Te haafaufaa rahi ra anei tatou i te mau mea moˈa?
“E tapi i te hau i te taata atoa nei, e te maitai, aore e maitai ra, aore roa ïa e taata e taata e ite i te Fatu (...) o te tupu noa ˈˈe te tahi faaturi, e te taata paieti ore, mai ia Esau ra, o te hoo i ta ˈna ra tufaa matahiapo i te amuraa maa hoê ra.” — HEBERA 12:14-16.
1. Mea nafea te rahiraa o te taata ia faaite i to ratou mauruuru ore? Ua taa ê te mau kerisetiano i roto i tei hea auraa?
E ATUA horoa maitai hoi to tatou Atua o Iehova. Te horoa mai nei oia na ta ˈna mau mea atoa i poiete te mau mea ta ratou e hinaaro ra. Aita râ hoi te rahiraa o te mau taata e manaˈo nei e haamauruuru ia ˈna e e farii i ta ratou utua rahi i mua ia ˈna. Area te mau kerisetiano ra, e ere ïa ratou mai te reira te huru: ma te ite maitai i te mea ta Iehova e rave ra no ratou, te faahanahana ra ratou ia ˈna. No reira, ia ite mai oia i to ratou ati-maite-raa ia ˈna, ua horoa maira Iehova na ratou i te mau mea moˈa, ta te tahi atu mau taata e ore e fanaˈo nei. O te mau mea faufaa roa ïa, taa ê roa, e te moˈa; mau mea no nia i ta ˈna haamoriraa. Ua ite anei oe eaha taua mau mea moˈa ra? E manaˈo hohonu anei to outou e te rotahi o te faaitoito ia tatou ia haafaufaa i taua mau mea ra? — Salamo 104:10-28; Mataio 5:45; Apokalupo 4:11.
2. O vai te taata i mutaa ihora i haafaufaa ore i te mau mea moˈa ra?
2 I roto atoa i te nunaa o te Atua, ua itehia te tahi mau taata i haafaufaa ore i te mau mea moˈa. Mai ia Esau, tamaiti a Isaaka, ta Paulo e faahiti ra i roto i ta ˈna rata i to Hebera. I muri aˈe i to ˈna aˈoraa i taua mau kerisetiano faatavaihia i te varua ia ‘tapi i te hau i te taata atoa nei’, te faaue atura te aposetolo ia ratou ia ore ia itehia i rotopu ia ratou i “faaturi, e te taata paieti ore, mai ia Esau ra, o tei hoo i ta ˈna ra tufaa matahiapo i te amuraa maa hoê ra”. — Hebera 12:14-16.
3, 4. Eaha te tiaraa matahiapo moˈa ta Esau i hoo atu ia Iakoba no te tahi maa pipi?
3 Eaha hoi taua mau tufaa matahiapo ra? No te ite i te reira, e tia ia tatou ia haamanaˈo i te parau tǎpǔ ta Iehova i fafau mai i te papa ruau o Esau, ia Aberahama, parau tǎpǔ e haapapu mai e e pu mai te Huaai i tiai-noa-hia na, oia hoi te Mesia, na roto ia Aberahama e ta ˈna mau huaai. Maoti taua Huaai ra, e nehenehe ai te mau nunaa atoa e maitai, e tiamâ i te hara e te pohe. — Genese 22:15-18; Galatia 3:16.
