Eaha te tupu i nia i te nephe ia pohe te taata?
“Ua riro te haapiiraa e mea pohe ore te nephe o te taata e e tamau noa i te ora i muri aˈe i te pohe o te taata e te inoraa o to ˈna tino, ei hoê o te mau ofai tihi o te philosophia e te tuatapaparaa i te faaroo a te haapaoraa kerisetiano.”—“NEW CATHOLIC ENCYCLOPEDIA.”
TE FAˈI nei râ teie noâ buka e “eita te manaˈo e e ora mai te nephe i muri aˈe i te pohe, e ite-haere-noa-hia i roto i te Bibilia.” Eaha ïa ta te Bibilia e haapii mau ra no nia i te tupu i nia i te nephe ia pohe te taata?
Ua moe te hiroa o tei pohe
2 Mea maramarama maitai te huru o tei pohe i roto i te Koheleta 9:5, 10, te taio nei tatou e: “Aita te feia i pohe e ite ra i te hoê aˈe mea . . . Aore e imiraa, aore e opuaraa, aore e ite, aore e paari, i roto i te apoo.” (Moffatt) No reira, te pohe, o te hoê ïa vairaa ma te ora ore. Ua papai te papai salamo e ia pohe te hoê taata, ‘e hoˈi oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.’—Salamo 146:4.
3 Inaha, ua moe te hiroa o tei pohe, aita ratou e ohipa ra. Ia faautua oia ia Adamu, ua parau atu te Atua e: “E repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:19) Hou te Atua a hamani ai ia ˈna i te repo fenua e a horoa ˈi i te ora na ˈna, aita Adamu e vai ra. Ia pohe oia, hoˈi atura o Adamu i taua huru ra. Ta ˈna utua, o te pohe ïa—eiaha râ te faahaereraa i roto i te hoê basileia ê atu.
E nehenehe te nephe e pohe
4 Ia pohe Adamu, eaha tei tupu i nia i to ˈna nephe? Inaha, a haamanaˈo na e i roto i te Bibilia, e au pinepine noa te parau ra “nephe” i te hoê taata. No reira, ia parau tatou e ua pohe Adamu, te parau ra ïa tatou e ua pohe te nephe ra o Adamu te iˈoa. Peneiaˈe mea huru ê rii teie i te hoê taata e tiaturi i te pohe-ore-raa o te nephe. Teie râ, te parau ra te Bibilia e: “O [“te nephe,” MN] tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4) Te faahiti ra te Levitiko 21:1 no “te [“nephe,” MN] pohe” (te hoê “tino pohe,” Bible de Jérusalem). E ua faauehia te mau Nazira eiaha e haafatata ˈtu “i te hoê [“nephe,” MN] pohe” (“te hoê tino pohe,” Lamsa).—Numera 6:6.
5 E itehia te hoê faahitiraa i te nephe mai teie i roto i Te mau arii 1, 19:4. “Ua ani atura” o Elia i hepohepo roa hoi e ia “pohe [“to ˈna nephe,” MN].” Oia atoa, “ua ani noa [o Iona] e ia pohe to ˈna nephe, e ua parau noa oia e: ‘E mea maitai aˈe ia ˈu te pohe i te ora.’” (Iona 4:8, MN) E ua faaohipa Iesu i te parau ra “taparahi [“i te hoê nephe,” MN],” o tei hurihia i roto i Te Bibilia na roto i te reo Beretane ohie na roto i te parau ra “haapohe.” (Mareko 3:4) Inaha, te pohe o te nephe, o te pohe ïa o te taata.
