahi rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te diabolo ra, e o Satani hoi o tei haavare i to te ao atoa nei.” — Hiˈo atoa Mataio 12:24-27; Korinetia 2, 6:14, 15.
6. Eaha te auraa o te parau ra “Diabolo”?
6 I roto i taua irava o te Apokalupo, e itehia te parau heleni ra diabolos, tei hurihia na roto i te parau ra “Diabolo”. Te haapapu ra te taata tuatapapa i te parau heleni ra o J. Thayer e te auraa o taua parau ra “faaino ïa, haavare”. (Hiˈo Timoteo 1, 3:11; Timoteo 2, 3:3, Traduction interlinéaire du Royaume [beretane].) a W. Vine e parau ra e, te Diabolo “o te enemi rahi ino ïa o te Atua e o te taata”b.
7. No te aha o Satani e nehenehe ai e aro mai i te nunaa o Iehova?
7 Aita te Enemi rahi e faaea noa ra ma te ore e ohipa (Petero 1, 5:8). Peneiaˈe no taua tumu nei te hoê parau e na ô ai e “e ohipa iho â ta te Diabolo na te mau rima ohipa ore ra”. Te haa nei oia no te faaino i te mau kerisetiano mau atoa (Timoteo 2, 3:12). Inaha, e nehenehe ta ˈna e aro mai i te mau tavini a Iehova no te hoê tumu haihai roa: tei raro aˈe te toea o teie nei ao i to ˈna mana (Ioane 1, 5:19). O Satani te arii o teie nei ao. E farii te taata i te reira aore ra eita, o ˈna te arii e te atua o teie nei ao (Ioane 12:31; Korinetia 2, 4:4). Ua ineine atura ïa oia i te faaohipa i te mau huru ravea atoa, mau huru faatianianiraa atoa e mau huru faahemaraa atoa no te haaviivii i te mau tavini a Iehova, i te taata tataitahi aore ra i te pǔpǔ iho. E hiˈopoa anaˈe na vetahi o ta ˈna mau huru raveraa. — Mareko 4:14, 15; Luka 8:12.
Te mau ravea paari e te mau faatianianiraa a Satani
8. Nafea o Satani ia fanaˈo mai i nia ia tatou?
8 E taime roa to Satani no te tuatapapa maitai i te manaˈo iho o te taata, no te hiˈopoa maitai i te huru o te taata e to ˈna mau hapa atoa, to roto mai i te tupuna e tei noaa mai. Ua ite oia nafea ia hauti i nia i to tatou mau huru paruparu e to tatou huru teoteo. Eaha ïa te nehenehe e tupu mai, mai te peu e, eita outou e ite mai taua enemi ra i to outou iho mau vahi paruparu? Mea fifi roa ˈtura ïa no outou ia paruru mai ia outou, no te mea eita e taa ia outou i te mau vahi hape o to outou haana tamaˈi varua (Korinetia 1, 10:12; Hebera 12:12, 13). E tano maitai teie mau parau a te hoê rohipehe ekotia e na ô ra e: ‘Ahiri e e nehenehe tatou e ite ia tatou mai ta vetahi pae e ite maira! E hia mai ïa fifi ta tatou e ape!’
9. Eaha te mau faahopearaa e nehenehe e roohia mai i nia ia tatou ia ore tatou e hiˈopoa maite ia tatou e e rave i te mau tauiraa i roto i to tatou oraraa?
9 Te hinaaro ra anei tatou e ite ia tatou mai ta te tahi pae e ite maira ia tatou, e mai ta te Atua e ta Satani iho â râ e ite maira? No te reira, e tia ia tatou ia hiˈopoa maitai ia tatou e ia ineine i te faatupu i te tahi mau tauiraa i roto i to tatou oraraa. Mea ohie roa hoi ia haavare ia tatou iho (Iakobo 1:23, 24). E hia mai hororaa ta tatou e rave nei no te faatitiaifaro i to tatou haerea (hiˈo Samuela 1, 15:13-15, 20, 21, 24)! E auê hoi i te ohie ia parau e: “Ua ite oe, aita e taata tia!” Parau mau iho â e ua ite atoa o Satani i te reira, no reira oia e haa ˈi (Samuela 2, 11:2-27). Mea peapea mau â, ia tapae tatou i nia i te hoê faito matahiti paari, ia ite tatou e i roto i te roaraa o te mau matahiti, no te hoê huru faahepo, etaeta, e faaea hoa ore noa tatou aore ra eita tatou e faaoaoa i te tahi pae! E riro paha e ua hauti o Satani ma te taa maitai i nia i to tatou miimii no te haapouri ia tatou i roto i te roaraa o to tatou oraraa, e ua moehia ia tatou i te rave mai i te manaˈo o te Mesia na roto i te faaohiparaa i te aroha, i te here e te hamani maitai. — Ioane 1, 4:8, 11, 20.
