Afai-ê-raa o te Ekalesia
Auraa: Tiaturiraa e e rave-taue-hia te mau Kerisetiano haapao maitai mai nia mai i te fenua e e afai-ê-hia ratou i rapae i teie nei ao i roto i to ratou tino iˈo no te tahoê atu i te Fatu “i roto i te reva.” Ia au i te tahi mau taata (aita râ pauroa te taata e farii ra i teie manaˈo), tera ïa te faahitihia ra i roto i te Tesalonia 1, 4:17. Aita te taˈo “afai-ê-raa” e itehia ra ia au i teie auraa i roto i te mau Papai faauruahia.
I to te aposetolo Paulo faataaraa e e ‘afai-ê-hia’ te mau Kerisetiano i pihai iho i te Fatu, eaha ïa ta ˈna e parau ra?
Tes. 1, 4:13-18: “E te mau taeae, aita vau i hinaaro e ia ore outou ia ite i te parau i te feia i mairi te taoto nei [“te feia pohe,” Jé, TOB, VB], ia ore hoi outou ia taiâ, mai te tahi pae aore o ratou tiairaa ra. Ua faaroo hoi tatou e, i pohe Iesu e tia faahou aˈera i nia, oia atoa te feia e taoto i roto ia Iesu nei, na te Atua ïa e faahoˈi mai e oia atoa ra. Teie ta matou e parau atu ia outou, i ta te Fatu ra parau, o tatou o te feia e ora o te toe i te ao a roohia mai ai e te Fatu ra, e ore e na mua i te feia e taoto nei. O te Fatu iho hoi te pou mai mai te raˈi mai, ma te umere, ma te reo o te melahi rahi, e ma te pu a te Atua; e te feia i pohe i roto i te Mesia ra, o te tia mai na ïa i nia. E muri aˈera, o tatou o te feia ora e toe ra, e ravea-atoa-hia mai ïa e ratou atoa ra i reira, afaihia ˈi i nia i roto i te ata, ia farerei atu i te Fatu i roto i te reva nei ra; a parahi mau atu ai tatou i pihai atoa iho i te Fatu e â muri noa ˈtu. E tena na, e haamahanahana outou ia outou iho i teie nei mau parau.” (E au ra e e rave rahi Kerisetiano no Tesalonia tei pohe. No reira o Paulo i faaitoito ai i te tahi atu mau melo o te amuiraa ia tamahanahana te tahi i te tahi ma te tiaturiraa o te tia-faahou-raa. Ua faahaamanaˈo atu oia ia ratou e ua faatiahia mai o Iesu i muri aˈe i to ˈna poheraa; no reira ïa, i te haereraa mai o te Fatu, e faatiahia i pihai iho i te Mesia teie mau Kerisetiano haapao maitai i pohe na.)
O vai ma te feia o te ‘afaihia i nia i roto i te ata’ ia au i te Tesalonia 1, 4:17?
Ia au i te irava 15, o te mau Kerisetiano haapao maitai ïa ‘o te toe a haere mai ai te Fatu,’ oia hoi te feia e ora noâ i te taime a hoˈi mai ai Iesu. E pohe anei ratou? Ia au i te Roma 6:3-5 e te Korinetia 1, 15:35, 36, 44 (faahitihia i te api 30), e tia ia ratou ia pohe hou ratou e fanaˈo ai i te ora i nia i te raˈi. Eita râ e titauhia ia tiai ratou i te hoˈiraa mai o te Mesia i roto i te pohe. E “faatiahia” ratou i te reira iho â taime, “mai te amoraa mata,” no te tahoê atu i to ratou Fatu.—Kor. 1, 15:51, 52, GL; hiˈo atoa Apokalupo 14:13.
Ia afai anaˈe te Mesia i te mau Kerisetiano haapao maitai i nia i te raˈi, e fa mai anei oia ma te tia i nia i te hoê ata i mua i te aro o te mau taata?
