VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • wcg pene 25 api 118-121
  • Ua faaite Davida i te itoito no te rave i te mea tano

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua faaite Davida i te itoito no te rave i te mea tano
  • A haere ma te itoito e te Atua
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • A faahohonu atu â
  • A feruri i te mau haapiiraa
  • A huti mai i te haapiiraa
  • A haapii hau atu â
  • Davida e Saula
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • Ua taui roa oia i to ˈna oraraa
    A haere ma te itoito e te Atua
  • “E haapii mai oe ia ˈu ia rave au i to oe ra hinaaro”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • Ua aro oia i te hoê aito
    A haere ma te itoito e te Atua
Ite hau atu â
A haere ma te itoito e te Atua
wcg pene 25 api 118-121

25 DAVIDA

Ua faaite Davida i te itoito no te rave i te mea tano

Papai neneihia
Papai neneihia

UA HORO ê Davida i te arii Saula! I te hoê taime, mea here roa na Saula ia Davida e ua tiaturi rahi oia ia ˈna. O ˈna ta ˈna taata amo mauhaa e i muri iho ua riro o ˈna ei raatira no ta ˈna nuu. Te horo ê noa ra Davida no to ˈna ora. Ua fafau te Atua i te faariro ia Davida ei arii, ua tapuni râ o ˈna i te medebara no te paruru ia ˈna e ta ˈna e 600 taata.

Ua riro Saula ei arii ino mau. Ua pohehae oia ia Davida e ua haamata i te riri e ua tamata i te haapohe ia Davida e rave rahi taime. I te hoê mahana ua nehenehe Davida e haapohe ia Saula, aita o ˈna i na reira. Ua mauruuru ore râ Saula e ua tamata faahou i te haapohe ia Davida. Ua taiva te mau tane o te oire o Zipha ia Davida. No te piti o te taime, ua faaite ratou ihea oia i te tapuniraa e ua aratai Saula i ta ˈna nuu no te aˈuaˈu ia Davida.

Eaha ta Davida e rave? I te omuaraa, ua tono oia i te tahi mau taata no te ite teihea roa o Saula. Noa ˈtu e 3 000 faehau ta Saula, aita Davida i taiâ. I tera taime ua papai oia: “Inaha, o te Atua ta ˈu tauturu. Tei te feia ra e turu ra ia ˈu o Iehova.” (Sal. 54:4; upoo parau) Ua faaoti ïa Davida i te haere i te puhapa o Saula i te po. Ua ani oia i te tahi taata ia haere na muri ia ˈna.

Ua farii Abisai te fetii o Davida e i te tahi taime aita o ˈna i faaite i te aroha hamani maitai. I to Davida e Abisai tomoraa i roto i te puhapa o Saula, ua ite raua e te taoto ra ratou pauroa. Na Iehova râ i rave i te reira. E teie te arii o Saula! Te taoto atoa ra o ˈna aita e faehau e haapao ra ia ˈna, e te vai ra ta ˈna omore i pihai iho i to ˈna upoo.

Te tomo ra Davida e Abisai i roto i te fare ie o Saula i te po a taoto noa ˈi oia. Te pihai iho noa mai te omore a Saula i to ˈna upoo.

Eaha ta Davida e rave? Mea ohie no ˈna ia haapohe ia Saula! Peneiaˈe e faaea oia i te horo ê ia Saula e e riro mai o ˈna ei arii. Aita Abisai i taa no te aha aita Davida i haapohe aˈena ia Saula. Ua na ô Abisai: “I teie mahana, te tuu nei te Atua i to oe enemi i roto i to rima. I teie nei, a vaiiho na ia ˈu ia patia ia ˈna i te omore i raro i te repo, hoê noa taime, aita e faufaa ia tapiti te patiaraa.”

Ua haamanaˈo Davida te taime hopea i faaruru ai oia i te hoê â tupuraa. I te medebara o Ene-gedi, ua tomo Saula i roto i te ana i reira Davida i te tapuniraa, ua nehenehe Davida e haapohe ia ˈna. Aita râ Davida i haamauiui ia ˈna, ua tâpû noa o ˈna i te hoê tuhaa iti o to Saula ahu. Tera râ, ua hauti te manaˈo haava o Davida, ua tatarahapa oia i te faatura-ore-raa i te arii ta Iehova i faatavai.

I tera po, e ere i te mea ohie no Davida ia tapea ia Abisai ia haapohe i te arii. Ua ite Davida ua horo ê atoa Abisai ia Saula. Ua hinaaro pauroa te mau taata a Davida ia faaea Saula i te hamani ino ia ratou. Aita râ Davida i hinaaro e tahoo. Ua aˈo oia ia Abisai tei ineine i te haapohe ia Saula e ua ani ia ˈna ia faaoromai. Ua haapapu Davida ia Abisai: “Na Iehova iho e tairi ia [Saula], aore ra e tae mai te mahana e pohe ai o ˈna, aore ra e haere o ˈna i te tamaˈi a pohe atu ai.” Ua na ô atoa oia: “I mua ia Iehova, eita ta ˈu e nehenehe e amo i te rima i nia i tei faatavaihia e Iehova!”

I to Davida faarururaa i te faaheporaa ia haapohe i te hoê enemi puai, eaha ta ˈna e rave?

Ua ite Davida na Iehova e faautua ia Saula i te taime tano. I roto i te Salamo faahitihia i nia ˈtu, ua papai oia no Iehova: “E tahoo oia i to ˈu mau enemi no to ratou iho ino.” (Sal. 54:5) Ua faarue ïa Davida e Abisai i te puhapa o Saula e ua haere raua i te tahi vahi teitei i pihai iho noa mai. Ua pii Davida ia Saula e ta ˈna mau faehau. Ua tamaˈi o ˈna i to ˈna mau faehau no te mea aita ratou i paruru i te arii, e ua tamaˈi atoa ia Saula no te mea ua pau to ˈna taime i te aˈuaˈuraa ia ˈna. Ua faariro Davida ia ˈna iho mai te hoê “utu iti haihai” e aita o ˈna i hamani ino i te arii. Ua haama roa o Saula e ua parau: “E ohipa maamaa e e hape rahi ta ˈu i rave.”

Ua taui anei Saula i to ˈna huru? Aita, ua ite Davida aita Saula i taui noa ˈˈe. Noa ˈtu râ ua faaoaoa Davida ia Iehova e ma te itoito ua rave oia i te faaotiraa tano. E i tera taime, ua haamaitai Iehova i ta ˈna tavini itoito e taiva ore ma te ravea rau o ta Davida i ore roa ˈtu i manaˈo.

A taio i te aamu Bibilia:

  • Samuela 1, 16:21; 18:5-14; 23:19; 24:3-7; 26:1-25

A aparau:

Mea nafea to Davida faaiteraa i te itoito i tera taime o to ˈna oraraa?

A faahohonu atu â

  1. 1. Noa ˈtu e taata ru noa e aroha ore o Abishai, mea nafea o ˈna i te patururaa i to Iehova nunaa e ia Davida? (it “Abisai” par. 3-5)

  2. 2. No te aha Davida i faaau ai ia ˈna i te “hoê kerâ na nia i te mau mouˈa”? (Sam. 1, 26:20; it “Kêra” par. 4) A

    Te hoê kerâ e tia ra i nia i te tahi ofai i te pae mouˈa.

    Ekaterina Kolomeets/stock.adobe.com

    Hohoˈa A

  3. 3. No te aha ua hinaaro Davida i te faaoromai? (w17.08 7 par. 14-15)

  4. 4. Mea nafea to Davida tamauraa i te faaite i te faatura i to Iehova mana e rave rahi matahiti i muri iho? (w21.09 10 par. 8) B

    Te arii Davida e faaite ra ia Solomona i te mau taihaa ta ˈna i haaputu no te patu i te hiero.

    Hohoˈa B

A feruri i te mau haapiiraa

  • Noa ˈtu mea rahi ta Saula hape, ua faatura noa Davida i to ˈna tiaraa. E nafea tatou e pee ai i to Davida hiˈoraa i roto i teie mau tupuraa?

    • I to tatou mau metua C

      Te tahi tamahine apî e to ˈna hoa e faarue ra i te fare no te haere e hauti i te popo. Te faaue ra te mama i ta ˈna tamahine ia horoi i te mau auˈa repo.

      Hohoˈa C

    • I te feia mana D

      Te hoê tane, ta ˈna vahine e ta raua tamahine e faaruru ra i te tahi vero rahi. Te pee ra ratou i te mau faaueraa a te mutoi no te paruru ia ratou.

      Hohoˈa D

    • I te mau matahiapo o te amuiraa E

      Te hoê matahiapo paari e faaroo maite ra i te tahi matahiapo apî aˈe e faataa ra nafea ia faanaho i te vairaa papai afaifai.

      Hohoˈa E

  • Ua ite Davida mea nafea ia faaoaoa ia Iehova e ma te itoito ua rave oia i te faaotiraa tano. I roto i teihea mau tupuraa e hinaaro ai tatou i te itoito no te rave i te faaotiraa maitai?

  • I roto i teihea ˈtu â tuhaa e nehenehe ai oe e pee i te itoito o Davida i roto i teie aamu?

A huti mai i te haapiiraa

  • Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?

  • E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?

  • I te tia-faahou-raa, eaha ta ˈu e hinaaro e ani ia Davida i teie tuhaa o to ˈna oraraa?

A haapii hau atu â

A mataitai i te video o te faaoraora i teie aamu.

A haamanaˈo e nafea ia faaite i te here: Ma te tapoˈi i te mau mea atoa (1:29)

I te haamataraa mea haehaa e e aau faahaihai to Saula e i muri iho râ ua teoteo oia. Eaha ta te mau tamarii e haapii mai no nia ia Saula?

“Te arii Saula” (Api parau no nia i te tahi mau taata o te Bibilia)

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono