E aratai te tiaturi ia Iehova i te pûpûraa ia ˈna iho e i te bapetizoraa
“E tiaturi ia Iehova, a rave ai i te parau maitai; e parahi oe i te fenua i reira.” — SALAMO 37:3.
1. Eaha te faaiteraa i horoahia e te mau taata o teie nei ao e faaite maira e mea maamaa mau â ia tuu i to ˈna tiaturiraa i roto i te mau raatira taata nei?
E NEHENEHE tatou e tiaturi ia vai? i te mau raatira taata tia ore? Te faaite maira hoi ta ratou mau ohipa e faatupu e, mea maamaa mau â ia tiaturi ia ratou; e te farii atoa nei te tahi mau taata o teie nei ao i taua manaˈo ra. No reira i nehenehehia ˈi e taio i roto i te vea ra e tuatapapa i te pae no te faanavairaa faufaa oia hoi, Vision, e: “Te vahi ino roa ˈtu â oia ïa, aita roa ˈtu e taata e ite ra i te ravea.” Teie ta Robert Heilbroner, taata papai aamu e haapao atoa hoi i te parau i te pae no te faanavairaa faufaa, i papai: “Te vai râ te tahi atu mea e haapeapea ra ia tatou nei. Oia hoi, te manaˈoraa e aita e nehenehe e parihia i te taata, e aita hoi e ravea ta te taata no te faatitiaifaro i te mau fifi e haapeapea nei ia tatou nei.”
2. Eaha te mau haamaitairaa ta te pae o te ite aravihi i horoa mai?
2 Parau mau, e rave rahi mau ohipa apî ta te taata i rave i te pae no te ite aravihi, eaha râ hoi te mau haamaitairaa ta te reira i faatupu mai? Aita roa ˈtu hoê noa ˈˈe. Mai ta Lewis Mumford i faaite mai, “eita roa ˈtu hoi te manaˈo ra e, e faatupu mai te mau ohipa apî i ravehia i te pae no te matini e tae noa ˈtu hoi i te pae no te ite aravihi, i faatupu mai i te mau haamaitairaa mai ta te taata ra (...), e oreraa ˈtu e nehenehe e paruruhia”. Ua riro mau â te mau ûa taero, e haaviivii nei i te mau tahora pape, e teie e haapohe nei e rave rahi mirioni tumu raau, ei tumu tapitapiraa i teie nei mahana. Hau atu â, te faaite mai nei te huru tupuraa peapea mau o te ao nei — te itehia nei hoi te maraaraa te mau peu iino a te ui apî, te haavîraa uˈana, te ohipa faahuehue, te faataeroraa i te raau taero, te inu-hua-raa i te ava, te mau maˈi e pee na roto i te taatiraa i te pae tino, e tae noa ˈtu hoi te huru tupuraa papu ore i te pae no te faanavairaa faufaa — e eita mau â e tia ia tuu i to tatou tiaturiraa i roto i te mau raatira taata.
3. Eaha te aˈoraa ta te Parau a te Atua e horoa mai nei i nia i te iteraa e o vai ta tatou e tiaturi?
3 Te horoa mai nei te Parau a te Atua i teie nei aˈoraa tano maitai: “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora. Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Salamo 146:3, 4). Mai te peu e eita ta tatou e nehenehe e tiaturi i te taata, o vai ïa ta tatou e nehenehe e tiaturi? O te Poiete ïa i te raˈi e te fenua, inaha, teie tei papaihia: “E ao to te taata i tiaturi ia Iehova, o to ˈna ïa uruairaa mau o Iehova.” — Ieremia 17:7
No te aha hoi tatou e tiaturi ai ia Iehova?
4. Eaha te mau ateributi matamua o Iehova, e nafea hoi te reira ia horoa mai i te mau tumu paari maitai e tiaturi ai tatou ia ˈna?