‘Haere i rapae’ e “hoˈi maira”
6 Eaha râ no nia i te ati pohe o Rahela, tei tupu a fanau ai oia i te pitiraa o ta ˈna tamaiti? I roto i te Genese 35:18 (MN), te taio nei tatou e: “A haere ai to ˈna nephe i rapae (no te mea ua pohe oia) mairi ihora oia i to ˈna iˈoa o Benioni; mairi ihora râ ta ˈna metua tane ia ˈna o Beniamina.” Te parau ra anei teie irava e e mea ora to roto ia Rahela tei reva ia pohe oia? Aita roa ˈtu. A haamanaˈo na e e nehenehe atoa te parau ra “nephe” e faaauhia i te ora ta te hoê taata e fanaˈo ra. Inaha, i roto i teie tupuraa, te nephe o Rahela, o to ˈna noa ïa “ora.” No reira te tahi mau Bibilia e huri ai i te parau ra “a haere ai to ˈna nephe i rapae” mai teie “a haere ê atu ai to ˈna ora” (Knox), “a huti ai oia i to ˈna aho hopea” (Bible de Jérusalem), e “a faarue ai to ˈna ora ia ˈna” (Bibilia na roto i te reo Beretane ohie). Aore e faaiteraa no nia i te hoê tuhaa huru ê o Rahela tei ora mai ia pohe oia.
7 Hoê â atoa e te tia-faahou-raa o te tamaiti a te hoê vahine ivi, tei faatiahia i roto i Te mau arii 1, pene 17. I roto i te irava 22, te taio nei tatou e a pure ai o Elia i nia iho i te tamaiti apî, “ua faaroo maira Iehova i te pure a Elia ra; e ua hoˈi maira te [“nephe,” MN] o taua tamaiti ra ia ˈna, e ora ihora oia.” I ǒ nei faahou â, te parau ra “nephe,” o te “ora” ïa. Inaha, te taio nei tatou i roto i te New American Standard Bible e: “Ua hoˈi faahou te ora o te tamarii i roto ia ˈna e ua ora faahou mai nei oia.” Oia mau, o te ora, eiaha râ te hoê mea itea-ore-hia, tei hoˈi mai i roto i te tamaiti. E au maite te reira i ta Elia i parau atu i te metua vahine o te tamaiti ra e: “Inaha, ua ora to tamaiti [te taata taatoa].”—Te mau arii 1, 17:23.
Te feaapitiraa no nia i te “area no ropu”
8 E rave rahi taata e parau nei e e Kerisetiano ratou teie e tiaturi nei e e tupu te tia-faahou-raa a muri aˈe i reira te mau tino e amuihia ˈi i te mau nephe pohe ore. Ia oti, e tuuhia ˈtu te feia i faatia-faahou-hia i mua i ta ratou utua hopea—te hoê anei haamaitairaa na tei pee i te hoê oraraa tia aore ra te faautuaraa na te feia iino.
9 E au ra e mea ohie roa teie tiaturiraa. E fifihia râ te feia e tiaturi i te pohe-ore-raa o te nephe, i te faataa eaha te tupu i nia i te nephe i rotopu i te taime o te pohe e te taime o te tia-faahou-raa. Oia mau, ua faatupu teie “area no ropu,” mai tei parau-pinepine-hia, i te mau manaˈo rau ahia senekele i teie nei. Te parau nei vetahi e, i roto i taua taime ra, e haere te nephe i roto i te vahi tamâraa hara, i reira oia e tamâhia ˈi i te mau hara haihai ia nehenehe oia e haere i nia i te raˈi.a
10 Teie râ, mai ta tatou i ite mai nei, te nephe, o te taata noa ïa. Ia pohe te taata, e pohe te nephe. No reira, aita e ora ma te ite i muri aˈe i te pohe. Oia mau, ia pohe Lazaro, aita Iesu Mesia i parau e tei roto oia i te vahi tamâraa hara, te Limepo, aore ra te tahi atu â “area no ropu.” Aita, ua parau noa Iesu e: “Ua varea o Lazaro i te taoto.” (Ioane 11:11, New English Bible) Papu maitai, te tiaturi ra Iesu, oia i ite i te parau mau no nia i te tupu i nia i te nephe ia pohe te taata, e ua moe te hiroa o Lazaro, aita oia e ora ra.