10. Eaha te mau uiraa ta tatou e nehenehe e uiui, e no te aha?
10 Ia ore tatou ia fati i mua ia Satani, e tia ia tatou tataitahi ia hiˈopoa maite ia tatou iho. Te vai ra anei to outou te hoê huru paruparu ta Satani e nehenehe e fanaˈo roa aore ra ta ˈna e fanaˈo ra? Mea au anei na outou e faahiti i te parau no nia ia outou iho? E hinaaro noa anei outou e o outou aˈe te numera hoê? O te teoteo anei te huru moe i roto ia outou? Te faaino ra anei te pohehae, te nounou aore ra te nounou moni i to outou huru? E iria noa anei outou? E taata etaeta anei outou? E riri noa anei outou ia horoa mai te hoê taata i te tahi mau manaˈo aore ra ia aˈo mai oia ia outou? Mea fifi anei na outou ia farii i te mau aˈoraa, e riro roa ˈtu ai outou i te patoi atu i te reira? Ia ite tatou e o vai mau na tatou iho, e nehenehe ta tatou e faatitiaifaro i taua mau hapa ra, ia faatupu iho â râ tatou i te haehaa. Mai te peu eita ra, e ohie roa ïa o Satani i te aro mai ia tatou. — Timoteo 1, 3:6, 7; Hebera 12:7, 11; Petero 1, 5:6-8.
11. Mea na roto i tei hea mau ravea haavarevare o Satani e tamata ˈi i te tahi taime i te faaino i to tatou maitairaa i te pae varua?
11 E nehenehe atoa ta Satani e faaino i to tatou maitairaa i te pae varua ma te hoê huru haavarevare. Peneiaˈe aita tatou e farii maitai ra i te tereraa o te mau ohipa i roto i te amuiraa aore ra i te faanahonahoraa a te Atua. E pinepine, e aita tatou i ite i te taatoaraa o te mau ohipa i tupu, e inaha, ru noa ˈtura ïa tatou i te horoa i te manaˈo. Mai te peu e eita tatou e atuatu i te mau auraa fatata roa e o Iehova, mea ohie roa ïa ia faatupu i te hoê huru feruriraa hape e i te haamata i te atuatu i te tahi mau manaˈo feaa i nia i te parau mau. I te tahi taime, e imi vetahi pae i te hoê hororaa ia ore ratou ia faatupu i te mau hopoia ta te parau mau e titau maira ia ratou. E tuu mai atura ïa o Satani i te taiva i roto i to ratou mafatu, e ma to ˈna oaoa rahi, topa ˈtura ratou i roto i te apotata. — Luka 22:3-6; Ioane 13:2, 27; Ioane 2, 9:11.
12. a) Te faaitoito ra o Satani i te tahi mau kerisetiano ia aha? b) Nafea o Satani ia faatopa e rave rahi mau kerisetiano i roto i te marei o te haerea tia ore i te pae taatiraa?
12 Te faaitoito nei o Satani i te tahi atu mau kerisetiano eiaha noa ia rave i te mau hara ino roa e nehenehe atu ai ratou e tiavaruhia, ia faaohipa atoa râ i te haavare e te huru haavarevare e vare roa ˈtu ai te mau matahiapo o te amuiraa ia ratou. Mai ia Anania e o Saphira, te manaˈo nei ratou e e nehenehe ta ratou e haavare i te mau melahi e te varua moˈa o te Atua (Ohipa 5:1-10). I teie mau matahiti i mairi aˈenei, ua topa e rave rahi tausani mau kerisetiano i roto i te marei o te peu tia ore i te pae taatiraa, marei e tuuhia mai nei e Satani. Ua ite te Diabolo e mea puai roa te mau hinaaro i te pae taatiraa o te taata, e, na roto i te ravea o ta ˈna amuiraa o te mau mea nei, te tuu nei oia i te melo taatiraa i nia roa e te taui nei hoi i to ˈna faaohiparaa mau (Numera 25:1-3). E nehenehe te mau kerisetiano e faaea taa noa ra e hinaaro e faaturi aore ra e rave i te tahi atu mau huru o te haerea tia ore (Maseli 7:6-23). Area te mau kerisetiano i oti i te faaipoipo ra, ia ore ratou e ara i nia i to ratou feruriraa e to ratou mafatu, e riro ïa ratou i te taiva i to ratou hoa, ta ratou i tǎpǔ e eita roa ˈtu ratou e taiva. — Korinetia 1, 6:18; 7:1-5; Hebera 13:4.
13. a) Eaha te ohipa ta te afata teata e nehenehe e rave i nia i to tatou feruriraa? b) Nafea tatou e nehenehe ai e faaruru i taua faaohiparaa ra?
13 Te ora nei tatou i roto i te hoê ao i reira te haavare, te huru haavarevare e te riri uˈana e pinepine ai i te itehia. Te faaohipa nei o Satani mai ta ˈna e nehenehe i te mau vea e te mau ravea haapurororaa ia fariihia mai taua huru feruriraa viivii ra. Te faaite mai nei te tahi mau hohoˈa e patahia mai na roto i te mau afata teata, i te mau taata faatiaraa nehenehe roa teie e ora nei i roto i te hoê ao haavare te tahi i te tahi. Ia vaiiho tatou i taua huru feruriraa ra ia ohipa mai i nia ia tatou, e oioi roa ïa tatou i te rave i te mau hara “haihai”, e matara ˈtu ai te uputa i nia i te mau hara “ino roa”. E ohie roa te mau manaˈo haavarevare o Satani i te ô mai i roto i to tatou feruriraa. Nafea tatou e nehenehe ai e patoi atu i taua huru faaohiparaa ra? Na roto ïa ‘i te oreraa e vaiiho i ta te diabolo ra vahi ia ô mai’, mai ta Paulo e aˈo maira ia tatou. Te auraa atoa te haapao-maitai-raa o vai ma te mau taata e ô mai nei i roto i to outou utuafare na roto i te arai o te afata teata. Eita anei e tia ia outou ia faufau roa i te vaiiho mai i te mau taata peu iino, haerea tia ore e te parau faufau ia haaviivii i to outou oraraa? — Ephesia 4:23-32.
Nafea tatou e nehenehe ai e mau atu i mua ia Satani e aore atu ai e taiva i te Atua?
14. Eaha na opuaraa e piti te tia ia tatou ia rave mai te peu e hinaaro tatou e mau i mua ia Satani, e eaha ta te reira e titau ra?
14 I mua i te hoê enemi puai tei hau ê i te natura taata nei, nafea tatou e nehenehe ai e tapea i to tatou haapao maitai, o tatou te mau taata hara nei? Te faataa maira o Iakobo i te reira i te na ôraa mai e: “E tena na, e auraro atu outou i te Atua. E patoi atu i te diabolo, e na ˈna e maue ê atu.” (Iakobo 4:7). A tapao na e te horoa mai nei o Iakobo e piti na aˈoraa. A patoi noa ˈtu ai tatou i te Diabolo e i to ˈna hinaaro, e tia ia tatou ia auraro i te hinaaro o te Atua. Oia atoa hoi te auraa, te fariiraa i te hinaaro o te Atua e te riri-roa-raa i te hinaaro o Satani (Roma 12:9). Te na ô maira hoi o Iakobo e: “E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na; E horoi na i to outou rima, e te feia rave hara ra; e tamâ na i to outou aau, e te feia aau piti na.” (Iakobo 4:8). Oia mau, eita ta tatou e nehenehe e aro atu ia Satani mai te peu e aau piti to tatou. Eiaha roa ˈtu tatou e rave e ia erehia tatou i to tatou haapao maitai ma te faaitoitoraa i te ite e e tae roa i tei hea faito tatou e nehenehe ai e haafatata ˈtu i te ino. Eiaha, ia ‘riaria râ tatou i te ino’. — Salamo 97:10.
