Pohe
Auraa: Faaearaa o te taatoaraa o te mau ravea ora. I muri aˈe i te faaearaa te hutiraa i te aho, te otuituiraa o te mafatu e te ohiparaa o te roro, e faarue riirii te puai ora i te mau taoˈa tahi o te tino. Te pohe e ere ïa i te ora.
Ua poietehia anei te taata e te Atua ia pohe oia?
Aita, area râ, ua faaara o Iehova ia Adamu i mua i te faaroo-ore-raa ma te faaite e e aratai te reira i te pohe. (Gen. 2:17) I muri aˈe, ua faaara te Atua i te mau ati Iseraela ia faarue i te haerea o te nehenehe e haapohe oioi ia ratou. (Ezek. 18:31) I te taime au, ua tono oia i ta ˈna Tamaiti ia pohe no te huitaata, ia nehenehe te feia atoa e faaohipa i te faaroo i ta ˈna tusia e fanaˈo i te ora mure ore.—Ioa. 3:16, 36.
Te parau ra te Salamo 90:10 e e naea-noa-hia i te taata i te faito matahiti 70 aore ra 80. E parau mau te reira i te anotau a papai ai o Mose i teie irava, e ere râ mai te reira i te omuaraa mai â. (Hiˈo Genese 5:3-32.) Te parau ra te Hebera 9:27 e: “E mai te taata nei hoi ua haapaohia ia hoê aˈe poheraa, e muri aˈe o te haavaraa ïa.” Ua tano atoa teie parau i te taime a papaihia ˈi. E ere râ mai te reira hou te Atua e faautua ˈi i te taata hara ra o Adamu.
No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai?
Ua poietehia nau taata matamua ma te tia roa, ma te nehenehe e ora e a muri noa ˈtu. Ua horoahia ia raua te tiamâraa e maiti. E auraro anei raua i to raua Atua Poiete ma te here e ma te mauruuru no te mau mea atoa ta ˈna i rave no raua? Ua nehenehe roa raua e na reira. Ua parau te Atua ia Adamu e: “Area i to te raau e ite ai i te maitai e te ino, eiaha oe e amu i te reira; ei te mahana e amu ai oe i te reira, e pohe ïa oe.” I muri aˈe râ, ua faahema o Satani ia Eva na roto i te arai o te hoê ophi ia ofati oia i teie faaueraa a Iehova. Aita o Adamu i faahapa i ta ˈna vahine, ua apiti oia ia ˈna i te amuraa i te hotu opanihia. Ma te tapea i ta ˈna parau, ua faautua pohe o Iehova ia Adamu, na mua ˈˈe râ oia e haapohe ai i teie nau taata hapa ua farii oia ma te aroha ia fanau raua i te tamarii.—Gen. 2:17; 3:1-19; 5:3-5; faaau i te Deuteronomi 32:4 e te Apokalupo 12:9.
Roma 5:12, 17, 19: “E teie nei, no te taata hoê ra [Adamu] i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa . . . No te hara hoi a te taata hoê ra, i mana ˈi te pohe . . . Mai te taata atoa hoi e rave rahi i faarirohia ei taata hara i te haapao ore o te taata hoê ra.”
Kor. 1, 15:22: “Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu.”
Hiˈo atoa i te tumu parau “Oraraa faataahia.”
No te aha te mau aiû e pohe ai?
Sal. 51:5: “Inaha, i fanau mai au ma te hara! e i tôhia vau e tau metua vahine ma te ino.” (Hiˈo atoa Ioba 14:4; Genese 8:21.)
Roma 3:23; 6:23: “Ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra . . . E utua te pohe no te hara.”
Eita te Atua e “rave” i te mau tamarii i to ratou mau metua ra, mai ta vetahi e parau ra. Noa ˈtu e te faahotu ra te fenua i te maa ma te navai roa, te pohe nei e rave rahi taata i te ereraa i te maa no te mea te haafifi pinepine nei te mau tuhaa politita e tapihooraa miimii i te opere i te maa i te feia e titau rahi ra i te reira. E nehenehe atoa te mau tamarii e pohe i roto i te mau ati, mai te feia paari hoi. Ua naea-paatoa-hia tatou i te hara e te tia-ore-raa. Ua fanauhia tatou i roto i te hoê ao e pohe iho â tatou, te taata maitai e te taata ino atoa. (Koh. 9:5) Teie nei râ, e “hinaaro rahi” to Iehova i te faahoˈi i te mau tamarii i to ratou mau metua na roto i te tia-faahou-raa, ma te here ua rave oia i te mau faanahoraa no te na reira.—Ioa. 5:28, 29; Ioba 14:14, 15, MN; hiˈo Ieremia 31:15, 16; Mareko 5:40-42.