4 I te mea hoi o ˈna te tamarii matahiapo a Isaaka, ua nehenehe aˈera o Esau e ô i roto i te opu fetii e na roto mai ia ˈna te Huaai; tera ˈtura ïa ei haapoto-noa-raa to ˈna tiaraa matahiapo. Teie râ, ua rave aˈera râ oia i te hoê haerea haama. “Faafaufaa atura Esau i te tufaa matahiapo na ˈna ra”, ta te Bibilia ïa e parau ra. Ua hoo oia i te reira no te tahi maa pipi e te pane. Auê hoi ohipa i ravehia ma te feruri ore e! I roto i te opu fetii e fanaˈo i te tufaa matahiapo, to muri noa mai oia ia Esau. Auê hoi ohipa maamaa e! Papu maitai, eita tatou e hinaaro e pee i taua huru no ˈna ra; eita, e hinaaro râ tatou e faaohipa i te huru feruriraa o to ˈna tuaana, o Iakoba. I roto i te opu fetii e rave mai i te tiaraa matahiapo, to muri noa mai o ˈna ia Esau. A ite atu ai oia e aita to ˈna tuaana e haafaufaa ra i to ˈna tiaraa matahiapo ra, ua hoo maira oia i te reira, ma te haapao maitai e ia na roto mai iho â te huaai i tǎpǔhia mai i te hoê taata e haafaufaa rahi i te mau mea moˈa ra. — Genese 25:27-34.
5. Eaha te mau mea moˈa ta tatou e tuatapapa i teie nei? Eaha te tia ia tatou ia rave ia ore roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i taua mau mea moˈa ra?
5 I roto i te amuiraa kerisetiano, te tuu mai nei Iehova i mua ia tatou nei e rave rahi mau mea moˈa o te tauturu ia tatou ia vai puai noa i te pae varua e o te faaineine maitai nei ia tatou no ta ˈna taviniraa. E tuatapapa tatou vetahi o taua mau mea moˈa ra, ia nehenehe tatou tataitahi ia feruri hohonu i nia i te reira e ia haapopou rahi roa ˈtu â i to ratou faufaaraa, ia ore roa ˈtu tatou e haafaufaa ore noa ˈˈe i te reira.
Te mau mea moˈa roa ˈˈe: te iˈoa o Iehova e te taraehara
6. Nafea tatou e nehenehe e faaite ai e mea moˈa mau â te iˈoa o Iehova no tatou?
6 Te ohipa matamua o te mau mea moˈa, o te iˈoa ïa o Iehova. E parahiraa faufaa anei to taua iˈoa ra i roto i to tatou feruriraa e i roto i to tatou mafatu? Aita anei Iesu i haamata i te pure a te Fatu i te na ôraa e: “Ia raa [ia haamoˈahia] to oe iˈoa!” (Mataio 6:9). Hau atu, na roto i te bapetizoraa, e riro mai tatou ei Ite no Iehova (Isaia 43:10, 11). Auê hoi i te oaoa e! No reira, ia faahiti tatou i te parau no te maitai o Iehova e no ta ˈna opuaraa faahiahia mau, e ite vetahi mau taata e o vai mau na ra oia na roto i to ˈna iˈoa e e hinaaro ratou atoa e tavini ia ˈna. Teie râ, te taata e ore e faahiti i te parau no Iehova aore ra — te vahi ino roa ˈtu â — te rave i te ohipa ino, e riro ïa oia i te faaino i te iˈoa o te Atua, i to ˈna roo. Na roto i ta ratou mau parau e ta ratou mau ohipa e rave, te rave nei te mau Ite no Iehova, ma to ratou tiaraa kerisetiano haapao maitai, i ta ratou mau tutavaraa atoa no te haamoˈa i te iˈoa moˈa o to ratou Atua i mua ia vetahi ê. — Levitiko 22:31, 32; Deuteronomi 5:11.
