Te manaˈo kerisetiano i te mau hohoˈa
TEIE TA TE aposetolo Paulo i papai i te mau kerisetiano no Tesalonia: “O ratou iho tei faaite ia matou i te huru o to matou ôraa ˈtu i roto ia outou na, e to outou fariuraa mai i te Atua, mai te mau idolo maira, e haamori i te Atua mau, e te Atua ora ra.” (Tesalonia 1, 1:9). Oia mau, e rave rahi mau kerisetiano matamua tei riro na ei feia haamori idolo (Korinetia 1, 6:9-11). Ua faarue râ hoi ratou i taua mau peu na ratou ra i muri aˈe i to ratou fariiraa i te kerisetianoraa.
I te mea hoi e e peu matauhia ia tipapa i mua i te mau idolo, riro aˈera hoi te mau kerisetiano, e faaohipa na i ta ratou haamoriraa ma te ore e rave i te mau hohoˈa, ei faaoooraa na te taata. E parau atoa na hoi vetahi mau taata e e feia atua ore ratou. Nafea ˈtura ïa i roto i taua huru nei, te faaturaraa i te mau hohoˈa i nehenehe ai e parare rahi i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano?
Te mau hohoˈa o te amuiraa faaroo kerisetiano — To ratou tumu
E rave rahi mau peu a te etene i faaôhia mai i roto i te mau “kerisetiano” i muri aˈe i te faahua-fariu-raa mai te emepera roma ra o Constantin i roto i te haapaoraa. “Mai ia Constantin maira, ta te taata papai aamu faaroo ïa o Edwyn Bevan i papai i roto i ta ˈna buka Te mau hohoˈa peata (beretane), te satauro i te riroraa mai ei tapao matauhia i roto i te ao kerisetiano e i oioihia ˈi i te faahanahana ia ˈna.” Ua matara aˈera hoi te uputa no te faatupu i tahi atu mau huru haamoriraa i te mau hohoˈa, i taua peu ra. Teie â ta taua buka ra e parau nei: “Mai te huru ra ïa e no muri roa mai te raveraahia i te peu no te faahanahana i te taipe o te satauro, tei (...) fa mai hoi i nia i te mau fare pure kerisetiano e te mau taoˈa faaroo i hamanihia i muri roa ˈˈe i to Constantin faaôraa mai i te reira i roto i te labarum [taipe a te nuu e iteahia te satauro i nia iho].”
Ua tamau noa ˈˈera hoi te haamoriraa i te mau hohoˈa i te parare. I te VIII o te senekele o to tatou nei tau, ua papai aˈera o Jean Damascène, tei faarirohia e te Ekalesia katolika roma e te Ekalesia orthodoxe no te pae hitia o te râ ma, ei taata “peata”, e: “A faatopa noa ˈi te mau Metua peata i te mau hiero e te mau fata a te mau demoni, e patu na ratou ei monoraa i te mau fata e pûpûhia na te feia peata ra, e i haamori na hoi tatou ia ratou; ua tuparari atoa aˈera hoi ratou i te mau hohoˈa o te mau demoni, e ua faatia maira ei monoraa i te mau hohoˈa o te Mesia, o te Metua vahine o te Atua e o te mau peata.”
Teie â ta te taata ra o Thomas d’Aquin, taata “peata” no te Ekalesia katolika i ora na i te senekele 13, e parau ra: “Te na reira-atoa-hia nei i te haamori i te hohoˈa a te Mesia e te Mesia atoa iho (...), te haamorihia nei te satauro mai ta tatou e haamori i te Mesia e ravehia ma te faaohipa i te latria [te huru haamoriraa teitei roa ˈˈe i roto i te haapaoraa katolika] i te Mesia iho. No reira hoi tatou e pure ai i te satauro e e pure ai ia ˈna mai tei faatusiahia ra.”
No te mau katolika, te mana noa râ o Thomas d’Aquin i te pae no te “haamoriraa i te mau hohoˈa”. Ia au i te Nouvelle Encyclopédie catholique (beretane), maoti oia “te haamoriraa o te mau hohoˈa i haapapu-maitai-hia ˈi i te pae no te haapiiraa”. Ma te feaa ore, ua mono mau â te haamoriraa “kerisetiano” o te mau hohoˈa i te haamoriraa etene o te mau idolo.
