VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 169-175
  • Hoo

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Hoo
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Papai tei tuea
  • Te hoo o te Mesia—Te eˈa o te faaoraraa a te Atua
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Te pohe o Iesu — Eaha to ˈna auraa no outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • ‘Mea na reira te Atua i te hereraa mai ia tatou’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Ta te Atua i rave no te faaora i te huitaata nei
    Te ite e aratai i te ora mure ore
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 169-175

Hoo

Auraa: Moni aufauhia no te hoo mai i te hoê mea, aore ra no te faatiamâ mai i te hoê titauraa aore ra i te hoê tupuraa au ore. Aita e hoo faufaa roa ˈˈe maoti râ te hoo pûpûhia e Iesu Mesia, oia hoi to ˈna iho toto. Na roto i te pûpûraa i te faufaa o taua hoo ra i nia i te raˈi, ua faatiamâ Iesu i te huaai a Adamu i te hara e te pohe i taea-pauroa-hia no te hara a to tatou tupuna ra o Adamu.

Mea nafea te pohe o Iesu Mesia i taa ê ai i to vetahi ê tei haapohehia no te faaroo?

E taata tia roa o Iesu. Ua fanauhia oia ma te hara ore e ua tapea oia i to ˈna huru tia roa i te roaraa o to ˈna oraraa. ‘Aita roa oia i rave i te hara.’ Ua riro oia ei taata “viivii ore, e te taa ê hoi i te feia rave hara ra.”—Pet. 1, 2:22; Heb. 7:26.

E Tamaiti fanau tahi oia a te Atua. Ua haapapu o Iehova iho i te reira, ma te faaroo-maitai-hia mai te raˈi mai. (Mat. 3:17; 17:5) Na mua ˈˈe, ua ora teie Tamaiti i nia i te raˈi; mea na roto ia ˈna to te Atua poieteraa i te mau mea ora atoa e te ao materia. No te faatupu i Ta ˈna opuaraa, ua tuu semeio Iehova i te ora o ta ˈna Tamaiti i roto i te opu o te hoê paretenia apî ia nehenehe oia e fanauhia ei taata. No te haapapu e ua riro mau oia ei taata, ua faataa Iesu iho ia ˈna mai te Tamaiti a te taata.—Kol. 1:15-20; Ioa. 1:14; Luka 5:24.

Aita oia i vai mana ore i mua i te feia i taparahi ia ˈna. Ua parau oia e: “O vau e horoa i to ˈu ora . . . Aore roa e taata e riro ai ia haru, na ˈu iho râ e horoa noa ˈtu.” (Ioa. 10:17, 18) Aita roa ˈtu oia i tau i te mau puai melahi no te paruru ia ˈna. (Mat. 26:53, 54) Noa ˈtu e ua vaiihohia te feia i haapohe ia ˈna ia faatupu i ta ratou opuaraa, e pohe tusia mau to ˈna.

Ua riro to ˈna toto, i haamaniihia, ei hoo ia tiamâ te huitaata. “Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ, e ia horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mar. 10:45) Ua taa ê mau to ˈna pohe i te pohe o te hoê taata i ore e farii i te faarue i ta ˈna mau tiaturiraa.

Hiˈo atoa i te mau api 277, 278, i te tumu parau “Oroa Haamanaˈoraa.”

No te aha e mea faufaa ia pûpûhia te hoo mai tei ravehia ia fanaˈo tatou i te ora mure ore?

Roma 5:12: “No te taata hoê ra [Adamu] i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Noa ˈtu e haerea titiaifaro to tatou, e feia hara anaˈe tatou paatoa mai to tatou fanauraahia mai â. [Sal. 51:5] Eita roa ˈtu e noaa ia tatou te tiaraa o te ora mure ore.)

Roma 6:23: “E utua te pohe no te hara.”

Sal. 49:6-9: “Na te feia i tiaturi i ta ratou ra taoˈa o tei faaahaaha i te rahiraa o ta ratou ra taoˈa; e ore roa e tia i te taata ia faaora i tana taeae, e aita a ˈna hoo ia hopoi i te Atua e noaa mai ai oia ra: (i te rahi hoi o te hoo ia ˈna e ora ˈi, e ore roa ˈtu ïa e taea:) ia ora noa mai â oia e a muri noa ˈtu, e eiaha roa ia tae i te tahuti.” (Aita ta te taata hara atoa e ravea no te faaora i to ˈna taata-tupu i te hara e te pohe. Eita ta ˈna moni e nehenehe e hoo mai i te ora mure ore, e mea faufaa ore to ˈna nephe no te faaora i te hoê hoa no te mea, noa ˈtu eaha to ˈna hinaaro, e tia ia ˈna ia vaiiho i te reira i te pohe ra ei utua o ta ˈna hara.)