7. No te aha hoi e tia ˈi ia tatou ia faaite e mea faufaa roa na tatou te tusia taraehara o te Mesia?
7 I roto i te mau mea moˈa roa ˈˈe, te vai ra ïa te tusia taraehara o te Mesia. Mai te aha hoi ta tatou huru haafaufaaraa i te reira? Eiaha ia moehia ia tatou e e faaorehia mai ta tatou hara ia tiaturi papu tatou i taua tusia taata tia ra (Ioane 1, 2:1, 2). No nia i te amuiraa o te mau kerisetiano faatavaihia i te varua ra, te parau ra o Paulo e “[ua hoo mai te Atua ia ˈna i te toto o ta ˈna iho Tamaiti]”. (Ohipa 20:28; hiˈo Petero 1, 1:17-19.) Ia nehenehe te ora mure ore ia noaa mai ia tatou, ua vaiiho aˈera o Iesu, te Tamaiti fanau tahi a te Atua, i to ˈna tiaraa i roto i te raˈi e ua haere maira e ora i nia i te fenua nei i rotopu i te feia hara e, ma te farii i te hoê pohe ino mau i nia i te pou haamauiuiraa, ua horoa maira i to ˈna ora taata tia (Mataio 20:28). Auê hoi te au ore e ia vaiiho tatou i te hoê mahana ia mairi ma te ore tatou e haafaufaa rahi i taua ǒ faufaa mau ra a te Atua. — Hebera 10:28, 29; Iuda 4, 5.
To tatou mau auraa e o Iehova e ta ˈna faanahonahoraa
8. Eaha te faufaa ta tatou e horoa nei no to tatou mau auraa e o Iehova?
8 To tatou mau auraa e o Iehova, o te tahi atu ïa mea i rotopu i te mau mea moˈa roa ˈˈe. No reira, e tia ˈtura hoi ia tatou ia aupuru maitai i taua auraa fatata mau ra e tahoê ra ia tatou i to tatou metua i te raˈi ra. Ia ‘haafatata ˈtu tatou i te Atua, e haafatata mai oia ia tatou nei’. (Iakobo 4:8.) Oia mau, mea here roa na ˈna ia tatou, e te hinaaro nei oia ia here atoa tatou iho ia ˈna ma to tatou aau atoa (Mataio 22:37, 38; Ioane 3:16). Ua horoa maira o Davida i te mau aˈoraa paari mau ia Solomona ra no nia i to ˈna mau auraa e o Iehova; ua na ô maira oia ia ˈna e: “E o oe hoi, e tau tamaiti, e Solomona, ia ite hua oe i te Atua o to metua nei, a haamori ai ia ˈna ma te aau mau, e ma te tia roa: e imi hoi Iehova i te mau aau atoa ra, e te ite ra oia i te mau manaˈo atoa.” (Paraleipomeno 1, 28:9). No reira, ‘ia tamau maite na tatou i to tatou iho hinaaro i te Atua, i te tiairaa i te aroha o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, e tae noa ˈtu i te ora mure ore ra’. — Iuda 21.
9. Nafea tatou e nehenehe ai e faaite e aita tatou e haafaufaa ore ra i te haamaitairaa oia hoi, te riroraa ei melo no te faanahonahoraa a Iehova?
9 Te papu maitai ra anei ia tatou i te haamaitairaa moˈa oia hoi, te riroraa ei melo no te faanahonahoraa a Iehova? A haamanaˈo na tatou paatoa e, maoti te aroha faito ore o Iehova e fanaˈo ai tatou i te reira. Te taata e ore e faaite i to ˈna mauruuru a riro roa ˈtu ei taata hara o te ore roa ˈtu e tatarahapa, e riro ïa oia i te erehia i taua haamaitairaa ra. Teie te faaararaa ta Paulo i horoa mai: “O tei manaˈo e te tia ra oia, e ara oia o te hiˈa.” (Korinetia 1, 10:6-12). Na mua iti noa ˈˈe, ua faahiti te aposetolo i te parau no na Iseraela e 23 000 tei pohe i te mea hoi e ua rave ratou i te ohipa haamori idolo e te faaturi. E nehenehe ta tatou e faaite e mea moˈa mau â te faanahonahoraa a Iehova no tatou, ia haa tatou ia ore te viivii i te pae tino, i te pae morare aore ra te tahi atu â, ia ore te mau ohipa tapihooraa tauihaa, te tahi mau manaˈo huru ê, te teoteo e te tamaˈi, ia ô mai i roto (Korinetia 2, 7:1; Petero 1, 1:14-16). E nehenehe atoa tatou e faaitoito i te faaetaeta ˈtu â i te mau auraa o te here autaeae, e faatura maite i te faanahoraa teotaratia e e turu atu i te feia e aratai ra i te amuiraa. — Tesalonia 1, 4:3-8; 5:12, 13.