4 E mau tumu paari mau te vai ra ia tatou nei, no te tiaturi ia Iehova, e te tumu matamua, no nia ïa i to ˈna mau ateributi matamua, oia hoi: te aroha, te paari, te parau-tia e te puai, e tae noa ˈtu i te tahi atu o ta ˈna mau huru faahiahia mau. Te haapapu maira ta ˈna Parau i to ˈna puai, inaha, te parauhia ra hoi oia e “te Atua Puaihope”. (Genese 28:3.) Tera te hoê tumu maitai e nehenehe ai tatou e tiaturi ia ˈna; oia mau, aita roa ˈtu e taata e nehenehe e mau i mua ia ˈna aore ra e haafifi i ta ˈna mau opuaraa. E ite atoa Iehova eaha te mau ohipa e tupu a muri aˈe; aita noa oia e ite i te hopea mai te omuaraa ra, inaha, ua ite oia eaha te ohipa e tupu a muri aˈe, tei a ˈna atoa râ hoi te ite e te paari, mai ta te mau mea faahiahia mau ta ˈna i poiete e haapapu maira. Aitâ o ˈna i hape aˈenei (Isaia 46:10; Roma 11:33-35). Hau atu â, e Atua o Iehova no te parau-tia e no te haapao maitai o ta tatou e nehenehe mau â e tiaturi. Eita hoi e tia ia ˈna ia haavare (Deuteronomi 32:4; Tito 1:2; Hebera 6:18). Hau atu â, i te mea hoi e o te aroha mau to ˈna huru matamua, no reira ˈtura ïa te Bibilia i parau ai e: “E aroha te Atua.” — Ioane 1, 4:8, 16.
5. Eaha te mau faatiaraa parau e vai ra i roto i te Parau a te Atua, e haapapu maira e e nehenehe mau â o Iehova e tiaturihia?
5 Ua riro te mau ohipa ta Iehova i rave i nia i te huitaata nei, ei faaiteraa hau atu â e haapapu mai e e Atua puai hope oia, te paari e te parau-tia, e tei î hoi i te aroha, e Atua o te nehenehe mau â e tiaturihia. Ua horoa maira Mose i te mau ati Iseraela i te haapapuraa e e haapao o Iehova i ta ˈna parau faaau e e hamani maitai mai oia i te feia e here ia ˈna e e auraro i ta ˈna mau faaueraa (Deuteronomi 7:9). Tau senekele na mua ˈtu, ua faaora mai o Iehova i te taata paieti ra o Noa e to ˈna utuafare mai roto mai i te diluvi; ua faaora atoa mai oia i te taata parau-tia ra o Lota e ta ˈna na tamahine toopiti mai roto mai i te haamouraahia o Sodoma raua o Gomora i te auahi. I muri aˈe, ua aratai maira oia i te mau ati Iseraela i rapaeau mai ia Aiphiti e, ia au i te parau tǎpǔ ta ˈna i tǎpǔ atu ia Aberahama, ua horoa maira oia no ratou i te fenua ra o Kanaana (Genese 7:23; 17:8; 19:15-26). Hau atu â, aita anei o Iehova i faaora mai i na ati Hebera tootoru mai roto mai i te umu auahi ura ra, e ia Daniela mai roto mai i te apoo liona ra? — Daniela 3:27; 6:23.
6. Nafea to tatou nei anotau ia faaite mai e, e aita tatou i hape a tuu ai tatou i to tatou tiaturiraa i nia ia Iehova?
6 Te haapapu maira te ohipa i roohia i nia i te mau Ite o to tatou nei tau e, e nehenehe mau â o Iehova e tiaturihia. Ei hiˈoraa, ua faahua parau mai hoi o Adolf Hitler e e faaore roa oia i te “pupu taata” o te mau Ite no Iehova i Helemani. Maoti hoi te reira, o Hitler ïa e to ˈna mau taata, tei haamou-roa-hia; e, i teie mahana, ua hau atu i te 119 000 Ite helemani. Taa ê atu i te reira, e rave rahi hanere faatiaraa parau e faaite mai i te oraraa o te mau Ite no Iehova i neneihia i roto i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, mau faatiaraa parau e faaite papu mai i teie nei parau mau, oia hoi: ua riro mau â o Iehova ei Atua o te nehenehe e tiaturihia.