Ua parau anei o Iesu e e ite mata roa faahou te ao ia ˈna?
Ioa. 14:19: “E ia roovau iti aˈe, e ore to te ao e hiˈo faahou mai ia ˈu; e hiˈo mai râ outou [ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai] ia ˈu; no te mea e ora vau, e ora atoa hoi outou.” (Hiˈo Timoteo 1, 6:16.)
Eaha te auraa o te parau, o te Fatu “te pou mai mai te raˈi mai”?
E nehenehe anei ta te Fatu e “pou mai mai te raˈi mai,” mai ta te Tesalonia 1, 4:16 e parau ra, ma te ore e ite-mata-hia? I mutaa ihora, i te tau a vai noa ˈi Sodoma e o Gomora, ua parau o Iehova e ‘ua hinaaro oia e pou i raro e e hiˈo’ i te ohipa e tupu ra i roto i taua na oire ra. (Gen. 18:21, Jé) Teie râ, aita e taata i ite roa ia ˈna i te hiˈopoaraa, area râ, ua ite-mata-roa-hia te mau tia melahi ta ˈna i tono atu. (Ioa. 1:18) Hoê â huru, eita o Iesu e titauhia ia hoˈi mai i roto i te hoê tino iˈo no te fariu i to ˈna ara-maite-raa i nia i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai i nia i te fenua e no te haamauruuru ia ratou.
Na roto ïa i teihea auraa e ‘itehia ˈi’ te Fatu “i te haerea mai na nia i te ata”?
Ua tohu o Iesu e: “Ei reira ratou e ite ai i te Tamaiti a te taata [Iesu Mesia] i te haerea mai na nia i te ata ma te mana e te hanahana rahi.” (Luka 21:27) Aita teie irava aore ra vetahi atu mai teie, e faahapa ra i te parau a Iesu faahitihia i roto i te Ioane 14:19. A feruri na: I te mouˈa ra o Sinai, eaha tei tupu i to te Atua haereraa mai “na roto i te hoê ata meumeu ra,” ia au i te Exodo 19:9? Tei reira o Iehova ma te ite-mata-ore-hia; ua ite mau â te mau ati Iseraela i te tapao faaiteraa o to ˈna vairaa mai, tera râ, aita hoê noa ˈˈe o ratou i ite mata roa i te Atua. Oia atoa ïa, i to Iesu parauraa e e haere mai oia “na nia i te ata,” te hinaaro ra oia e parau e e noa ˈtu e aore oia e ite-mata-hia, e taa i te mau taata e tei reira mau oia. E “ite” ratou ia ˈna e te mata o to ratou manaˈo, e taa hoi ia ratou e tei reira mau oia. (No te mau haamaramaramaraa hau, hiˈo i te tumu parau “Hoˈiraa mai o te Mesia.”)
E nehenehe anei te mau Kerisetiano e haere i nia i te raˈi e to ratou tino iˈo?
Kor. 1, 15:50: “Teie râ ta ˈu parau, e au mau taeae, e ore te tino iˈo nei e te toto e parahi i te basileia o te Atua; e ore hoi te mea tahuti noa ra e parahi i te vahi tahuti ore.”
Te patoi ra anei te mea i roohia ia Elia i tera parau? Aita roa ˈtu. E tia ia taa i te ohipa i tupu i te tau o Elia ra ia au i te parau papu maitai ta Iesu i faahiti tau senekele i muri iho: “Aore roa e taata i tae i nia i te raˈi, maori râ o tei haere mai i raro mai nia mai i te raˈi ra, o te Tamaiti a te taata.” (Ioa. 3:13) Noa ˈtu e ua itehia o ‘Elia i te revaraa na roto i te puahiohio i nia i te raˈi,’ e ere ïa te auraa e ua haere atu oia i roto i te ao varua. No te aha? No te mea te faaite maira te faatiaraa e ua papai atu te peropheta i muri aˈe i te hoê rata faahaparaa i te arii no Iuda. (Arii 2, 2:11, Jé; Par. 2, 21:1, 12-15) Hou te hamaniraahia te manureva matamua, ua afai Iehova, na roto i ta ˈna iho mau ravea (te hoê pereoo puaahorofenua auahi e te puahiohio), ia Elia mai nia mai i te fenua i roto i te raˈi i reira te mau manu e rere ai e ua hopoi atura ia ˈna i te vahi ê.—Hiˈo Genese 1:6-8, 20.