Teihea roa te feia pohe?
Gen. 3:19: “E amu oe i ta oe maa ma te hou i nia i to rae, e hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.”
Koh. 9:10: “O tei itea ia oe ta to rima e rave ra, a rave ma to puai atoa ra; aore hoi e ohipa, aore e imiraa, aore hoi e ite, aore hoi e paari, i te apoo [“menema,” Sa; “hunaraa maˈi,” Ma; “faaearaa o tei pohe,” Sg] ta oe e haere na.”
Eaha te huru o te feia pohe?
Koh. 9:5: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.”
Sal. 146:4: “Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua [“to ˈna mau manaˈo,” Jé, Li; “ta ˈna mau opuaraa,” Sy, VB] i taua mahana ra.”
Ioa. 11:11-14: “Ua taoto to tatou hoa o Lazaro, te haere nei râ vau e faaara ia ˈna . . . Ua faaite hua ˈtura Iesu ia ratou, Ua pohe roa Lazaro.” (Hiˈo atoa Salamo 13:3.)
E ora mai anei te hoê tuhaa o te taata i te poheraa o te tino?
Ezek. 18:4: “O tei [“nephe,” AC, Da, Li, Sg, Sy; “taata,” Os; “mea ora,” Ch] rave i te hara ra, o te pohe ïa.”
Isa. 53:12: “Ua manii ia ˈna to ˈna [“nephe,” MN, Da, Ma, Sa; “ora,” Md, VB; “o ˈna iho,” Dh, BFC, Jé] e tae noa ˈtura i te pohe.” (Hiˈo Mataio 26:38.)
Hiˈo atoa i te mau tumu parau “Nephe” e “Varua.”
E nehenehe anei te feia pohe e haamaitai aore ra e hamani ino i te feia ora?
Koh. 9:6: “To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.”
Isa. 26:14: “Ua pohe ratou, e ore e ora faahou; e faahepo pohe anaˈe ïa, e ore ratou e tia faahou mai i nia.”
Eaha ïa no te mau faaiteraa no te hoê ora ê atu faahitihia e te feia i faaorahia i muri aˈe i te parauraahia e ua pohe ratou?
I te tupuraa mau, e haamata te puai ora i te faarue riirii mai i te mau taoˈa tahi o te tino e rave rahi minuti i muri aˈe i te faaearaa te hutiraa aho e te otuituiraa o te mafatu. Mai te peu râ e e tuuhia te tino i te hoê vahi toetoe roa, e nehenehe teie mâiraa e faataerehia no e rave rahi hora. No reira, ua nehenehe te tahi mau taata e faaorahia na roto i te tamataraa i te faahaere faahou i te hutiraa aho e te otuituiraa o te mafatu. Tei roto ratou i te hoê huru “pohe ia hiˈohia,” teie râ te ora noa ra te mau taoˈa tahi o to ratou tino.
E rave rahi tei ore roa e haamanaˈo faahou i muri aˈe i to ratou faaoraraahia i te hoê “pohe ia hiˈohia.” Te parau nei râ vetahi e e au ra e ua painu ratou na roto i te aore aore ra ua ite ratou i te tahi mau mea nehenehe mau; ua riaria roa te tahi pae i ta ratou i ite.
Te vai ra anei te hoê tatararaa i te pae rapaauraa no nia i te reira?