Te turuhia ra te haamoriraa o te mau hohoˈa
Eita iho â te rahiraa o te mau taata e haamori ra i te mau hohoˈa aore ra i te mau tii e hinaaro e ia faarirohia ratou ei mau “taata haamori hohoˈa”. E ere hoi teie i te ohipa apî. I te senekele 4 ua haavahavaha aˈera o Augustin “peata” i te feruriraa o te mau taata haamori idolo e ere hoi i te mau kerisetiano. Teie ta ˈna i papai: “E teie nei, te haere mai nei te tahi taata aimǎrô e manaˈo ra e e taata maramarama roa oia, e parau mai ia matou e: Aita vau e haamori ra i taua ofai ra aore ra i taua idolo ra aita hoi to ˈna e manaˈo; (...) Aita roa ˈtu hoi au e haamori ra ia ˈna; te faahanahana ra râ vau i te mea ta ˈu e ite ra e te tavini nei au i te Atua ta ˈu e ore e ite ra.” Oia hoi, te faahua parau nei te mau taata e ere i te kerisetiano e te haamori ra ratou i te taata ite-ore-hia e faahohoˈahia ra e ta ratou mau idolo. “Ia na reira mai ratou i te faataa i te parau no nia i ta ratou mau idolo, ta Augustin ïa e parau faahou ra, te manaˈo ra ïa ratou e e mau taata aravihi roa ratou, no te mea aita ratou e haamori ra i taua mau idolo ra; te haamori ra râ ratou i te mau demoni.” — Oreroraa parau no nia i te mau Salamo a Augustin, Salamo xcvi 9.
Noa ˈtu â ïa e ua faautua oioi te mau taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua o te haapaoraa katolika, i te ohipa haamori idolo a te etene, ua pinepine ratou i te rave mai no ratou i te mau manaˈo e parauhia e “etene” no te faatitiaifaro i ta ratou iho peu oia hoi te haamoriraa i te mau hohoˈa. E faahiti anaˈe na ei hiˈoraa, i tei parauhia i te senekele e 16 i roto i te apooraa no Trente, no nia i te mau hohoˈa o te Mesia, o Maria e te mau “peata”: “E tia ratou ia faahanahanahia e ia haamorihia mai tei au: papu maitai eiaha e no te mea te vai ra te tahi atua i roto ia ratou aore ra te tahi ohipa e turu i taua haamoriraa ra.” Mai te peu e mai te reira te huru ra, no te aha ïa e haamori ai ia ratou? “No te mea, ia au i te apooraa, o te mau hohoˈa ta ratou e faataipe ra i te omuaraa ra te faahanahanahia ra: ia nehenehe tatou na roto i te mau hohoˈa ta tatou e apa ra e o ta tatou e tipapa ˈtu i mua ma te taupoo ore, e haamori i te hohoˈa o Iesu Mesia e e faahanahana i te hohoˈa o te mau peata.”
I teie nei â mahana, te horoa nei â te Ekalesia katolika i taua noa nei manaˈo ra no te faatitiaifaro i te huru haamoriraa idolo: e haamau noa hoi taua mau hohoˈa ra i te manaˈo i nia i te mau taata e parahi ra i te raˈi ta ratou e faahohoˈa ra. Nafea râ hoi te reira ia papuhia? Te tiaturi papu mau ra anei te taatoaraa o te feia e haamori ra i te mau hohoˈa e aita to roto ia ratou “te tahi atua aore ra i te tahi mea e turu ra i taua haamoriraa ra”?
Te mau hohoˈa — Eaha te manaˈo o te feia e haamori ra i te reira?