No te aha hoi vetahi i ore ai e tiaturi ia Iehova
7. No te aha te hoê taata i faˈi ai e “e taata mataitai noa o ˈna no te mau Ite no Iehova”?
7 Teie râ, mea iti roa te taata e tiaturi nei ia Iehova i teie nei mahana. I roto atoa i te mau taata i haapii e eaha to ˈna mau huru e ta ˈna mau ohipa faahiahia mau i rave, e rave rahi teie e ore roa ˈtu e tiaturi nei ia ˈna. Teie te nehenehe e taiohia no nia i te hoê o taua mau taata ra, i roto i te vea U.S. Catholic no tenuare 1979: “Ma te uiuihia te manaˈo no nia i te mau mea ta ˈna e au i roto i te haapaoraa, ua pahono maira te hoê taata e: ‘Ua riro noa vau ei taata mataitai no te mau Ite no Iehova.’ A titauhia ˈtu ai oia e ia haapapu mai i to ˈna manaˈo, ua pahono maira oia e: ‘Hoê â to ˈu manaˈo e te rahiraa o ta ratou mau tiaturiraa, eita râ hoi vau e hinaaro e faaô atu ia ˈu i roto.’” Te na ô râ te vea ra e: “Aita ˈtu opuaraa te tia i te hoê Ite no Iehova ia rave maoti râ te faaô-roa-raa ia ˈna i roto.”
8. Ia hinaaro mau te hoê taata e faaô ia ˈna i roto i te taviniraa a Iehova, eaha hoi te mau huru te tia ia ˈna ia faatupu?
8 No te aha hoi vetahi mau taata e ore ai e faaô mai ia ratou i roto? No te mea aita to ratou mafatu e hinaaro mau ra; aita ratou to roto i te feia “i haapaohia no te ora mure ore ra”. (Ohipa 13:48.) Mai ta Iesu i haapapu mai i roto i ta ˈna parabole no nia i te taata ueue huero, ma te “aau haavare ore e te au” te feia e horoa mai i te hotu, e farii ai i te parau mau (Luka 8:15). Oia mau, e ere te parau mau o te Parau a te Atua i te mea faahiahia roa no te feia e ere i te aau rotahi aore ra no te feia teoteo;e tia ïa ia faaite atoa tatou i te aau rotahi e te haehaa e nehenehe atu ai tatou e farii i te reira (Iakobo 4:6). Hau atu â, eita te feia e manaˈo ra e e feia parau-tia ratou i ta ratou iho huru hiˈoraa, e au i te parau mau, o te feia râ i ite papu i to ratou mau hinaaro i te pae varua e te hiaai e te poihâ i te parau-tia, e teie e autâ nei no te mau ohipa faufau atoa e ravehia nei i roto i te ao nei i teie mahana, o ratou te farii i te parau mau. — Mataio 5:3, 6; Ezekiela 9:4.
E aratai tia te tiaturi ia Iehova i te pûpûraa ia ˈna iho
9, 10. a) Eaha te huru e titauhia ia nehenehe te mau taata e tiaturi ia Iehova, e nafea te mau taata mafatu maitai ia farii i te ohipa pororaa? b) Te tiaturi ra taua mau taata ra ia vai?
9 Ia nehenehe te taata e tuu i to ratou tiaturiraa i nia ia Iehova, mea faufaa roa ïa ia faaroo ratou i te parau no nia ia ˈna. Teie râ, “eaha ra te taata nei e tia ˈi ia tiaoro atu ia ˈna, i tei ore i faaroohia e ratou ra? e eaha hoi ratou e tia ˈi ia faaroo ia ˈna, i tei ore ratou i ite ia ˈna? e eaha hoi ratou e ite ai i te faaite ore?” (Roma 10:14). Mai te rahiraa o te taata i Tesalonia tahito ra, e farii te feia mafatu maitai ra i te pororaa a te mau tavini a Iehova. Ma te parau atu i to Tesalonia, tei ta Paulo i papai: “A farii mai ai outou i te parau a te Atua i ta outou i ite ia matou nei, aore outou i farii ei parau na te taata, ei parau râ na te Atua, e oia mau â hoi, o tei rave puai hoi i roto ia outou i tei faaroo ra.” — Tesalonia 1, 2:13.