Te Parau, te mau ture a te Atua e te tiaturiraa no nia i te Basileia
10. Nafea tatou ia faaite e te haafaufaa rahi ra tatou i te mau Papairaa Moˈa?
10 To roto atoa te Parau a te Atua, te Bibilia Moˈa, i te mau mea moˈa. Te vai ra i roto te mau faaiteraa parau, te mau faaueraa, te mau aˈoraa, te mau parau tǎpǔ e te mau faaiteraa a te Atua: te mau mea atoa ta tatou e hinaaro ia ‘ineine maitai tatou no te mau ohipa maitatai atoa ra’. (Timoteo 2, 3:16, 17.) Nafea hoi tatou ia nehenehe e faaite e mea faufaa mau â na tatou taua buka i faauruahia ra? Na mua ˈˈe, na roto ïa i te haapiiraa i te reira e na roto atoa i te faaohiparaa i roto i to tatou oraraa te mau mea atoa ta tatou e haapii ra. I muri iho, a rave noa mai ai tatou — te itehia hoi i roto i to tatou haerea — i te “maa varua”, i niuhia i nia i te Bibilia, ta Iehova i horoa mai “i te tau mau ra” maoti te “tavini haapao maitai e te paari”. (Mataio 24:45.) Oia hoi, ia haapao maitai atoa tatou ei Bibilia e ei mau vea aore ra buka kerisetiano mâ maitai ta tatou ia haere tatou e poro; ia faaohipa tatou i te hoê Bibilia tei miômiô roa aore ra tei repo roa, e nehenehe tatou e faaino i te iˈoa o Iehova.
11. No te aha hoi e ore ai e tia ia tatou ia haafaufaa ore i te mau ture moˈa a Iehova?
11 I roto i te Parau a te Atua, te vai ra te mau ture moˈa a Iehova. Te faariro noa ra anei tatou i te reira ei mau ture moˈa aore ra te haafaufaa ore ra anei tatou i te reira i te tahi taime? I nia i te eˈa o te ora, ua riro te mau ture a Iehova ei mau patu no te paruru ia tatou. Ia auraro tatou i taua mau ture ra, e tapae ïa tatou i te vahi ta tatou e titau ra: te ao apî i tǎpǔhia mai e Iehova; ia haafaufaa ore râ tatou i te mau faaueraa e te mau faahaamanaˈoraa a Iehova, te horo ra ïa tatou i roto i te pohe. — Salamo 119:10, 11, 35, 101, 102; Maseli 3:1-4.
12. Eaha te tia ia tatou ia rave ia riro mau â to tatou tiaturiraa i roto i te Basileia ei mea moˈa?
12 Te tauturu mai nei te Bibilia ia tatou ia ite i te tahi atu â mea moˈa o te tia hoi ia riro ei mea faufaa roa no to tatou mafatu: te tiaturiraa no nia i te Basileia. Ma te faahiti i te parau no nia i te taata haapao maitai ra o Aberahama, te na ô ra o Paulo i roto i te Hebera 11:10 e: “Te titau ra hoi oia i taua oire niu mau ra [te Basileia o te Atua], o te Atua te faaau e te faatia ra.” Te vai atoa ra anei i roto ia tatou nei i te hoê tiaturiraa papu maitai e te aueue ore, no te Basileia o te Atua? Ua navai anei to tatou faaroo i te puai ia ore roa ˈtu te hoê noa ˈˈe manaˈo feaa e itehia i roto i to tatou mafatu e ia ore roa ˈtu to tatou itoito ia iti mai, a tiai noa ˈtu ai tatou i te tupuraa, i te tau i haapaohia ra, te mau opuaraa a te Atua? — Mataio 24:20-22, 33, 34, 42.