Eaha te varua?
11 Te parau ra te Bibilia e ia pohe te hoê taata, e ‘[haere] to ˈna varua [i rapae], e hoˈi oia i to ˈna ra repo.’ (Salamo 146:4; MN) Teie anei te auraa e te reva mau nei te hoê varua i faarue i te hoê tino a ora noa ˈi i muri aˈe i te pohe o te hoê taata? Eita hoi e nehenehe no te mea te parau nei te papai salamo i muri aˈe e: “Mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra” (“hope roa ˈtura to ˈna feruriraa taatoa,” NEB). Eaha ˈtura ïa te varua, e nafea oia ‘e haere ai i rapae’ i te hoê taata i te taime a pohe ai oia?
12 I roto i te Bibilia, te auraa tumu o te parau i hurihia na roto i te parau ra “varua” (Hebera, ruʹach; Heleni, pneuʹma), e “aho” ïa. Inaha, no te parau “te reva nei hoi to ˈna varua,” te faaohipa nei te huriraa Bibilia a R. A. Knox i te parau “te faarue nei te aho i to ˈna tino.” (Salamo 145:4, Knox) E au râ te parau “varua” hau atu â i te hutiraa i te aho. Ei hiˈoraa, ia faataa oia i te haamouraahia te ora o te taata e o te animala i te tau o te Diluvi ra, te parau ra te Genese 7:22 (MN) e: “O te mau mea atoa te ohipa ra te aho o te puai ora [aore ra, varua; Hebera, ruʹach] i roto i ta ˈna apoo ihu, te mau mea atoa i nia i te vahi mǎrô, pohe ihora ïa.” Inaha, e nehenehe te “varua” e faaauhia i te puai ora e ohipa ra i roto i te mau mea ora atoa, te taata e te animala, e o te atuatuhia na roto i te hutiraa i te aho.
13 Ei faahohoˈaraa: E faatere te uira i te hoê tauihaa uira. Ia pohe te uira, eita te tauihaa e ohipa faahou. Eita te uira e riro mai ei mea ora taa ê. Oia atoa, ia pohe te hoê taata, eita to ˈna varua e faaoraora faahou i te mau taoˈa tahi o te tino. Eita oia e faarue i te tino a reva ˈtu ai i roto i te hoê basileia ê atu.—Salamo 104:29.
14 No te aha ïa te Koheleta 12:7 e parau ai e ia pohe te hoê taata, “e hoˈi . . . te varua i te Atua i horoa maira”? Teie anei te auraa e te reva mau ra te varua na roto atu i te reva i pihai iho i te Atua? Aita roa ˈtu te hoê manaˈo mai teie e faahitihia ra. A haamanaˈo na e o te varua te puai ora. Ia ore roa te puai ora, o te Atua anaˈe te nehenehe e faahoˈi mai i te reira. Inaha, “e hoˈi . . . te varua i te Atua” mau ra, teie ïa te auraa, tei te Atua anaˈe te tiaturiraa o taua taata ra no te hoê ora no a muri aˈe.
15 O te Atua anaˈe te nehenehe e faahoˈi mai i te varua, aore ra puai ora, no te faahoˈi faahou mai i te hoê taata i te ora. (Salamo 104:30) Te opua anei râ te Atua i te na reira?
[Nota i raro i te api]
a Ia au i te New Catholic Encyclopedia, “mea maramarama maitai te mau Metua atoa [o te Ekalesia] ia parau ratou e te vai ra te vahi tamâraa hara.” Teie râ, e faˈi atoa teie buka e “ua niuhia te haapiiraa Katolika o te vahi tamâraa hara i nia i te tutuu, eiaha i nia i te mau Papai Moˈa.”
[Uiraa haapiiraa]
1. Eaha ta te New Catholic Encyclopedia e faˈi no nia i te nephe e ora mai ia pohe te taata?
2, 3. Eaha te huru o tei pohe, e eaha te mau irava e faaite ra i te reira?