10 E faaitoito te ite no nia ia Iehova i taua mau taata mafatu maitai ra, ia tuu i to ratou tiaturiraa i nia i te Atua, e e riro hoi te reira ei mea faufaa roa. Oia mau, “aore e faaroo ra e ore roa oia e mauruuru: o te haamori i te Atua ra, e faaroo oia e, e Atua, e tia ˈi, e o oia te faautua i te feia i imi papu ia ˈna ra”. (Hebera 11:6.) Mea faufaa atoa ia tuu i to ˈna tiaturiraa i nia i te Tamaiti a te Atua. “Aore roa hoi e ora ia vetahi ê, aita ˈtu hoi e iˈoa i faaitehia mai i te taata i raro aˈe i teie nei raˈi, e ora ˈi tatou nei”, aita, maoti râ te iˈoa o Iesu Mesia. — Ohipa 4:12.
11. Eaha te aˈoraa ta te aposetolo Petero i horoa mai, ta te taata e tiaturi ia Iehova e haapao?
11 E riro te hoê taata e tiaturi ia Iehova, i ta ˈna Parau e i ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia, i te faaitoitohia i te apee i te aˈoraa ta te aposetolo Petero i horoa mai i te mau ati Iuda o to ˈna tau, oia hoi: “E teie nei, e tatarahapa outou, e e fariu mai, ia paraihia ta outou hara, ia itea mai te anotau haumâru no ǒ mai i te aro o te Fatu ra [Iehova].” (Ohipa 3:19). Ia noaa mai ia ˈna i te ite no nia ia Iehova e ta ˈna mau faaueraa, e ite ïa taua taata nei e, te hinaaro o te Atua ia ˈna, ia riro mai ïa oia ei pǐpǐ na Iesu Mesia. Teie ta Petero i parau i te taatoaraa o te mau kerisetiano: “I parauhia ˈi hoi outou; i pohe atoa hoi te Mesia iho no outou; e ua vaiiho hoi i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.” (Petero 1, 2:21). Ua faaite maramarama maitai mai Iesu eaha te auraa te riroraa mai ei pǐpǐ na ˈna ia ˈna i parau e: “O te taata i hinaaro i te pee mai ia ˈu, e faarue oia ia ˈna iho, a rave ai i ta ˈna satauro, a pee mai ai ia ˈu.” (Mataio 16:24). Mea faufaa roa ˈtura ïa ia pûpû ia ˈna iho no te Atua ra o Iehova e ia rave i to ˈna hinaaro e a pee atu ai i te mau taahiraa avae o Iesu Mesia.
E ere te pûpûraa ia ˈna iho i te hoê faaauraa parau hau atu â
12. Nafea te parau ra “faaauraa” ia faaohipa-pinepine-hia i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano?
12 I roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, e pinepine te parau ra “faaôraa ia ˈna” i te faaohipahia i nia i te hoê taata e riro mai ei kerisetiano. No reira, te parauhia ra e “te tuu nei [te mau poro evanelia o te mau Etats-Unis] i te tapao i nia i te parau faaau e ravehia no Iesu”. Ua faahiti te hoê ekalesiatiko i te parau no te “faaôraa i roto i te haapaoraa katolika”. Ma te paruru i to ˈna faaôraa ˈtu i roto i te ohipa politita, teie ta te hoê perepitero i parau: “Ua riro te ohipa politita ei haamaororaa ˈtu â i ta ˈu parau faaau” oia hoi ma to ˈna tiaraa taata no te Ekalesia. Area vetahi mau totaiete i te pae no te tapihooraa tauihaa, te haafariu tia nei ïa ratou i ta ratou mau parau faatiani i nia i te upoo parau: “Te horoa nei hoi matou ia matou iho no te feia e haere mai e hoo i ta matou tauihaa.” Oia mau, e riro hoi tatou i te tahi taime i te faatupu e rave rahi mau faaauraa ta tatou i rave i te hoê â taime: te mau faaauraa i roto i te toroa, te mau faaauraa e faahepohia mai nei e te oraraa i roto i te hoê totaiete taata, te mau faaauraa politita aore ra faaroo.
