Iesu, to ˈna oraraa e ta ˈna taviniraa
Te tumu parau no nia i te haapaeraa maa
FATATA hoê atura matahiti to Iesu faatupuraa i te oroa Pasa o te matahiti 30. Tei roto hoi o Ioane Bapetizo i te fare auri a hia ˈtura avae i teie nei. Te hinaaro ra o ˈna e ia pee atu ta ˈna mau pǐpǐ i te Mesia, aita râ hoi te taatoaraa i na reira.
I teie nei, te haere maira vetahi o taua mau pǐpǐ ra ia Iesu ra ma te ani atu ia ˈna e: “Te haapae pinepine nei matou e te mau Pharisea i te maa, eaha ta oe nei mau pǐpǐ i ore i haapae ai i te maa?” E haapae na hoi te mau Pharisea i te maa e piti taime i te hebedoma; e peu titauhia hoi te reira e ta ratou haapaoraa. Area te mau pǐpǐ a Ioane ra, mai te reira atoa paha ïa te peu ta ratou e apee ra. E riro atoa paha e haapae na ratou i te maa no te faaite i to ratou mauruuru ore i te tapearaahia o Ioane, e te aniani ra ratou e no te aha râ te mau pǐpǐ a Iesu e ore ai e faaite i to ratou peapea mai ia ratou.
Ei pahonoraa, ua faataa ˈtura Iesu e: “E oto anei te mau hoa o te tane apî i te vai-atoa-raa o te tane apî i roto ia ratou ra? te vai atura râ te tau e hopoi-ê-hia ˈi te tane apî ra, ei reira ratou e haapae ai i te maa.”
E riro paha e te haamanaˈo ra te mau pǐpǐ a Ioane e ua faataa ˈtu to ratou fatu ia ratou e o Iesu ra o te Tane apî ïa. No reira, tei pihai iho noâ o Iesu ia ratou, eita roa ˈtu ïa o Ioane e manaˈo e mea tano mau â oia ia haapae i te maa, e te mau pǐpǐ atoa hoi a Iesu. I muri aˈe, ia pohe o Iesu, ta ˈna mau pǐpǐ e heva ˈi e e haapae ai i te maa. Ia faatiahia mai râ oia e ia haere atu oia i nia i te raˈi, aita ˈtura ïa e tumu faahou e vai ra ia ratou ra no te heva ma te haapae i te maa.
Ua faahiti maira o Iesu i muri iho i teie mau faahohoˈaraa: “Aore e taata e tifai i te ahu tahito i te ahu apî; i na reira, e rahi roa ïa te motu o taua ahu ra i taua tifai apî ra.” Eaha hoi te auraa e vai ra i rotopu i taua mau faahohoˈaraa ra e te haapaeraa maa?
Te tauturu ra o Iesu i te mau pǐpǐ a Ioane ia papu maitai eiaha roa ˈtu te taata e manaˈo e e faaau mai te mau kerisetiano ia ratou i te mau peu tahito a te haapaoraa ati iuda, mai te haapaeraa maa e titauhia ra e ta ratou haapaoraa. Aita oia i haere mai no te tifai e no te rave e ia maoro roa ˈtu â te tahi mau huru haamoriraa tahito roa fatata roa hoi i te faaruehia. Eita te kerisetianoraa e faaauhia i nia i te haaapaoraa ati iuda o taua tau ra e eita atoa hoi i nia i ta ˈna mau parau tuutuu a te taata nei. Eita, eita oia e au i te hoê ahu apî i tifaihia i nia i te hoê ahu tahito, aore ra i te uaina apî i tuuhia i roto i te hoê farii tahito. Mataio 9:14-17; Mareko 2:18-22; Luka 5:33-39; Ioane 3:27-29.
◆ O vai mau na te haapae na i te maa, e no te aha?
◆ No te aha te mau pǐpǐ a Iesu i ore ai e haapae i ta ratou maa oi vai noa mai ai to ratou Fatu ia ratou ra, e eaha te mau ohipa i tupu a ore ai ratou e haapae faahou i te maa i muri aˈe?
◆ Eaha te mau faahohoˈaraa ta Iesu i faahiti mai, e eaha mau na hoi to te reira auraa?
[Hohoˈa api taatoa i te api 8]