E afai-omoe-hia anei te mau Kerisetiano haapao maitai i nia i te raˈi, ma te moe taue noa mai nia mai i te fenua ma te ore e pohe?
Roma 6:3-5: “Aitâ outou i ite o tatou atoa tei bapetizohia i roto i te Mesia ra ia Iesu, ua bapetizohia ïa i roto i to ˈna ra pohe? . . . I apiti-atoa-hia hoi tatou ia ˈna i te huru o to ˈna ra pohe, e apiti-atoa-hia ïa tatou i te huru o to ˈna ra tia-faahou-raa i nia.” (Te horoa maira te ohipa i tupu i nia ia Iesu i te hiˈoraa. Ua ite ta ˈna mau pǐpǐ e te tahi pae atoa e ua pohe o ˈna. Aita oia i fanaˈo i te oraraa i nia i te raˈi hou to ˈna poheraa e to ˈna tia-faahou-raa.)
Kor. 1, 15:35, 36, 44: “E hope parau mai paha te tahi e, E nahea ia faatia i tei pohe ra? e eaha te huru o to ratou tino ia tia mai? E tera ra taata manaˈo ore e, ta oe e ueue ra eita ïa e ora, ia ore ia pohe: i ueuehia ei tino taata [“materia,” BFC; “tino taata noa,” PB] i faatiahia ei tino varua.” (No reira, e tia ia pohe na mua hou e noaa mai ai te hoê tino varua.)
E afai-semeio-hia anei e te Fatu te mau Kerisetiano haapao maitai atoa mai nia mai i te fenua hou te ati rahi?
Mat. 24:21, 22: “E ati rahi hoi tei te reira tau, aitâ ïa ati mai te matamehai mai o teie nei ao, e tae roa aˈenei i teie nei mahana, e e ore roa hoi a muri atu. Ahiri hoi e haamaorohia taua tau ra, aore roa ïa e taata e ora; e haapotohia ra taua tau ra, no te feia i maitihia ra.” (Aita teie irava e na ô ra e e afai-pauroa-hia te “feia i maitihia” i nia i te raˈi hou te ati rahi e haamata ˈi, e ere anei? Te faaite maira râ te reira e e ora ˈtu vetahi o ratou, e te feia atoa i apitihia ia ratou i te pae tino, i taua ati rahi ra i te fenua nei.)
Apo. 7:9, 10, 14: “E i muri aˈe i te reira, hiˈo atura vau, e inaha e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa, i te tia-noa-raa i mua i te terono, e i mua i te Arenio, ma te ahu teatea i te ahuraa e ma te amaa tamara i to ratou rima; e ma te pii hua hoi to ratou reo, i te na ôraa e, Tei to tatou Atua te ora, tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio. . . . O te feia i haere mai mai roto mai i te ati rahi ra.” (No te “haere mai mai roto mai” i te hoê vahi, e tia na mua ia haere atu i reira. Teie feia rahi roa, o te mau taata ïa o tei faaruru mau i te ati rahi e o tei ora mai.) (No to ratou oraraa i nia i te fenua, hiˈo i te mau api 341, 342.)
Eaha te parururaa ta te mau Kerisetiano mau e fanaˈo i te ati rahi?
Roma 10:13: “O te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora.”
Zeph. 2:3: “E imi ia Iehova, e te feia i haehaa i nia i te fenua nei, o tei faatupu i te parau au na ˈna ra; e imi i te parau-tia, e imi i te haehaa; peneiaˈe outou o te faatapunihia ia tae i te mahana e riri ai Iehova ra.” (Hiˈo atoa Isaia 26:20.)
E afai-pauroa-hia anei te mau Kerisetiano mau i te raˈi i muri aˈe i te ati rahi?
Mat. 5:5: “E ao to tei mǎrû; e riro hoi ia ratou te fenua.”
Sal. 37:29: “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.” (Hiˈo atoa i te mau irava 10, 11, 34.)
Kor. 1, 15:50: “E ore te tino iˈo nei e te toto e parahi i te basileia o te Atua.”
Hiˈo atoa i te tumu parau “Raˈi.”
No te aha te tahi mau Kerisetiano e afaihia ˈi i nia i te raˈi e te Mesia ra?
Apo. 20:6: “E riro râ ratou ei tahuˈa na te Atua e na te Mesia, e e hau to ratou ia ˈna ra e ia hoê tausani i te matahiti.” (Ia parauhia e e faatere ratou e te Mesia, te vai ra ïa te mau taata ta ratou e faatere mai. O vai ma ïa ratou? Hiˈo Mataio 5:5 e Salamo 37:29.)
Hiˈo atoa i te tumu parau “Fanau-faahou-hia.”
E hoˈi mai anei te feia o te haere i nia i te raˈi a muri aˈe i nia i te fenua nei no te ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso?
Mas. 2:21: “Na te feia piˈo ore hoi e parahi i te fenua, e te feia parau-tia te haapapuhia i reira.” (Mai ta oe e ite ra, aita te Papai e parau ra e e hoˈi mai te feia piˈo ore i nia i te fenua, tera râ, e haapapuhia ratou i reira.)
Tes. 1, 4:17: “A parahi mau atu ai tatou [te mau Kerisetiano afaihia i nia i te raˈi] i pihai atoa iho i te Fatu e â muri noa ˈtu.”
Ia parau mai te hoê taata e:
‘E tiaturi anei outou i te afai-ê-raa o te Ekalesia?’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Ua tapao vau e e ere hoê â huru manaˈo to te taatoaraa i nia i te afai-ê-raa o te Ekalesia. E nehenehe anei au e ani atu i to oe iho manaˈo? . . . Noa ˈtu eaha te tumu parau ta tatou e tuatapapa, e mea faufaa ia faaau i to tatou manaˈo e to te Bibilia iho. (A faaohipa i te mau manaˈo tauaparauhia i nia mai.)’
Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Ua vauvauhia mai ia ˈu te afai-ê-raa o te Ekalesia mai te ravea no te faaora i te mau Kerisetiano i te haamouraa. No te rahiraa, tera te ravea e ora ˈi ratou i te ati rahi. E farii anei oe i teie manaˈo?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘Te hinaaro mau nei tatou e fanaˈo i te paruru a te Atua i taua taime ra; te faataa nei te tahi mau irava mea nafea te reira e tupu ai e ua riro hoi ei faaitoitoraa. (Zeph. 2:3)’ (2) ‘Mea anaanatae ia tapao e, ia au i te Bibilia, e vaiiho te Atua i te tahi o ta ˈna mau taata haapao maitai ia ora i nia i te fenua nei. (Mas. 2:21, 22) Aita anei te reira e tuea ra i ta ˈna i opua i te omuaraa i to ˈna poieteraa ia Adamu e to ˈna tuuraa ia ˈna i roto i te ô i Edene ra?’
Te tahi atu ravea: ‘Eaha te afai-ê-raa o te Ekalesia no oe, oia hoi e afaihia anei te mau Kerisetiano o te ora nei i te hopea o teie faanahoraa o te mau mea i nia i te raˈi? . . . Aita anei oe i uiui eaha ta ratou ohipa i nia i te raˈi? . . . A tapao na eaha ta te Apokalupo 20:6 (e 5:9, 10) e parau ra. . . . E faatere mai râ ratou i nia ia vai? (Sal. 37:10, 11, 29)’