Ma te faautua ia Adamu e o Eva ia pohe no to raua orureraa hau, no te aha te Atua i ore ai e faaoti noa e e fanaˈo to raua huaai atoa o te auraro ia ˈna i te ora mure ore?

No te mea mea “hinaaro” na Iehova “te parau-tia e te au.” (Sal. 33:5; Deut. 32:4; Ier. 9:24) Na roto ïa i ta ˈna huru faaafaroraa i te fifi, ua faateitei oia i te parau-tia, ua faaî i te mau titauraa o te titiaifaro otia ore, e ua faarahi atoa i to ˈna here e to ˈna aroha. Nafea ïa?

(1) I te mea e ua fanau o Adamu e o Eva i te tamarii i muri aˈe noa i to raua hararaa, aita roa ïa ratou i fanauhia ma te tia roa. Ua fanauhia te huaai atoa a Adamu i roto i te hara; o te pohe hoi te faahopearaa o te hara. Ahiri e aita Iehova i haapao i te reira, ua ofati ïa oia i ta ˈna iho mau ture parau-tia. Aita oia i nehenehe e na reira e e apiti atu i te parau-tia ore. Aita te Atua i ape i te mau titauraa o te parau-tia otia ore. Eita atura ïa te hoê noa ˈˈe mea ora maramarama e nehenehe e faahapa ia ˈna no nia i teie tuhaa.—Roma 3:21-26.

(2) Eaha te faanahoraa ta Iehova i nehenehe e rave ma te ore e ofati i te parau-tia no te faatiamâ i te huaai a Adamu o te auraro ia ˈna ma te here? Mai te peu e e horoa te hoê taata tia roa ia ˈna ei tusia, e nehenehe te ô o to ˈna ora tia roa e tapoˈi ma te parau-tia atoa i te hara a te feia e tiaturi i taua faanahoraa ra. I te mea e ua naeahia te fetii taata taatoa i te hara a te hoê noa taata (Adamu), e faafaito te toto e haamaniihia o te tahi atu taata tia roa (oia mau te piti o te Adamu), tei tuea te faufaa, i te mau titauraa o te parau-tia. No te mea e taata rave hara ma te hinaaro mau o Adamu, eita ïa oia e fanaˈo i te reira; no te mea râ e aufauhia te utua a te huitaata mai te reira, e nehenehe te huaai a Adamu e faaorahia. Aita râ i itehia na teie huru taata tia roa. Eita roa te huitaata e nehenehe e faaî i teie mau titauraa o te parau-tia otia ore. No reira, ma te hoê faaiteraa faahiahia i te here e ma te hoê tusia rahi mau, ua horoa Iehova iho i te hoo. (Kor. 1, 15:45; Tim. 1, 2:5, 6; Ioa. 3:16; Roma 5:8) Ua ineine te Tamaiti fanau tahi a te Atua i te rave i ta ˈna tuhaa. I muri aˈe i to ˈna vaiihoraa ma te haehaa i to ˈna hanahana i nia i te raˈi e te riroraa ei taata tia roa, ua pûpû Iesu i to ˈna ora no te huitaata.—Phil. 2:7, 8.

Faahohoˈaraa: A feruri na e ua haapohe te hoê metua tane i te hoê taata e ua faautua-pohe-hia oia. E vaiiho oia i ta ˈna mau tamarii ma te moni ore e ma te ore e nehenehe e aufau i ta ˈna mau tarahu. Teie nei râ, e tauturu to ratou tupuna tane ia ratou ma te maitai: e rave oia i te mau faanahoraa ia haere te hoê o ta ˈna mau tamaiti i ora na i pihai iho ia ˈna e aufau i ta ratou mau tarahu e ia nehenehe ratou e haamata i te hoê oraraa apî. Papu maitai e e faufaahia te mau tamarii i teie faanahoraa mai te peu noa e e farii ratou i te reira; e e nehenehe te tupuna tane e haamau i te tahi mau titauraa no te haapapu e eita ratou e pee i te haerea o to ratou metua tane.

O vai tei fanaˈo na mua roa i te mau maitai o te tusia a Iesu, e no teihea tumu?

Roma 1:16: “Te evanelia [no nia ia Iesu Mesia e ta ˈna tuhaa i roto i te opuaraa a Iehova] . . . o te mana ïa o te Atua, ia ora te feia atoa i faaroo ra; te ati Iuda na e te Heleni atoa hoi.” (Ua faataehia na mua roa te titauraa ia fanaˈo i te mau faanahoraa e noaa ˈi te faaoraraa na roto i te Mesia i te mau ati Iuda, e i muri iho i te feia e ere i te ati Iuda.)

Eph. 1:11-14: “E e tufaa [tufaa o te aha? O te Basileia o te raˈi] hoi ta matou [te mau ati Iuda, oia atoa te aposetolo Paulo] i noaa [i te Mesia], o matou i oti i te haapao-atea-hia i te opua no ˈna . . . ia riro matou nei ei arueraa i to ˈna ra maitai, o matou o tei tiaturi i te Mesia i mutaa ihora: o ta outou atoa [te mau Kerisetiano e ere i te ati Iuda, mea rahi roa ratou i Ephesia] hoi i tiaturi, i te iteraa ˈˈe outou i te parau mau, i te evanelia ra o to outou ora: e outou atoa hoi i faaroo, i tapaohia outou e ana i te [varua moˈa] i parauhia maira, o te faaite ïa i ta tatou tufaa e tae noa ˈtu i te ora mau o to ˈna ra taata i hoohia ra, ia haamaitaihia to ˈna hamani maitai.” (Mai ta te Petero 1, 1:4 e faaite ra, o te hoê ïa tufaa no te raˈi. Ia au i te Apokalupo 14:1-4, 144 000 rahiraa feia o te fanaˈo i te reira. I pihai iho i te Mesia, e tavini ratou ei arii e ei tahuˈa no te huitaata. I te hopea o na 1 000 matahiti, e faatupu ratou i te opuaraa a te Atua no te fenua ia riro ei paradaiso i reira te huaai tia roa a na taata matamua e ora ˈi.)

O vai atu â te fanaˈo ra i to tatou nei tau i te tusia a Iesu?

Ioa. 1, 2:2: “E oia hoi [Iesu Mesia] te taraehara i ta tatou nei hara [ta te aposetolo Ioane e ta vetahi atu mau Kerisetiano faatavaihia i te varua]; e ere hoi i ta tatou anaˈe ra, i ta to te ao atoa nei râ [te toea o te huitaata, o te tiaturi ra e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua].”

Ioa. 10:16: “E mamoe ê atu â ta ˈu, e ere i to teie nei aua, e aratai atoa mai au ia ratou e tia ˈi, e faaroo mai hoi ratou i to ˈu reo, ia hoê aˈe nǎnǎ, e hoê hoi tiai.” (Tei raro aˈe teie mau “mamoe ê atu” i te aupururaa here mau a Iesu Mesia i te tau a vai noa ˈi te toea o te feia aiˈa o te Basileia a te “nǎnǎ iti” i te fenua nei; e nehenehe ïa teie mau “mamoe ê atu” e amui atu ia ratou ei ‘hoê anaˈe nǎnǎ.’ Te fanaˈo ra te taatoaraa i te mau maitai o te tusia a Iesu, e ere râ i te hoê â huru, no te mea e tiaturiraa taa ê to ratou.)

Apo. 7:9, 14: “E i muri aˈe i te reira, hiˈo atura vau, e inaha e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa . . . O te feia i haere mai mai roto mai i te ati rahi ra, e ua horoi i to ratou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio ra.” (No reira, te ora noâ ra te mau melo o te feia rahi roa ia haamata te ati rahi e e tiaraa mâ to ratou i mua i te Atua no to ratou faaohiparaa i te faaroo i te hoo. No te parau-tia i hoonahia e ratou na nia i te reira, e nehenehe ïa ratou e ora ˈtu i te ati rahi i te fenua nei.)

Eaha te mau haamaitairaa no a muri aˈe ta te hoo e hopoi mai?

Apo. 5:9, 10: “Ua himene iho ratou i te himene apî, i te na ôraa e, E au oe [te Arenio, Iesu Mesia] ia rave i te buka e ia vahi i te mau tapao taati ra: i taparahihia hoi oe, e ua hoo oe ia matou ei taata no te Atua, i to oe iho na toto, no roto i te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa e te mau fenua atoa; e ua faariro oe ia matou ei hui arii, e ei tahuˈa na to matou Atua, e e riro ia matou te hau i teie nei ao.” (E titauhia te hoo e te feia e faatere e te Mesia no te fanaˈo i te ora i nia i te raˈi. Ua fatata te mau raatira atoa o te faatereraa apî o te fenua i te parahi i nia i to ratou terono i nia i te raˈi.)