13. Eaha te auraa te pûpûraa ia ˈna iho no Iehova?
13 Teie râ, e ere te pûpûraa ia ˈna iho no te Atua ra o Iehova, i te hoê noa faaauraa ê atu. Te hoê faaauraa parau, oia ïa “te faaauraa i te hoê parau tǎpǔ aore ra te hoê manaˈo e te tahi atu taata”, i roto râ i te pûpûraa ia ˈna iho, e pûpû roa ˈtu ïa tatou ia tatou no te tavini aore ra no te haamori i te hoê atua. Maoti hoi i te pûpû taatoa ia ratou no te Atua, e rave noa ïa te rahiraa o te taata i te tahi maa faaauraa iti; eita e ore, no reira te haapaoraa e riro ai no ratou, mai te hoê pehe au mau ia faaroo, eita râ hoi e turai ia ratou ia rave i te tahi ohipa.
14. No te aha hoi te hoê faaauraa iti noa e ore ai e fariihia mai e Iehova?
14 Te raveraa i te hinaaro o te Atua, e riro ïa ei ohipa faufaa roa ˈˈe no te taata i pûpû ia ˈna no ˈna. E tia ia ˈna ia faaohipa i te faaueraa matamua e te faaueraa rahi roa ˈˈe hoi ta Iesu i faahiti i te na ôraa mai e: “E e hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua [nephe] atoa, e ma to manaˈo atoa, e ma to puai atoa.” Ua faataa mai Iesu e e tia mau â ia tavini i te Atua anaˈe ra i te na ôraa mai oia e: “E ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti; e riro oia i te au ore atu i te hoê, e te hinaaro atu i te tahi; e aore ra, e riro i te au atu i te hoê, e te faarue taue i te tahi. O outou nei hoi, e ore e tia ia faaroo i te Atua e te Mamona.” (Mareko 12:30; Mataio 6:24). Mea maramarama maitai atura ïa e eita Iehova e farii i te hoê noa maa faaauraa iti e ravehia.
No te aha hoi e taumi ai i raro i te pape
15. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i horoa i te faaiteraa oia i mua i te huiraatira e te tiaturi mau ra oia i te Atua?
15 No te riro mai ei Ite no Iehova e a faarirohia ˈtu ai ei kerisetiano, ei pǐpǐ na Iesu Mesia, mea faufaa roa ia faataipe i te pûpûraa ia ˈna iho na roto i te bapetizoraa. Ua horoa mai o Iesu iho, “te Ite parau mau ra” a Iehova, i te hiˈoraa i te bapetizoraa ia ˈna i roto i Ioridana. I te mea hoi e e bapetizo na oia i te feia hara e tatarahapa na, aita roa ˈtu ïa o Ioane i taa e no te aha ra o Iesu i hinaaro ai ia bapetizohia oia, ua na ô maira râ te Tamaiti a te Atua ia ˈna e: “A tuu noa mai na; e na reira hoi tatou i te faatia i te mau parau-tia atoa e au ai.” (Mataio 3:13-17; Apokalupo 1:5). Ua faaite mai Iesu i mua i te huiraatira i to ˈna faaroo ma te tia ˈtu i mua ia Iehova, e inaha, ua horoa maira oia i te hoê hiˈoraa na te feia atoa e hinaaro ra e haapao i te hinaaro o te Atua.
16. Eaha te faaueraa ta Iesu i horoa ˈtu i ta ˈna mau pǐpǐ ra no nia i te bapetizoraa, e na te aha e faaite e ua auraro mau ratou i taua faaueraa ra?
16 Hau atu â, na mua iti noa ˈˈe oia e hoˈi atu ai i pihai iho i to ˈna Metua i roto i te raˈi, ua horoa maira Iesu i teie nei faaueraa i ta ˈna mau pǐpǐ: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20). Te haapapu maira te buka Ohipa e ua auraro te mau pǐpǐ a Iesu ma te itoito mau i taua faaueraa nei. — Ohipa 2:40, 41; 8:12; 9:17, 18; 19:5.
17. No te aha te bapetizoraa na roto i te tahi noa maa topata iti pape i nia i te upoo, e ore ai e nehenehe e fariihia?
17 Nafea hoi, i taua tau ra, ia bapetizohia? ma te pipi noa mai i te tahi maa pape iti i nia i te upoo, mai te ravehia nei i teie mahana i roto i te rahiraa o te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano? Aita roa ˈtu ïa! I muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia, ua ‘haere maira [Iesu] i nia mai te pape maira’, o te haapapu maira ïa e ua taumihia oia i raro i te pape (Mareko 1:9, 10). Inaha, tera mau hoi te auraa no te bapetizoraa, no te mea te parau heleni ra i hurihia na roto i te parau ra “bapetizo”, te auraa ra “taumi ïa i raro i te pape”. — Ohipa 8:36-39.
18. No te aha te taumi-roa-raa i roto i te pape, e riro ai ei taipe tano maitai no te pûpûraa ia ˈna iho i te Atua?
18 Mai te peu e e ravehia mai te reira te huru, ua riro mau â ïa te bapetizoraa ei taipe tano maitai no te pûpûraa ia ˈna iho. Te faaite maira hoi te moeraa te taata i raro i te pape, e te pohe ra oia ia au maite i to ˈna haerea tahito ra, e te pipiharaa mai oia, te tomo atura oia i roto i te hoê oraraa apî. Mai te oroa faaipoiporaa e tauturu i na taata momoahia ia taa maitai e mea faufaa mau â to raua taatiraa, na reira hoi, te taumi-roa-raahia i roto i te pape i mua i te taata, i te tapao maoro i te taata e hinaaro ra e bapetizo. Ma te feaa ore, e tauturu mai to tatou bapetizoraa ia tatou ia papu maitai e ia ore roa ˈtu e moehia ia tatou e te pûpûraa ia tatou iho no Iehova, o te ohipa faufaa roa ˈˈe ïa i roto i to tatou oraraa, o te ohipa hoi e faaite mai e te faaea ra tatou i te tavini i to tatou iho mau hinaaro, te tavini ra râ tatou i te mau hinaaro o te Atua ra o Iehova.
19. A horoa mai na te tahi atu â tumu e tia ˈi ia bapetizohia?
19 Eiaha roa ˈtu e moehia ia tatou e, mea faufaa mau â te bapetizoraa e noaa ˈi ia tatou te hoê haava manaˈo maitai i mua i te aro o Iehova. Te faataa papu maira hoi te irava o te Petero 1, 3:21 e: “E o tei au i te reira ra, o te bapetizo ïa, e ora ˈi tatou atoa i teie nei, (eiaha i te haapaeraa ˈtu i te viivii o te tino nei, i te parau râ i te aau hapa ore i te Atua,) i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia ra.”
Eaha ïa te matahiti?
20. No te aha te mau tamarii rii e ore ai e tia ia bapetizohia?
20 Te faaite maira te mau parau a Iesu i papaihia i roto i te Mataio 28:19, 20 e o te mau pǐpǐ anaˈe te tia ia bapetizohia. No reira, eita roa ˈtu ïa te hoê aiû fanau apî aore ra te hoê tamarii aruaru e nehenehe e faaî i te mau huru e titauhia ra e te Bibilia no te feia e hinaaro ra e bapetizo ia ratou, no te mea eita roa ˈtu hoi hoê o ratou e nehenehe e tiaturi i te Atua, te Poiete, e tae noa ˈtu hoi i ta ˈna Parau e ta ˈna Tamaiti, ia Iesu Mesia; eita roa ˈtu hoê noa ˈˈe o ratou e nehenehe e taa e te varua moˈa ra, o te puai ohipa ïa o te Atua, eita atoa hoi e nehenehe e tatarahapa i ta ˈna mau hara e a euhe atu ai e e rave o ˈna i te hinaaro o te Atua.
