Faatereraa ia ˈna iho
Auraa: Huru o te hoê taata e faahua parau ra e aita o ˈna e vai ra i raro aˈe ia vetahi ê, aita o ˈna e auraro ra i ta ratou aratairaa aore ra i to ratou mana. I te mea e te fanaˈo ra te taata i te tiamâraa e maiti, e titau iho â o ˈna i te tahi faatiamâraa. Mai te peu râ e e rahi roa teie hinaaro, e faatupu te reira i te auraro-ore-raa, e tae roa ˈtu i te orureraa hau.
E noaa mau anei te tiamâraa na roto i te faarueraa i te mau titauraa Bibilia?
Roma 6:16, 23: “Aita outou i ite e, o ta outou i horoa ia outou iho ei tavini ei faaroo atu ia ˈna, e tavini ïa outou no ˈna no ta outou e faaroo ra; no te ino ra e pohe atu, no te reira ïa, no te haapao e noaa ˈtu te parau-tia ra, no te reira ïa? . . . E utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.”
Gal. 6:7-9: “Eiaha e vare, e ore te Atua e noaa i te haavare, o ta te taata e ueue ra, o ta ˈna â ïa e ooti mai. O te ueue i ta to ˈna ihora tino, o te pohe ta ˈna e noaa i te tino ra; e o te ueue i ta te varua ra, o te ora mure ore ta ˈna e noaa i te varua ra. E eiaha tatou e rohirohi i te parau maitai, ei te tau mau ra hoi tatou e ooti ai ia ore tatou ia toaruaru.”
Te peu tia ore i te pae taatiraa: “O te taata râ i faaturi ra, ua hamani ino oia i to ˈna iho tino.” (Kor. 1, 6:18) “O tei [faaturi] râ . . . ua taparahi ïa ia ˈna iho.” (Mas. 6:32; MN) (No nia i te peu mahu, hiˈo Roma 1:24-27.) (Mea navenave paha, i tera taime, te mau taatiraa tia ore i te pae tino. Tera râ, te vai ra i muri iho te mau maˈi hairiiri, te hapû hinaaro-ore-hia, te haamaruaraa tamarii, te pohehae, te hoê haava manaˈo ino, te horuhoru o te aau, e te au ore hoi o te Atua, tei Ia ˈna hoi to tatou ora a muri aˈe.)
Te titauraa i te mau taoˈa materia: “Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore. O te nounou moni hoi te tumu o te mau ino atoa nei, ua taa ê roa hoi te tahi pae i te parau nei i te titau-noa-raa i te reira, e ua patiatia pupu roa ia ratou iho i te oto e rave rahi.” (Tim. 1, 6:9, 10) “A parau ai au i tau [nephe] e, E tau [nephe], e taoˈa rahi ta oe ua pue i te vairaa no te mau matahiti a muri nei e rave rahi; e faaea maite, e amu, e inu, e ia rearea maite. Ua parau maira râ te Atua ia ˈna, E tera ra maamaa e! ei teie nei â rui e tiihia mai ai to oe [nephe], na vaiihora tena na mau taoˈa i haaputuhia e oe na? O te huru ïa o te taata i haaputu i te taoˈa na ˈna iho, e aita i rahi ta ˈna taoˈa i te Atua ra.” (Luka 12:19-21; MN) (Eita te mau taoˈa materia e horoa mai i te hoê oaoaraa tamau. E faatupu pinepine te tutavaraa ia monihia i te oto i roto i te utuafare, te maˈi, e te toparaa i te pae varua.)
Te inu-hua-raa i te ava: “O vai tei ati nei? o vai tei oto? o vai tei mârô? o vai tei maniania i te paraparau? o vai tei paruparu hara ore noa? to vai te mata uteute? Te feia parahiraa maoro i te inuraa uaina ra; o tei amui e inu i te uaina anoihia ra. Ia tae hoi i te hopea ra e au to ˈna hohoni i to te ophi, tere atura hoi ta ˈna taero mai to te zepho ra.” (Mas. 23:29, 30, 32) (Ia hiˈohia, e au ra paha e te tauturu ra te ava ia haamoe i te mau fifi, aita râ te reira e faatitiaifaro. Ia pee te taero, te itehia ra e te vai noa ra te fifi, e pinepine, ua amuihia mai te tahi atu mau fifi. Ia inu hua te hoê taata i te ava, te erehia ra ia ˈna te faaturaraa ia ˈna iho; te haafifi ra oia i to ˈna oraora-maitai-raa, i to ˈna oraraa utuafare e to ˈna mau taairaa e te Atua.)
Te rave-hua-raa i te raau taero: Hiˈo i te mau api 329-335, i te tumu parau “Raau taero.”
Te mau amuimuiraa iino: Ia parau te tahi pǔpǔ ohipa ino ia oe nafea e noaa ohie ai te moni, e apiti anei oe ia ratou? “Eiaha oe e amui atoa i to ratou eˈa; ia iritia mai to avae i taua haerea no ratou ra: te horo ra hoi to ratou avae i te ino, te ru ra ratou ia manii te toto hara ore.” (Mas. 1:10-19) Ia manaˈo oe, mea tano anei ia haamatau i te hoê taata e au ra e mea maitai mau o ˈna, o te ore râ e haamori ia Iehova? Te parau ra te Bibilia no nia ia Sekema, te tamaiti a te hoê raatira no Kanaana, o oia “te taata i hau noa iho hoi oia i te tura i te fetii o tana metua ra.” Inaha râ, “ua rave” teie taata ia Dina “e taoto atura ia ˈna, e hamani ino atura.” (Gen. 34:1, 2, 19) E haamau anei oe i te mau taairaa taa ê e te hoê taata ia au i to ˈna fariiraa aore ra aita i te mau parau mau ta oe i haapii i roto i te Parau a te Atua? “Eiaha e vare, e ino te parau maitai i te amuiraa iino ra.” (Kor. 1, 15:33) Eaha te manaˈo o Iehova mai te peu e e faahoa oe i te mau taata o te ore e here nei ia ˈna? Ua faaue o ˈna e ia parauhia i te hoê arii no Iuda o tei na reira e: “I au ai te riri o Iehova ia oe i te reira.”—Par. 2, 19:1, 2.
O vai te turai ra i te taata ia maiti ratou iho i to ratou eˈa ma te ore e haapao i te mau ture a te Atua?
Gen. 3:1-5: “Ua na ô maira oia [te ophi ta Satani i faaohipa ei mauhaa; hiˈo Apokalupo 12:9] i te vahine, Oia ïa, ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa o te ô nei? Ua parau atura te vahine i taua ophi ra, E amu mâua i to te mau raau atoa o te ô nei; maori râ o to taua raau i ropu i te ô nei, ua parau mai ïa te Atua e, Eiaha orua e amu i to reira; eiaha hoi orua e rave noa ˈtu; a pohe orua. Ua parau maira taua ophi ra i te vahine, E ore roa orua e pohe: ua ite hoi te Atua e, ua amu anaˈe orua i to reira, e araara ïa to orua mata, e e riro orua mai te atua ra te huru, i te ite i te maitai e te ino.”
Eaha te huru feruriraa o te hoê taata o te tâuˈa ore ra i te hinaaro o te Atua no te haamâha i to ˈna iho?
Eph. 2:1-3: “O outou tei faaorahia e te Atua, o tei pohe i te hara e te ino ra, o to outou ïa haerea i mutaa ihora, ta to teie nei ao ra [o Satani te raatira], ta te arii mana o te reva nei, te varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra. E o tatou atoa hoi i te amui-atoa-raa i roto ia ratou i mutaa ihora, i te hinaaro o te tino ra, i te faatupuraa i ta te tino e ta te aau i hinaaro ra; e i fanau mai hoi ei tamarii-riri-hia, mai te tahi pae atoa ra.”
Eaha te huru faatereraa ia ˈna iho e tia roa i te feia e parau ra e tavini ra ratou i te Atua ia ape?
Mas. 16:18: “O te teoteo to te pohe ra na mua, e te aau faateitei to te hiˈa.”
Mas. 5:12: “E ua na ô ihora oe, Eaha ra vau i ore i au ai i te aˈo? eaha ra tau aau i faaino ai i te haapii?” (Ia au i te tahi atu mau irava tapiri, te taata e pee noa i teie haerea, e farerei ïa o ˈna i te mau fifi rarahi.)
Num. 16:3: “Ua amui maira ratou tei nia maira ia Mose raua o Aarona [ta Iehova i haamau ei tiaau i to ˈna nunaa], e ua na ô maira ia raua, Te faarahi hua na orua, no te mea te moˈa atoa nei te taata atoa e ati noa ˈˈe te amuiraa atoa nei, e tei roto Iehova ia ratou ra: e tena na, eaha orua i faateitei ai ia orua iho e haehaa iho nei te amuiraa o Iehova nei?”
Iuda 16: “E feia ohumu ratou, e te mauruuru ore, i te peeraa i to ratou iho mau hinaaro iino ra; e te parauraa hoi to ratou vaha i te parau rarahi faaahaaha, e te haapopou faaarearearaa ˈtu i te taata ia roaa te taoˈa.”
Ioa. 3, 9: “O Dioterephe râ o tei faateitei ia ˈna iho i nia iho ia ratou ra, e ore oia e farii mai ia matou.”
Mas. 18:1: “O tei faataa ê ia ˈna ihora, te imi ra ïa i to ˈna ihora hinaaro; e mârô oia i te imi i te mau paari atoa ra.”
Iak. 4:13-15: “E teie nei, o outou o tei parau e, E haere tatou auanei, e ananahi, i roto i te oire ra o mea, a hoo ai e ia hoê aˈe matahiti i te hooraa, e noaa ˈtu te taoˈa: outou hoi o tei ore i ite i te mau mea e tupu ananahi. Eaha hoi to outou oraraa nei? e au auahi ïa, no vaivai aˈe e maoro iti aˈera, mou atura. E na ô râ to outou tia, I tia i te Fatu ra, e ia maoro to tatou aho, e rave ïa tatou i teie, e i tera.”
Ia pee te hoê taata e hiaai rahi nei i te faatere ia ˈna iho i teie nei ao i rapaeau i te amuiraa Kerisetiano, tei raro aˈe oia i teihea mana? Eaha te manaˈo o Iehova no nia i te reira?
Ioa. 1, 2:15; 5:19: “Eiaha e hinaaro i teie nei ao, e te mau mea atoa o teie nei ao. O te taata i hinaaro i teie nei ao ra, aore te hinaaro i te Metua ra i roto ia ˈna.” “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.”
Iak. 4:4: “O tei titau e ei taua oia no teie nei ao, . . . e enemi ïa no te Atua.”