Apo. 7:9, 10: “E inaha e feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa, i te tia-noa-raa i mua i te terono, e i mua i te Arenio [Iesu Mesia, tei pohe mai te hoê arenio faatusiahia], ma te ahu teatea i te ahuraa e ma te amaa tamara i to ratou rima; e ma te pii hua hoi to ratou reo, i te na ôraa e, Tei to tatou Atua te ora, tei parahi i nia iho i te terono ra, e tei te Arenio.” (E tia i te feia rahi roa ia faaohipa i te faaroo i te tusia a te Mesia no te ora ˈtu i te ati rahi.)

Apo. 22:1, 2: “Ua faaite maira te melahi ia ˈu i te hoê pape ora tahe ra, mai te kerehe ra te ateate, no roto mai i te terono o te Atua e to te Arenio ra. E tei ropu i te aroâ i taua oire ra, e tei te tahi pae pape, e te tahi pae pape, o te raau ora ïa i te tiaraa, hoê ahuru ma piti huru o te huero, hoê marama hoê hoturaa, e hope roa ˈˈe te mau marama atoa ra; e te rau o taua raau ra, ei faaora ïa i te mau fenua.” (Ua riro atura te faaohiparaa i te faufaa o te tusia a te Arenio a te Atua, o Iesu Mesia, ei tuhaa faufaa roa o te mau faanahoraa ta te Atua i rave no te faatiamâ i te huitaata i te utua o te hara e ia nehenehe ratou e fanaˈo i te ora mure ore.)

Roma 8:21: “E faaorahia hoi te mau mea hamanihia nei [te huitaata] i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.”

Eaha te titauhia ra ia tatou ia nehenehe tatou e fanaˈo tamau i te tusia tia roa a Iesu?

Ioa. 3:36: “O tei faaroo i te Tamaiti ra e ora mure ore to ˈna; e o tei ore i faaroo i te Tamaiti ra, e ore oia e ite i te ora; te vai ra ïa te riri o te Atua i nia iho ia ˈna.”

Heb. 5:9: “E no te mea ua haamoˈa-roa-hia oia [Iesu Mesia], riro atura oia ei tumu no te ora mure ore no te feia atoa e faaroo ia ˈna ra.”

Eaha ta te hoo e haapii maira no nia i te mau manaˈo hohonu o te Atua i te taata?

Ioa. 1, 4:9, 10: “Ua itea to te Atua aroha ia tatou nei, o te Atua i tono mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi i te ao nei, ia ora tatou ia ˈna. O te aroha mau teie, e ere râ e na tatou i aroha ˈtu i te Atua, oia râ tei aroha mai ia tatou nei, e ua tono mai i ta ˈna Tamaiti ei taraehara i ta tatou nei hara.”

Roma 5:7, 8: “E ore hoi te hoê e haapohe no te tahi taata parau-tia, e faaoromai râ paha te hoê taata ˈtu i te pohe no te taata maitai. Ua faarahi râ te Atua i to ˈna aroha ia tatou nei, i te mea te vai taata hara noa nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou nei.”

Eaha te faahopearaa a teie faanahoraa i nia i to tatou huru oraraa?

Pet. 1, 2:24; MN: “O tei maraa hoi ia ˈna iho ta tatou hara i to ˈna iho tino i nia i te [pou], ia haapao tatou, o tei matara mai i te hara ra, i te parau-tia: no to ˈna hoi iravarava i ora ˈi outou.” (No te mau mea atoa ta Iehova e ta ta ˈna Tamaiti i rave no te tamâ ia tatou i te hara, e tia ia tatou ia tutava maite i te haavî i to tatou mau huru taata tia ore. E tia ia tatou ia ite e e ere roa i te mea tano ia rave ma te hinaaro mau i te ohipa tia ore.)

Tito 2:13, 14: “O Iesu Mesia, o tei horoa ia ˈna iho no tatou, ia ora tatou ia ˈna i te mau parau ino atoa ra, ia tamâ oia ia tatou ei taata mau no ˈna iho, e te itoito i te mau ohipa maitatai ra.” (E turai to tatou mauruuru no teie faanahoraa faahiahia mau ia apiti atu ma te itoito i te mau hopoia ta te Mesia i horoa na ta ˈna mau pǐpǐ mau.)

Kor. 2, 5:14, 15: “Te riro nei hoi matou i te aroha o te Mesia ra, no te mea te parau nei matou e, i pohe te hoê no te taata atoa, e pohe to te taata atoa i reira; e i pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no ratou ra.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono