20 SAMASONA
Ua noaa ia ˈna te itoito i te taime paruparu
AITA o Samasona e ite faahou. Tera râ e nehenehe ta ˈna e faaroo i te faaoooraa a te nahoa Philiseti. Mea nafea o ˈna i te taeraa i ǒ? Ma te feruri ore ua faaite o ˈna no ǒ mai to ˈna puai i te Atua, i muri iho ua haruhia o ˈna, ua haapohia to ˈna mata, ua taamuhia, tapeahia e faahepohia o ˈna i te ohipa a te tǐtǐ. Faaooo atura te nahoa Philiseti ia ˈna e to ˈna Atua, o Iehova. Ua taa ia Samasona e no ˈna te hape i tupu ai te reira. Ua faaite noa o ˈna i to ˈna itoito. Tera râ, ua tamatahia to ˈna itoito.
A 20 matahiti mai â, ua faatere Samasona ei tavana i Iseraela. Tera râ, mea taa ê o ˈna i te mau tavana mai ia Baraka, Gideona e Iepheta tei aratai i te nuu faehau no te aro i te mau enemi o te Atua. E ere mai tera o Samasona. Ua aro noa o ˈna, o ˈna anaˈe! Ua faaohipa Iehova ia ˈna no te haapohe e rave rahi Philiseti, o ˈna anaˈe. E nafea?
Maoti te aratairaa a Iehova, ua pûpû te metua a Samasona i to ˈna ora ia Iehova ei Nazira. No reira aita roa ˈtu o ˈna i tâpû i to ˈna rouru. A tapea noa ˈi o ˈna i ta ˈna i euhe, ua haamaitai Iehova ia ˈna i te hoê puai faahiahia. I te hoê mahana, ua hahae Samasona i te liona i to ˈna rima! Ua faaohipa Samasona i te puai no ǒ mai ia Iehova no te aro i te mau Philiseti, tei haavî i te nunaa Iseraela tei atea ê ia Iehova.
I te hoê taime, ua taamuhia e ua afaihia o Samasona na te nunaa no to ratou mǎtaˈu i mua i te mau Philiseti. Tera râ, ua hahae Samasona i ta ˈna taura hamanihia i te lino e ua taparahi oia 1 000 Philiseti, ma te faaohipa i te ivi taa asini. I muri iho, i to Samasona haereraa i Gaza, ua opua to ˈna mau enemi i te haapohe ia ˈna i te aahiata. I te tuiraa po, ua tia o ˈna e ua amo oia na uputa, na piti pou e te raau tarava. Tuu ihora oia i te reira i nia i to ˈna tapono e amo atura i nia e 60 kilometera te atea i te tupuai mouˈa i mua noa ia Heberona!
Ua manuïa noa Samasona i nia i te mau Philiseti. Ua haapapu o ˈna aita to ratou mau atua e maahia, mai ia Dagona, mea paruparu ratou i mua i te hoê tavini taiva ore a Iehova. Tera râ, ua itehia mai ia ratou i te tahi faahemaraa: o Delila te iˈoa.
Ua maamaa roa Samasona ia Delila, tera râ mea haavarevare roa o ˈna. Ua farii o ˈna i te moni a te mau Philiseti no te faaite nohea mai te puai o Samasona. Onoono atura o ˈna e i te pae hopea, fiu ihora Samasona e faaite atura nohea mai to ˈna puai. Ua parau o ˈna ia tâpû-noa-hia to ˈna rouru, e ere o ˈna i to ˈna puai e e riro o ˈna mai te tahi atu taata. Tiai atura ïa Delila ia taoto o Samasona, e parau ihora i te hoê taata ia tâpû i to ˈna rouru. Te taio ra tatou: “Ua faarue Iehova ia ˈna.” I muri iho, ere atura o Samasona i to ˈna puai. Horo mai nei te mau Philiseti, haru atura ia ˈna e haapohia ˈtura to ˈna mata.
Ua faahepo ratou ia Samasona ia oro i te huero na ratou, hoê ohipa teimaha mau. Ua oaoa roa te mau Philiseti. Na mua ˈˈe e enemi puai oia e teie nei e tǐtǐ o ˈna. No reira, faatupu ihora ratou i te hoê oroa rahi no Dagona. I taua oroa ra, ua putuputu mai e rave rahi Philiseti i te hiero. Piri i te 3 000 taata i nia i te tapoˈi fare. Ua faaoti te mau Philiseti i te faaohipa ia Samasona no te faaarearea ia ratou, e ua afai e ua tuu ratou ia ˈna i ropu i na pou e piti. I tera area taime, ua haamata to ˈna rouru i te tupu faahou.
Ua ere Samasona i to ˈna tiamâraa no ta ˈna mau hape, ua itehia mai râ ia ˈna hoê ravea hopea no te rave i te mea tano
I to ˈna tapearaa i te pou, ua ani o ˈna ia Iehova ia faahoˈi mai i to ˈna puai. Ua pure o ˈna: ‘A haamanaˈo na ia ˈu, e a haapuai na ia ˈu, i teie noa taime e te Atua. Ia pohe au e te mau Philiseti.’ I muri iho, ua haamata o ˈna i te turai i te pou ma to ˈna puai atoa, hautiuti aˈera na pou e marua ˈtura. Aita râ i noaa i te mau Philiseti i te tapea ia ˈna, farara aˈenei te hiero! Tera ïa te ohipa hopea ta Samasona i rave. Mea rahi aˈe te taata ta ˈna i haapohe i to ˈna poheraa i te roaraa o to ˈna oraraa.
Tau matahiti i muri iho, ua faahiti Paulo ia Samasona i rotopu i te mau taata tei faatupu i te faaroo. Ua papai Paulo no te feia tei ‘puai mai i te paruparuraa,’ e mea papu ua manaˈo oia i teie tavana itoito.—Heb. 11:32-34.
A taio i te aamu Bibilia:
A aparau:
Mea nafea to Samasona faaiteraa i te itoito?
A faahohonu atu â
1. No te aha ua nehenehe Samasona e tapea i te tino pohe a faaea noa ˈi ei Nazira? (brw050115 “Uiraa a te feia taio”)
2. Na te aha e faaite ua hinaaro Samasona i te varua moˈa no te amo i te mau uputa e na pou mai Gaza tae atu i Heberona? (w04 1/11 14 par. 7-8) A
Hohoˈa A
3. Na te aha e faaite peneiaˈe e vahine Iseraela o Delila? (brw050315 “Ua aro Samasona na roto i te puai o Iehova!”)
4. No te aha ua pure Samasona ia tahoo oia “no hoê o [to ˈna] mata e piti?” (Tav. 16:28; it “Samasona” par. 10)
A feruri i te mau haapiiraa
I mua i te faaheporaa, ua faaite Samasona ia Delila i tei ore e tia ia ˈna ia ite. Eaha ta te mau matahiapo e ta ratou mau vahine e nehenehe e haapii mai? B
Hohoˈa B
Noa ˈtu ua rave Samasona i te hoê hape ino mau, ua faaohipa râ Iehova ia ˈna ma te ravea faahiahia. Mai te peu e hape te hoê Kerisetiano, e nafea te hiˈoraa o Samasona e tauturu ai ia ˈna ia ore e tuu?
E nafea oe ia pee i te itoito o Samasona i roto i to oe oraraa?
A huti mai i te haapiiraa
Eaha ta teie aamu e haapii mai no nia ia Iehova?
E nafea teie aamu e tuati ai i te opuaraa a Iehova?
Eaha ta ˈu e hinaaro e ani ia Samasona i te tia-faahou-raa?
A haapii hau atu â
A haapii i ta oe mau tamarii no te aha o Samasona hoê o te mau taata puai roa ˈˈe aita i itehia aˈenei.
“Ua haapuai te varua moˈa ia Samasona” (ijwis tumu parau 14)
Eaha te mau haapiiraa ta tatou e apo mai i te aamu o Samasona?