I te fenua Paniora, i Séville, te aro uˈana nei te mau taata o te Paretenia la Macarena e o te Paretenia de la Esperanza, te tahi e te tahi. I te fenua Farani, e toru paretenia to roto i te fare pure rahi no Chartres: Notre-Dame du pilier, Notre-Dame de la crypte, e Notre-Dame de la “belle verrière”. E mau melo anaˈe hoi to ratou tataitahi e mai te huru ra ïa e ua papu maitai ia ratou e mea rahi aˈe ta ratou hohoˈa no nia i te paretenia i te tahi atu, noa ˈtu â hoi e hoê â taata ta ratou tootoru atoa ra e faahohoˈa ra. Ua papu-maitai-hia ˈtura ïa e e ere te taata teie e haamorihia ra, o te mau hohoˈa iho râ.
No reira, taua peu ra ta te Ekalesia katolika e faatiamâ ra ma te faariro hoi ei haamoriraa e au i tera aore ra i tera taata, o te haamoriraa ïa o te hoê hohoˈa, aita ˈtu. Eita roa ˈtu te mau manaˈo rii faufaa ore a te feia tuatapapa i te parau no nia i te Atua e taui noa ˈˈe i te mau peu faaroo i faaohipa-noa-hia na e hia rahiraa senekele.
Eaha ta te Bibilia e parau ra?
Te patoi ra te mau aˈoraa a te Bibilia i te mau manaˈo o te feia e tuatatapa nei i te parau no nia i te Atua. Ua haapapu maitai mai hoi te Atua i mutaa ihora i te mau ati Iseraela e e opani etaeta roa oia i te mau huru peu haamori idolo atoa (Exodo 20:4, 5; Deuteronomi 4:15-19). Mai te peu e ua faatiahia vetahi mau hohoˈa, mai te ophi veo i hamanihia e Mose, e opani-roa-hia râ ia tipapa ˈtu i mua ia ratou e ia haamori ia ratou. — Numera 21:9; Te mau arii 2, 18:1, 4.
Ua ofati aˈenei hoi o Iseraela i taua opaniraa ra. Mai tei tupu i nia i te mouˈa ra i Sinai a hamani ai te mau ati Iseraela i te hoê kafa auro no te haamori ia ˈna. Auê hoi huru paieti ore no ratou e, ratou ‘i taui i te hanahana o te Atua ei hohoˈa no te puaatoro e amu i te aihere ra’! (Salamo 106:20.) Teie râ, ia au i te feia haamori o teie nei tau, te parau ra ratou e te haamori ra ratou, eiaha te kafa, te Atua iho râ! “Teie to oe atua e Iseraela, o tei aratai mai ia oe mai te fenua maira mai Aiphiti.” (Exodo 32:1-5). Inaha hoi, aita o Iehova i farii i taua “huru” haamoriraa ra, taua hoˈi-faahou-raa maamaa ra i roto i te haapaoraa aiphiti ra (Ohipa 7:39-41). O te hoê hoi te reira orureraa tahaa mau i te faufaa i faaauhia na i te mau ati Iseraela i nia i te mouˈa ra i Sinai, e ua fatata roa hoi ratou i te pohe i taua ohipa i ravehia e ratou ra. — Exodo 32:9, 10, 30-35; Deuteronomi 4:23.
No te aha Iehova i faautua papu ai i te haamoriraa i te mau hohoˈa? No te mea ïa aita to te mau hohoˈa e mana, e aore hoi ratou (Deuteronomi 32:21a; Salamo 31:6). Te faaau ra o Ieremia ia ratou i te mau tii faatôhia ra, aore hoi e aho i roto ia ratou (Ieremia 10:5, 14). Area o Isaia ra, te haavahavaha nei ïa oia i te feia e faaohipa i te hoê tuhaa o te tumu raau no te tahu i te auahi e no te tunu i ta ratou maa, e a rave ai i te tahi tuhaa e tarai i te tahi atua no ratou. Te parau ra te peropheta no taua mau taata haamori idolo ra e “aore ratou i ite, aore i haroaroa; ua piri to ratou mata i ore ai ratou i ite ai; e to ratou aau i ore i haroaroa ˈi ratou”. — Isaia 44:13-18.
Mea atâata roa atoa te haamoriraa i te mau tii aore ra i te mau hohoˈa, no te mea e nehenehe te hoê hohoˈa aore ra tii e riro ei uputa e ô mai ai te mau puai demoni. Ma te faahiti i te mau parau no nia i te mau ati Iseraela, teie ta te papai salamo i papai: “Ua haamori hoi ratou i to ratou mau idolo, e riro atura ei marei no ratou. Ua faatusia ratou i ta ratou mau tamarii tamaroa e te mau tamahine na te demoni.” (Salamo 106:35-37; hiˈo Levitiko 17:7; Deuteronomi 32:17). Ua matara aˈera hoi te uputa i nia i te tahi atu mau peu tupapau e te tahutahu. O te tahi atu hoi hiˈoraa ta te arii ra o Manase, tei faahoˈi faahou mai i te ohipa haamoriraa idolo, e horoa maira. Oia mau, “ua faatia hoi oia i te fata no to te raˈi atoa ra i roto â i na aumoa i te fare o Iehova” e “ua haapao hoi i te ata, e te hiˈo”. — Te mau arii 2, 21:1-6.
Te faaite atoa maira te mau Papai heleni kerisetiano i taua mau ohipa atâata ra. Teie hoi te nehenehe e taiohia no nia i taua tumu parau nei i roto i te Titionare Apî o te Bibilia (beretane): “Tei nia te patoiraa te Faufaa Tahito i te ohipa haamoriraa idolo (...) i na parau mau e piti ta Paulo e faahiti mai a muri aˈe, oia hoi e aore te hoê idolo, te vai ra râ te hoê puai varua demoni i muri mai. Ua riro te hoê idolo ei haamǎtaˈuraa i te pae varua e vai mau ra.” Teie ta Paulo i papai: “Ua ite tatou e e mea faufaa ore te idolo i te ao nei, hoê roa hoi Atua aita ˈtu.” Teie râ, teie â te faaararaa ta ˈna e horoa mai: “E teie nei, te parau nei anei au e mea mau te idolo? e e mea mau te tusia a te idolo ra? Aore, teie râ ta ˈu parau, ta te Etene i faatusia ra, i faatusia ïa na te mau demoni, e ere na te Atua: aore hoi au i hinaaro e ia amui atoa outou i te haamori demoni ra.” — Korinetia 1, 8:4; 10:19, 20.
Te hinaaro mau nei te mau varua iino e haavî i te mau taata. Teie ta Paulo i papai: “E ere hoi i te taata anaˈe ra ta tatou e to nei o te feia hau atoa râ, e te mana, e te mau tavana o teie nei ao pouri, e te mau varua iino i te reva nei.” (Ephesia 6:12). No reira, noa ˈtu eaha to ˈna huru, te faaiti nei te mau hohoˈa aore ra te mau tii i te ite i te pae varua, te turu nei i te tiaturiraa tupapau e te tuu nei i te taata e faaohipa i te reira i raro aˈe i te faaohiparaa a te mau taata hiˈohiˈo o teie nei ao ino e te pouri.
Nafea ia haamori “ma te parau mau”
E rave rahi mau taata aau haavare ore teie e faaohipa nei i te mau hohoˈa no te haafatata ia ratou i Tei faaroo i te pure ra. Mea hinaaro-mau-hia hoi ia haafatata ˈtu tatou i te Atua, teie râ na tatou anei e opua e nafea râ tatou? Papu maitai, e tia ia tatou ia haa ia farii mai oia ia tatou e eiaha râ tatou e rave mai ta tatou e hinaaro. Teie ta Iesu i parau: “O vau te eˈa, e te parau mau, e te ora, aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu.” (Ioane 14:6). Te auraa ra, e tia ïa ia tatou ia faaatea ê roa mai i te mau idolo. Teie atoa ta Iesu i haapii: “Ua fatata râ, e teie nei hoi taua hora, e haamori ai i te Metua te feia haamori mau ra, ma te varua e te parau mau: o te huru ïa o te feia haamori ta te Metua e titau nei. E Varua te Atua, e te feia e haamori ia ˈna ra, e haamori ïa ma te varua e te parau mau e tia ˈi.” — Ioane 4:23, 24.