15. No te aha “te haana tamaˈi taatoa a te Atua” e riro ai ei mea faufaa mau? A horoa mai i te hoê hiˈoraa.
15 Te faaite maira te Eph pene 6 o te episetole i to Ephesia ma te faahiahia mau e nafea tatou e nehenehe ai e faaruru atu ia Satani. Ia au i te manaˈo o Paulo, nafea tatou e nehenehe ai e mau papu i mua i te mau “ravea paari”, te mau “marei” aore ra te mau “faatianitianiraa” a Satani (Ephesia 6:11, Français courant, Votre Bible, Darby)? Te na ô maira oia e “a ahu na i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra”. Na roto i te parau ra “haana tamaˈi atoa”, te faaite maira o Paulo e eita te hoê kerisetiano e nehenehe e rave i te hoê huru haapeapea ore, mai te hoê faehau roma e ore e nehenehe e faaineine ia ˈna no te aroraa ma te ore e haapeapea i te manaˈo. Eaha ïa te hopea o taua faehau nei ahiri oia i ahu i to ˈna haana tamaˈi atoa, e aita i rave mai i ta ˈna paruru aore ra i to ˈna faaupoo ra? E nehenehe hoi oia e parau e: ‘Mea apiapi roa ta ˈu paruru, e mea teiaha roa to ˈu faaupoo. Mea teiaha roa. Inaha hoi, e ere te reira i te mea faufaa roa.’ A feruri na: ua ineine te hoê faehau i te aro, aita râ hoi ta ˈna mau mauhaa matamua no te paruru ia ˈna! — Ephesia 6:16, 17.
16. a) Ia au i te hiˈoraa o Iesu, nafea tatou ia faaohipa i ta tatou “ˈoˈe”? b) Nafea tatou e nehenehe ai e tamau i te paruru ia tatou i te mau “ihe auahi” a Satani, e eaha ihora ïa te faahopearaa?
16 A feruri na i teie nei i te hoê faehau aita ta ˈna e ˈoˈe. E mauhaa maitai roa hoi no te paruru, “te ˈoˈe o te varua”. E nehenehe te kerisetiano e faaohipa i te reira no te faahuˈahuˈa roa i te mau ihe ta Satani e taora mai i nia ia ˈna. E tia atura hoi ia tatou ia rave noa mai ia tatou ra, i ta tatou “ˈoˈe”. Mai te reira mau te huru ia ore tatou ia haafaufaa ore i ta tatou haapiiraa tataitahi e ta tatou haapiiraa fetii no nia i te Bibilia. Teie râ, e riro atoa taua “ˈoˈe ra (...), o te parau a te Atua” ei mauhaa aroraa na tatou. Ua faaohipa Iesu i te reira ia au i teie na faaohiparaa e piti nei (Mataio 4:6, 7, 10; 22:41-46). E tia ia tatou ia pee ia ˈna. E tia ia tatou ia faahohonu tamau i to tatou ite no nia i te parau mau. Eita ta tatou e nehenehe e faaherehere maite i to tatou maitai i te pae varua ia haapao noa tatou i te mea ta tatou i haapii mai i te mau avae matamua, aore ra i te mau matahiti matamua, o to tatou oraraa kerisetiano. Mai te peu e eita tatou e atuatu tamau i to tatou feruriraa na roto i te mau manaˈo bibilia, e riro ïa to tatou mata i te pae varua i te mohimohi mai, e to tatou itoito no te haamoriraa mau a Iehova i te iti roa mai. E paruparu roa tatou i te pae varua. Eita ta tatou e nehenehe faahou e mau maite i mua i te mau patoiraa a te tahi mau metua, a te mau parau e haapurarahia nei, a te mau hoa e te mau apotata e au ore roa nei i ta tatou mau tiaturiraa. E paruru mai râ Iehova ia tatou i te Diabolo e i ta ˈna “mau ihe auahi” ia ahu tatou i “te haana tamaˈi atoa a te Atua”. — Isaia 35:3, 4.
17, 18. Te aro nei tatou ia vai, e na te aha e tauturu ia tatou e noaa mai ai ia tatou i te re?
17 Ua haafaufaa o Paulo i te parau no te fifi o te aroraa kerisetiano ia ˈna i papai e: “E ere hoi i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei o te feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.” (Ephesia 6:12). Nafea hoi te mau taata paruparu mai ia tatou nei e nehenehe ai e faatupu e e upootia ˈtu i roto i te hoê aroraa aifaito ore? Teie te aˈoraa ta Paulo e horoa mai nei: “A rave hoi outou i te haana tamaˈi atoa a te Atua ra, ia tia ia outou ia patoi atu i te enemi i te mahana ino ra, e tia roa aˈera ïa, ia mau â.” (Ephesia 6:13). I roto i teie irava, teie te manaˈo tumu: “E tia roa aˈera ïa.” Te faaite maira e eita ta tatou e nehenehe e faaohipa i te kerisetianoraa ma te aau piti aore ra ma te ore roa ˈtu e haapeapea noa ˈˈe. — Ioane 1, 2:15-17.