Teie ta te hoê taata nenei i te pae rapaauraa i papai: “Ia topa roa te faito ohiparaa o te tino, mai i te faataotoraa aore ra i muri aˈe i te hoê pepe ino aore ra te hoê maˈi, te itehia ra te itiraa te tereraa o te mau ravea o te tino. I reira râ, e tuuhia ˈtu e e ninii-hua-hia ˈtu te mau oromona uaua uira e te mau catécholamine o te faanahoraa uaua uira, e no reira ïa e neneva ˈi te taata maˈi e ia ara faahou mai oia, e tamata o ˈna i te faataa i te reira ma te manaˈo e, ua pohe mau o ˈna, i muri iho râ ua hoˈi faahou mai oia i te ora.”—The Arizona Republic, 28 no Me 1977, api C-1; hiˈo atoa i te vea Helemani no te pae rapaauraa Fortschritte der Medizin, no 41, 1979; Psychology Today, Tenuare 1981.
Aita anei i haapapuhia te faaiteraa a te feia i faaorahia e ta te feia i ite faahou i te feia pohe herehia e ta ratou i paraparau atu?
No nia i te huru o te feia pohe, a taio faahou na i te mau irava o te mau Papai faahitihia i nia ˈtu. Eaha ta te Parau o te parau mau a te Atua e haapii maira no nia i te huru o tei pohe?
O vai te hinaaro ra ia tiaturi te taata i te tahi mea ê atu? O vai tei patoi i te faaararaa a Iehova i na metua matamua ra e e hopoi mai te auraro-ore-raa i te pohe? “Ua parau maira taua ophi ra [faaohipahia e Satani; hiˈo Apokalupo 12:9] i te vahine, E ore roa orua e pohe.” (Gen. 3:4) Ua pohe mau hoi o Adamu e o Eva i muri iho. No reira, o vai ïa tei horoa i te manaˈo e e ora mai te hoê tuhaa varua o te taata i te poheraa o te tino? Mai ta tatou i ite aˈena, aita te Parau a te Atua e faaite ra i te reira. Ua faautua te ture a Iehova ia Iseraela i tahito ra i te peu tauaparauraa i te feia pohe ei mea “viivii” e te “faufau.” (Lev. 19:31; Deut. 18:10-12; Isa. 8:19) E faautua anei te hoê Atua here i te hoê peu o te tauturu noa i te feia ora ia paraparau i te feia herehia tei moe? Area râ, mai te peu e e mono te mau varua iino i te feia pohe e e haavare ratou i te mau taata ia vai noa te hoê haavare, eita anei te Atua e faaite i te here na roto i te parururaa i ta ˈna mau tavini i mua i teie huru vareraa?—Eph. 6:11, 12.
No te aha te mau Ite no Iehova e ore ai e rave i te peu hevaraa?
Mea tia roa ia oto no tei herehia i pohe e ia faaite i te reira ma te au
I muri aˈe i te poheraa to ˈna hoa rahi o Lazaro, “oto ihora Iesu.” (Ioa. 11:35) Ua oto rahi te tahi mau tavini a te Atua no te pohe.—Sam. 2, 1:11, 12.
No te tiaturiraa râ i te tia-faahou-raa, te parauhia ra i te mau Kerisetiano e: “Aita vau i hinaaro e ia ore outou ia ite i te parau i te feia i mairi te taoto nei, ia ore hoi outou ia taiâ, mai te tahi pae aore o ratou tiairaa ra.”—Tes. 1, 4:13.
Eita te mau tavini a Iehova e patoi noa i te peu atoa e ravehia no te hoê taata pohe
Gen. 50:2, 3: “Ua faaue atura Iosepha i tana mau tavini i te feia miri ra e miri i taua metua no ˈna ra . . . E hope aˈera o ˈna pue mahana e maha ahuru ra (o na mahana ïa no te miriraa).”
Ioa. 19:40: “Ua rave aˈera ratou i te tino o Iesu, vehî atura i te ahu ma te raau noˈanoˈa atoa ra, o ta te ati Iuda ïa peu ia tanu ra.”
Eita te feia e hinaaro ra e faaoaoa i te Atua e haapao i te mau tutuu e patoi ra i ta ˈna Parau
Te hinaaro nei vetahi mau tutuu e ia faaitehia to ˈna oto i mua i te taata. Ua parau râ o Iesu e: “E ia haapae outou i te maa [no to outou oto], eiaha mai ta te feia haavare e faarumaruma i te mata ra; o tei faahuru ê i to ratou mata ia ite te taata e te haapae ra ratou i te maa. Oia mau ta ˈu e parau atu ia outou na, Ua noaa ta ratou utua. Area ia haapae oe ra, e tahinu i to upoo, e e horoi i to mata; ia ore ta oe haapaeraa maa ia itea e te taata, e to Metua râ; e na to Metua iho, tei ore roa i moe te hoê mea ia ˈna ra, ore noâ oia iho i te itea, e faautua faaite mai ia oe.”—Mat. 6:16-18.