Te mau haaputuputuraa e te mau haamaitairaa moˈa
13. No te aha hoi tatou e ore ai e faariro mai te hoê mea e tia iho â ia horoahia mai no tatou, te mau haamaitairaa ta tatou e huti mai i roto i te mau putuputuraa kerisetiano?
13 ‘Ia haapao maite â tatou i te tahi e te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, no te rave i te mau ohipa maitatai ra: eiaha hoi e faarue i to tatou haaputuputuraa, mai ta te tahi pae ra peu’, ta Paulo ïa e aˈo maira. Te haapapu maira taua mau parau nei e, ua riro te mau putuputuraa kerisetiano ei faanahoraa moˈa ê atu â te tia ia tatou ia haapao maitai. I roto i te mau putuputuraa, e fanaˈo tatou i te hoê haapiiraa faufaa roa, i te hoê amuimuiraa mahanahana mau, te mau mea atoa ta tatou e hinaaro rahi ra. Oia atoa, e nehenehe tatou e faaite i te “[parau i mua i te taatoaraa no nia i to tatou tiaturiraa]” ma te horoa mai i te mau oreroraa parau na mua mai, aore ra na roto i te horoa-tamau-raa i te tahi mau pahonoraa (Hebera 10:23-25). Hau atu, i te mea hoi e, ua riro te Piha o te Basileia ei vahi i reira te rahiraa o ta tatou mau putuputuraa e tupu ai, e nehenehe ïa ta tatou e uiui e mai te peu e, na roto i ta tatou mau pûpûraa e te ohipa fifi mau hoi i horoahia mai ia tatou nei, te faaitoito tamau ra anei tatou e ia atuatu-maitai-hia oia. — Exodo 35:21.
14. Na te aha e tauturu mai ia tatou ia papu maitai e, ua riro mau â ta tatou taviniraa kerisetiano ei faufaa moˈa?
14 Te faaau ra o Paulo i te haamaitairaa o te mau kerisetiano no te poro i te parau apî maitai i te hoê ‘faufaa i roto i te mau farii repo ra’. (Korinetia 2, 4:1, 7.) Oia mau, te taviniraa kerisetiano, o te tahi atoa ïa mea moˈa ta tatou e haafaufaa rahi. Noa ˈtu â ïa e aita te rahiraa o te mau taata ta tatou e poro atura e tâuˈa maira ia tatou, eiaha roa ˈtu ia moehia ia tatou e, tei ia tatou nei te haamaitairaa rahi mau i te faaiteraa ˈtu i to tatou taata-tupu i te parau no nia ia Iehova e no nia i ta ˈna mau opuaraa. E tauturu mai taua manaˈo nei ia tatou ia rave faahope roa i ta tatou ohipa, oia hoi te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua e te faariroraa i te mau taata ei pǐpǐ (Mataio 24:14; 28:19, 20). E oaoa hau atu â ta tatou e ite, ia ite atu tatou i taua mau pǐpǐ apî ra i te haereraa i mua (Tesalonia 1, 2:19, 20). Ia haafaufaa rahi tatou i ta tatou taviniraa, eita ïa tatou e riro ei mau taata o te ore e tamau aore ra ei mau taata tei toaruaru i roto i te taviniraa, e faaite râ tatou i te parau apî maitai ma te itoito.
15. No te aha hoi tatou e ore ai e haafaufaa ore i te mau haamaitairaa e vai ra ia tatou nei i roto i te faanahonahoraa a Iehova?