21. Mea tano anei ia bapetizo te mau ui apî ia ratou?
21 Mai te huru ra ïa e mea taa ê roa te manaˈo o vetahi mau Ite no Iehova, e te tiai nei hoi ratou e ia hope te tau taurearearaa o ta ratou tamarii a tuatapapa ˈtu ai e o ratou te tumu parau no nia i te bapetizoraa. Teie râ, te itehia ra i te tahi taime e, e opua na te tahi mau taurearea na nia i to ratou iho manaˈo, e bapetizo ia ratou. Ei hiˈoraa, ua hinaaro mau â te hoê taurearea, e tamaiti hoi na te hoê matahiapo, e bapetizo ia ˈna. Ua ani atura ïa to ˈna metua tane e e toru na matahiapo ia tuatapapa e o ˈna i te mau tumu parau i haapaohia no te feia e hinaaro ra e bapetizoa. Ia au i ta ratou faaotiraa, te faaî mau ra taua tamaiti ra, noa ˈtu â ïa e mea apî roa o ˈna, i te mau huru e titauhia i te feia e hinaaro ra e bapetizo e e nehenehe atura oia e nominohia ei tavini no te Atua ra o Iehova. Oia atoa, i rotopu i te mau kerisetiano e putuputu na aita i maoro aˈenei i te mau Bahamas i te Haapiiraa a te mau pionie, tei reira atoa te hoê tamahine iti, hoê ahuru to ˈna matahiti e ua oti i te bapetizohia, e e na tavini ma te taime taatoa hoi to ˈna na metua.
22. Ia patu te mau metua i te huru kerisetiano o ta ratou mau tamarii, eaha ta ratou e nehenehe e tiai ia rave ta ratou mau tamarii?
22 Mai te huru ra ïa e aita vetahi mau metua e faatupu faahope roa ra i ta ratou hopoia i roto i taua tuhaa nei. Ei hiˈoraa, te nafea ra hoi ratou i te mau ‘materia e na roto i te auahi ra’ no te patu i te huru kerisetiano o ta ratou mau tamarii (Korinetia 1, 3:10-15)? Ia nehenehe ratou e na reira, na mua roa ˈˈe, e tia ïa te haamoriraa viivii ore a Iehova ia vai i nia i te parahiraa faufaa roa ˈˈe i roto i to ratou oraraa; oia atoa hoi, ia pee ïa ratou i te aˈoraa faahiahia mau e horoahia ra i te mau metua i roto i te Deuteronomi 6:6, 7 e i te Ephesia 6:4. Ia faaitoito ratou i te rave i taua mau mea ra, maoti hoi i te turai i ta ratou tamarii i te bapetizoraa ia paari mai ratou, e riro paha ïa e na ratou e tapea mai i ta ratou mau tamarii ia pûpû oioi noa ia ratou no Iehova.
23. Ia oti te hoê taata i te pûpû ia ˈna no te Atua e te bapetizohia, eaha ˈtu â te tia ia ˈna ia rave?
23 Ia oti te hoê taata i te faaite e te tiaturi ra o ˈna ia Iehova ma te pûpû ia ˈna no ˈna e ma te bapetizo ia ˈna, e tia ïa ia ˈna ia tamau â i te tiaturi. Te faaite maira te tumu parau i mua nei oia hoi, “Ia riro na tatou ei hoa rave ohipa no Iehova o te tiaturi mau â”, e eaha mau na te reira.
[Nota i raro i te api]
a E itehia te mau uiraa te tia i te feia atoa e hinaaro ra e bapetizo ia ratou e e riro mai ei Ite no Iehova i roto i te buka ra Organisés pour bien remplir notre ministère, e horoahia ˈtu na te feia e faaineine ra ia ratou no te bapetizoraa.
Nafea ïa outou ia pahono mai?
◻ Eaha te mea e faaite maira e mea maamaa mau â ia tiaturi i te taata?
◻ Te horoa maira anei te mau ateributi e te mau huru faaohiparaa a Iehova, i te mau tumu paari mau e nehenehe ai tatou e tiaturi ia ˈna?
◻ No te aha te tiaturi ia Iehova e titau mai ai e ia pûpû tatou ia tatou iho no ˈna eiaha noa râ e rave i te tahi faaauraa e o ˈna?
◻ Nafea te tahi mau kerisetiano e nehenehe ai e tuu oioi atu i roto i ta ratou mau tamarii te hinaaro ra oia hoi, ia pûpû ratou ia ratou iho no Iehova?
[Hohoˈa i te api 20]
E nehenehe tatou e tiaturi ia Iehova, to tatou Faaora rahi ra.