Ua taaihia vetahi mau tutuu i te tiaturiraa e e nephe pohe ore to te taata o te ora mai i te poheraa o te tino e e ite oia i te ohipa a te feia ora. Te parau nei râ te Bibilia e: “Aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” (Koh. 9:5) “O [te nephe] tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.”—Ezek. 18:4; MN.
Ua niuhia e rave rahi tutuu i nia i te tiaturiraa e e titau te feia pohe i te tauturu a te feia ora aore ra e nehenehe ratou e hamani ino ia ratou ia ore e tamǎrûhia. Te faataa nei râ te Parau a te Atua e aita te feia pohe e ite nei i te oto aore ra i te oaoa. “Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Sal. 146:4; hiˈo atoa Samuela 2, 12:22, 23.) “To ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.”—Koh. 9:6.
Ia parau mai te hoê taata e:
‘O te hinaaro ïa o te Atua’
E nehenehe oe e pahono e: ‘O ta te taata e rave rahi ïa e tiaturi ra. Ua ite au e mea faufaa ia imi i te manaˈo o te Atua iho no nia i te pohe.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘(Taio Genese 2:17.) Mai te peu e e faaara te hoê metua tane i ta ˈna tamaiti e e aratai te hoê huru haerea i te pohe, e faaoti anei oe e te hinaaro ra te metua tane e ia na reira ta ˈna tamaiti?’ (2) ‘Inaha, eaha mau te hinaaro o te Atua no te huitaata? Ua parau o Iesu e: “O teie hoi to tei tono mai ia ˈu nei hinaaro, o te ite i te Tamaiti [oia hoi o te taa e o te farii e o Iesu mau te Tamaiti a te Atua] e te faaroo ia ˈna ra, ei ora mure ore to ˈna; e ia faatia faahou vau ia ˈna i nia, ia tae i te mahana hopea ra.” (Ioa. 6:40)’
‘E pohe iho â te taata’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Tera hoi tei roohia i te taata e tae roa mai i teie nei mahana.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: ‘A tapao na râ i te parau tǎpǔ faahiahia ta te Atua i faahiti i roto i te Apokalupo 21:3, 4 (aore ra i roto i te Isaia 25:8).’
‘E pohe tatou ia tae anaˈe to tatou hora’
E nehenehe oe e pahono e: ‘O ta te taata e rave rahi ïa e manaˈo ra. Ua ite anei oe e ua tiaturi aˈena e rave rahi Heleni i Tahito ra i te reira? E tiaturi na ratou e e toru ruahine o te faataa i te roaraa o te ora o te hoê taata. Tera râ, te horoa nei te Bibilia i te hoê manaˈo ê atu no nia i te ora.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘(Taio Koheleta 9:11.) Faahohoˈaraa: E nehenehe te hoê tuhaa tima e matara mai i te hoê fare tahua e e topa i nia i te hoê taata. Na te Atua anei i hinaaro i te reira? Mai te peu e e, mea tano anei ia faahapa i te fatu o te fare tahua no to ˈna haapao ore? . . . Ia au i te Bibilia, ua riro teie huru ati ei ohipa manaˈo-ore-hia.’ (2) ‘Te faaite ra te Bibilia e e paruruhia tatou ia haapae tatou i te rave i te ino. (Mas. 16:17) Mai te peu e e metua oe, ua papu ia ˈu e te faaohipa ra oe i teie titauraa i nia i ta oe tamarii. Te faaara nei oe ia ratou i mua i te mau mea e nehenehe e faaere ia ratou i te ora. Te na reira atoa ra te Atua i nia i te huitaata o to teie nei tau.’ (3) ‘Ua ite o Iehova eaha to mua nei. Te faataa maira oia i roto i te Bibilia nafea ia ora maoro atu â i te feia aita e tâuˈa ra i ta ˈna parau. (Ioa. 17:3; Mas. 12:28)’ (Hiˈo atoa i te tumu parau “Oraraa faataahia.”)