18 Ia mau papu na tatou i roto i te parau mau, ia here tatou i te parau-tia a Iehova, ia poro tatou i te parau apî maitai o te hau, ia tapea na tatou i te hoê faaroo etaeta i roto i te ora ta Iehova e horoa mai nei na roto i te arai o Iesu Mesia, a faariro noa ˈi i te Parau a te Atua ei turu matamua na tatou (Ephesia 6:14-17). Eiaha ia moehia ia tatou e te haapao maira te Atua ia tatou e e tauturu mai oia ia tatou ia faaruru i te mau tamataraa e te mau tapitapiraa e vehî nei ia tatou i roto i te amuiraa o te mau mea a Satani. Ia haapao na tatou i teie faaararaa e na ô ra e: “E haapao maitai, e faaitoito, te hahaere nei hoi to outou enemi o te diabolo, mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata e pau ia ˈna ra.” Oia mau, a “patoi atu [ia ˈna] ma te faaroo turori ore”. — Petero 1, 5:6-9.
19. a) Eaha mau na te tia ia tatou ia rave ia ore tatou ia fati i mua ia Satani? b) I te pae hopea, e nafeahia o Satani?
19 Eiaha ia moehia ia tatou e i muri aˈe i to tatou ahuraa i “te haana tamaˈi”, te na ô râ o Paulo e: “Ma te pure tuutuu ore i te mau pure atoa ra, e te ani a te [varua] ra, e ma te ara-tamau-maite-raa i te reira, e te aniraa hoi i te maitai no te feia moˈa atoa ra.” (Ephesia 6:18). No te puai o to tatou enemi ite-ore-hia ia hiˈo i te mata taata ra e tia ˈi ia tatou ia faatae atu i te Atua “i te mau pure atoa ra [e te mau taparuraa] atoa”. Ia riro ïa ta tatou mau pure ei mau pure e faataehia ma te aau tae e te au maitai i te mau huru tupuraa. E tia mau â ia tatou ia tuu i to tatou tiaturiraa taatoa i nia ia Iehova mai te peu e e hinaaro tatou ia noaa ia tatou i te re ia ore tatou e taiva. O ˈna anaˈe te nehenehe e horoa mai i “te mana rahi maitai ra” e te nehenehe e tauturu mai ia tatou ia mau atu i mua i te enemi rahi ino ra. Auê ïa tamahanahanaraa ia ite tatou e fatata roa te Enemi i te hurihia i roto i te abuso, e fatata roa o ˈna i te haamou-roa-hia e a muri noa ˈtu! — Korinetia 2, 4:7; Apokalupo 20:1-3, 10.
[Nota i raro i te api]
a Satani e te peu kerisetiano matamua ra (beretane), a Jeffrey Russell, api 25.
b Dictionnaire interprétatif des mots du Nouveau Testament (beretane).
Eaha ïa ta outou e pahono mai?
◻ Nafea tatou e ite ai e te vai mau ra o Satani?
◻ No te aha te tahi atu mau iˈoa e mau tiaraa iˈoa o Satani e tano maitai ai ia ˈna?
◻ Eaha te hiˈopoaraa manaˈo te tauturu ia tatou ia mau atu i mua i te mau aroraa haavarevare a Satani?
◻ Eaha na aˈoraa e piti e tauturu ia tatou ia upootia ˈtu i nia ia Satani, e no te aha?
[Hohoˈa i te api 10]
Te hoê ravea ia ore tatou ia fati i mua ia Satani, te faaiteraa ïa tatou i te hamani maitai e te here.
[Hohoˈa i te api 11]
E tia ia tatou ia haapao maitai ia ore tatou ia riro mai ia Anania raua o Saphira, tei topa i raro aˈe i te mana o Satani.
No te paruru ia tatou i te mau ihe a Satani, ia haapao maitai ïa tatou i te mau tuhaa atoa o to tatou haana tamaˈi varua.