15 Ua riro atoa te mau haamaitairaa e vai ra ia tatou nei i roto i te faanahonahoraa a Iehova, ei mau mea moˈa: e faufaa moˈa hoi te reira (Hiˈo Ohipa 20:28). E tiaraa tiaau, e ohipa tiai, e ohipa haapiiraa aore ra te tahi atu taviniraa ta tatou e nehenehe e faatupu no ta tatou mau hoa kerisetiano, e tia ia tatou ia aupuru maitai i te reira. Noa ˈtu â ïa e e riro paha taua ohipa ra ei mea haihai roa, eiaha na tatou e haafaufaa ore noa ˈˈe i te reira, ia faatupu maite râ tatou i te reira, mai te huru ra ïa e te rave ra tatou no Iehova. Ia haamanaˈo na tatou e “o tei haapao maitai i te mea iti ra, ua haapao maitai atoa ïa i te mea rahi”. — Luka 16:10.
Te faaipoiporaa e te utuafare fetii
16. Nafea tatou e nehenehe ai e faaite e ua riro mau â te faaipoiporaa e te utuafare fetii ei mau mea moˈa na tatou?
16 E tuhaa atoa te faaipoiporaa e te utuafare fetii no te mau mea moˈa. Parau mau, e ere te mau kerisetiano anaˈe te mau taata e faaipoipo nei; te vai nei râ ia ratou nei teie manaˈo taa ê oia hoi, te faariro nei ratou i te faaipoiporaa mai te hoê mea moˈa e taaihia i ta ratou haamoriraa ia Iehova (Hiˈo Petero 1, 3:1-7). Nafea hoi ratou ia faaite i to ratou faatura i taua mea moˈa ra? Te haapapu maira te Bibilia i te reira i roto i te Hebera 13:4 i te na ôraa mai e: “Ia haamaitaihia te faaipoipo i te taata atoa ra, e te viivii ore hoi te roi; e haava hoi te Atua i te poreneia e te faaturi ra.” Ua parau atoa mai Iesu e te hiˈo-tamau-noa-raa ˈtu i te hoê vahine a faahinaaro roa ˈtu ai ia ˈna, mai te huru ra ïa e ua faaturi te hoê taata i roto i to ˈna mafatu (Mataio 5:27, 28). No reira, mai te peu e e opua tatou e faaipoipo, ia faaturahia na to tatou faaipoiporaa; eiaha na tatou e manaˈo e aita e faufaa faahou no tatou ia rave i te mau tutavaraa; eiaha, e tia râ ia tatou ia atuatu tamau i te hoê here mau e te hoê faatura hohonu mau. Ia fanau mai tatou i te tamarii, ‘ia rave na ïa tatou ia ratou i roto i te aˈo e te haapiiraa a Iehova’. Na reira hoi to tatou utuafare fetii e riro ai ei utuafare ‘moˈa’. — Ephesia 6:4; Korinetia 1, 7:14.
Te varua moˈa o Iehova e te pure
17. No te aha tatou e tia ˈi ia haafaufaa i te varua moˈa o te Atua?
17 Mea hinaaro na tatou te mau faanahoraa atoa a Iehova; no te reira ra, mea hinaaro mau â na tatou te turu a to ˈna varua moˈa (Ioane 14:26). Eita noa tatou e ite e nafea râ Iehova ia faaohipa i to ˈna varua moˈa no tatou nei, teie râ te mea papu roa: eita tatou e nehenehe e ora aita anaˈe taua varua moˈa ra. E tia ia tatou ia pure ia nehenehe te varua moˈa ia tauturu mai ia tatou ia taa i te auraa o te mau haapiiraa mau, ia faaoromai i te mau fifi e ia faahotu i te mau hotu o te varua (Galatia 5:22, 23). Te faaara mai nei te Ephesia 4:30 e ia ore tatou ia ‘faariri’ i te varua moˈa na roto i te raveraa i te mau ohipa e fifi ai te varua moˈa i te noaa rahi mai ia tatou. Ia haafaufaa noa na tatou i te varua moˈa o Iehova.