E nehenehe anei ta tatou e faahohoˈa i te hoê taata varua na roto i te ravea o te hoê hohoˈa materia? Eita, aita e hohoˈa, noa ˈtu â ïa e mea papu maitai, o te nehenehe e haafatata i te Atua. No reira, eita roa ˈtu te hoê noa ˈˈe hohoˈa e nehenehe e faataa mai i te huru o te Atua (hiˈo Roma 1:22, 23). Te taata e tiaoro i te Atua na roto i te hoê hohoˈa faufaa ore, e nehenehe anei ïa ta ˈna e ‘haamori i te Atua ma te parau mau’?
Ua tauturu te mau Ite no Iehova e rave rahi tausani taata ia faaore i ta ratou mau peu haamori idolo e ia haere mai i te pae o “te feia ta te Metua e titau nei”. A ite ai ratou eaha te manaˈo o te Atua i te mau hohoˈa, ua opua aˈera e rave rahi o taua mau taata ra e tatara roa i taua mau taoˈa ra mai roto mai i to ratou fare, e e ore e haamori faahou ia ratou (hiˈo Deuteronomi 7:25). E ere hoi i te mea ohie, ua turaihia râ ratou na te hinaaro mau e faaau i to ratou oraraa i nia i te Parau a te Atua oia hoi te Bibilia, e aˈo maira i te mau kerisetiano mau i te na ôraa mai e: “E au mau tamarii ra, e ara ia outou i te mau idolo ra...” — Ioane 1, 5:21.
E parau mau anei ‘eita roa ˈtu te mau hohoˈa faaroo [icônes] e riro mai ei idolo’?
Te auraa o te parau ra “icône”, o te tahi ïa mau huru hohoˈa: te hoê hohoˈa faaroo i penihia e e faaturahia na e te mau melo o te Ekalesia orthodoxe. Te faahohoˈa nei vetahi i te Mesia, area vetahi ra i te Torutahi ïa, ia Maria, i te mau “peata” aore ra i te mau melahi. Mai te mau katolika no Roma, te parau nei te feia tuatapapa i te parau no nia i te Atua orthodoxes e ia haamorihia te mau hohoˈa faaroo, mai te huru ra ïa e te haamorihia ra to te raˈi. Ia au i te taata ra o Sergey Bulgakov, taata rusia e tuatapapa i te parau no nia i te Atua, “e vai noa iho â te hoê hohoˈa faaroo mai te hoê taoˈa e eita roa ˈtu e riro mai ei idolo aore ra ei taoˈa haamorihia”.
Te haapii atoa ra râ te Ekalesia orthodoxe e e nehenehe te hoê hohoˈa faaroo e faatupu mai i te tahi mau haamaitairaa i te taata e pure ia ˈna, mai te peu iho â râ e ua oti o ˈna i te “haamaitaihia” e te Ekalesia. “Te haamaitairaa a te hoê hohoˈa faaroo, ta Sergey Bulgakov ïa i papai i roto i ta ˈna buka Te Ekalesia orthodoxe (beretane), te haamau ra ïa oia i te hoê auraa i rotopu i te hohoˈa e te taata ta taua hohoˈa nei e faahohoˈa ra, i te mea e faahohoˈahia ra e te hohoˈa iho. E nehenehe te haamaitairaa a te hoê hohoˈa faaroo o te Mesia e faatupu mai i te hoê farereiraa huna i roto i te hoê taata e te Mesia. Na reira hoi no te Paretenia e te mau peata; mai te huru ra ïa e ua riro ta ratou mau hohoˈa faaroo ei haamaororaa i to ratou vairaa mai i raro nei.”
Hau atu, te horoahia nei no te mau rahiraa hohoˈa faaroo o Maria te tahi mau mana e faatupu i te semeio. “Noa ˈtu â ïa e te parahi ra oia i nia i te raˈi, ta Bulgakov ïa e haapapu ra, te ora noa nei â oia i pihai iho ia tatou i te oraraa ta tatou e ora nei i roto i teie nei ao, ta ˈna e ite nei i te mau mauiui e te mau roimata. O ˈna te arai o te huitaata nei i mua i te terono o te Atua. Te faaite mai nei oia ia ˈna na roto i ta ˈna mau hohoˈa faaroo teie e faatupu nei i te mau ohipa maere mau.”