4, 5. A horoa na i te mau hiˈoraa no roto mai i te Bibilia e faaite ra e e nehenehe te nephe e pohe.
6. Eaha ta te Bibilia e hinaaro ra e parau ia parau oia e “a haere ai” te nephe o Rahela “i rapae”?
7. Eaha te auraa e ua “hoˈi maira” te nephe o te tamaiti a te vahine ivi i faatia-faahou-hia, i roto “ia ˈna”?
8. Eaha ta te feia e parau nei e Kerisetiano ratou e tiaturi nei no nia i te tupu mai ia tae i te tia-faahou-raa?
9. Eaha tei faataahia no nia i te “area no ropu,” e eaha ta vetahi e parau ra e tupu mai i nia i te nephe i taua taime ra?
10. No te aha eita e tuea e te mau Papai te tiaturiraa e e faaea maoro te mau nephe i roto i te vahi tamâraa hara i muri aˈe i te pohe, e nafea tei tupu i nia ia Lazaro e haapapu ai i te reira?
11. No te aha te parau ra “varua” e ore ai e au i te hoê tuhaa o te hoê taata o te taa ê i te tino a ora ˈi i muri aˈe i te pohe?
12. Eaha te auraa o te mau parau Hebera e Heleni i hurihia na roto i te parau ra “varua” i roto i te Bibilia?
13. Nafea e nehenehe ai e faaau i te varua i te uira?
14, 15. Nafea te varua e hoˈi ai i te Atua ra ia pohe te taata?
[Tumu parau tarenihia i te api 23]
HAAMANAˈORAA I TO MUTAA IHO ORARAA
MAI te peu e aita hoê aˈe mea e ora mai ia pohe te tino, eaha ïa te tahi mau taata e parau ai e te haamanaˈo ra ratou i to mutaa iho oraraa?
Te parau ra te taata ite Hindu o Nikhilananda e ‘eita e nehenehe e haapapu i te mau tupuraa i muri aˈe i te pohe na roto i te haaferuriraa.’ I roto i te oreroraa parau ra “Mau hiˈoraa o te tiaturiraa i te ora mure ore i roto i te mau haapaoraa,” te faaite ra te taata tuatapapa i te faaroo o Hans Küng e: “Aita roa ˈtu hoê aˈe aamu—no ǒ mai hoi te rahiraa i te mau tamarii ra aore ra i te mau fenua e tiaturihia te fa-faahou-raa i roto i te tino ê—no nia i te haamanaˈoraa i to mutaa iho oraraa, e nehenehe e haapapuhia.” Te parau faahou ra oia e: “Te faˈi nei te rahiraa o [te feia maimi e ohipa nei ma te tia e ma te ravea aivanaa i roto i taua tuhaa ra] e eita te mau tamatamataraa ta ratou i rave e horoa mai i te niu no te hoê haapapuraa mau e e tapiti to mutaa iho oraraa i te fenua nei.”
Eaha ïa mai te peu e e au ra e te haamanaˈo ra outou i to mutaa iho oraraa? E nehenehe te mau manaˈo hohonu mai teie e faatupuhia e te mau mea rau. E rave rahi mau parau apî ta tatou i farii, tei faanahohia i roto i te tahi vahi huna o to tatou feruriraa hohonu no te mea aita tatou e hinaaro oioi ra i te reira. Ia hoˈi faahou mai te mau mea i moehia i roto i te feruriraa, e faataa te tahi mau taata i te reira ei haapapuraa no te hoê oraraa no mutaa iho. Noa ˈtu râ, aita ˈtu e tupuraa no te oraraa e nehenehe e haapapuhia maori râ o ta tatou e ora nei i teie nei. Aita roa ˈtu te rahiraa o te taata e ora nei i nia i te fenua e haamanaˈo nei e ua ora na ratou na mua ˈˈe; aita atoa ratou e manaˈo nei e ua ora aˈena ratou i te mau oraraa i mutaa iho.