18. No te aha te pure e riro ai ei haamaitairaa moˈa?
18 Te mea hopea, e ere râ hoi ïa i te mea faufaa ore, o te mau mea moˈa ta tatou e faahiti i teie nei, o te pure ïa. Oia hoi, te haamaitairaa ia nehenehe e aparau atu e te Mana teitei o te ao nei! Parau mau, ma te tura eiaha râ hoi ma te faufaa ore iho â ïa tatou ia haafatata ˈtu ia ˈna. Teie râ, mai te peu e e au maite ta tatou mau pure i to ˈna hinaaro, e nehenehe tatou e papu e e faaroo mai oia e e pahono mai oia. “Eiaha outou e ahoaho noa ˈtu i te mau mea atoa nei; e faaite hua râ i to outou hinaaro i te mau mea atoa nei i te Atua, i te pure, i te aniraa ˈtu ma te haamaitai.” (Philipi 4:6). E tauturu mai te pure ia tatou ia ore ia moehia ia tatou te faufaaraa o te mau mea moˈa.
19. Eaha te mau haamaitairaa e noaa i te mau taata e haafaufaa rahi nei i te mau mea moˈa?
19 Ua hiˈopoa iho nei tatou i rotopu e hia ˈtu â, ahuru ma toru mau mea moˈa te ore roa hoi e tia ia tatou ia haafaufaa ore. Ia haafaufaa mau tatou i taua mau mea ra, e mau auraa maitai ïa to tatou e to tatou Atua o Iehova e e riro oia i te haamaitai mai ia tatou. E horoa mai taua manaˈo nei i te hau o te feruriraa e i te hoê haava manaˈo maitai. E haa anaˈe na no te tapea i taua mau auraa faufaa mau ra. Ia here na tatou ia Iehova ma to tatou mafatu atoa, ma to tatou varua atoa e ma to tatou nephe atoa e to tatou puai atoa, e e here noa mai oia ia tatou e a muri noa ˈtu (Ioane 1, 4:16). Ia taiva tatou ia ˈna, na te reira e tâpû i taua taairaa here ra. — Roma 8:38, 39.
20. Eaha te tia ia tatou ia rave e ora ˈtu ai tatou i roto i te ao apî i tǎpǔhia mai e Iehova?
20 Ia tamau atoa na tatou i te riro ei mau taata itoito i roto i te taviniraa i te Basileia, ia rave faahope roa i ta tatou mau haamaitairaa atoa e ia haafaufaa rahi i te mau faanahoraa i te pae varua atoa ta Iehova e rave. Ma te aau mehara, ia nehenehe na tatou e haapao i te mau ture atoa e te mau faahaamanaˈoraa moˈa a Iehova, ma te ore e haamoe e ua horoahia mai te reira no te aratai ia tatou ma te hau i nia i te eˈa o te ora. Ia tamau tatou i te here na nia i taua eˈa pirihao ra e aratai tia ˈtu i te ora, e nehenehe tatou e tiaturi e e faaora Iehova ia tatou i roto i te ati rahi e e horoa mai oia i te mau haamaitairaa mure ore i roto i te ao apî e fatata roa mai nei. Taua mau mea atoa ra, no te mea ïa ua haafaufaa rahi tatou i te mau mea i te pae varua.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Eaha te tia ia tatou ia rave ia ore tatou ia haafaufaa ore i te iˈoa o Iehova e te tusia taraehara o te Mesia?
◻ Na te aha e nehenehe e faaite mai e aita tatou e haafaufaa rahi ra i to tatou mau auraa e o Iehova e ta ˈna faanahonahoraa?
◻ Eaha vetahi mau mea e faaite mai e mea faufaa roa na tatou te Parau e te mau ture a te Atua e tae noa ˈtu hoi te tiaturiraa no nia i te Basileia?
◻ Nafea tatou e nehenehe ai e haapapu e mea faufaa mau â te mau putuputuraa kerisetiano e te mau haamaitairaa teotaratia na tatou?
◻ Eaha vetahi o te tahi atu â mau mea te tia ia tatou ia haafaufaa rahi?