Haamoriraa i te mau tupuna
Auraa: Peu faaturaraa, faahanahanaraa i to ˈna mau tupuna i pohe (na roto i te hoê oroa aore ra te tahi atu ravea) ma te tiaturi e te ohipa nei ratou i roto i te ao itea-ore-hia, e nehenehe ratou e tauturu aore ra e faaino i te feia ora, e tia ïa ia tamǎrû ia ratou. E ere i te hoê haapiiraa o te Bibilia.
Te ite ra anei te mau tupuna i pohe i ta te feia ora e rave ra e e nehenehe anei ratou e tauturu ia ratou?
Koh. 9:5: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.”
Ioba 14:10, 21: “Te pohe nei te taata, e teihea ihora ïa? Ua faaturahia ta ˈna mau tamarii, e aita oia i ite.”
Sal. 49:10, 17-19: “E pohe atoa te taata paari; o te maamaa ra e te taata ite ore, te pohe atoa nei ïa, e te vaiihohia nei ta ratou taoˈa na vetahi ê. Ia pohe hoi oia ra, aita a ˈna e taoˈa e hopoi, e ore hoi to ˈna unauna e pee ia ˈna i raro ra. . . . E reva râ oia i te ui ra o to ˈna ra hui metua, o te ore roa e ite faahou mai i te maramarama.”
Eita te maa i tuuhia i nia i te hoê fata aore ra i nia i te hoê menema e hauti-aˈe-hia, e ere anei? E ere anei ïa i te haapapuraa e eita te feia pohe e nehenehe e fanaˈo i te reira?
Hiˈo atoa i te tumu parau “Tahutahu.”
Te vai ra anei te tahi mau tumu ia mǎtaˈu tatou i to tatou mau tupuna i pohe?
Koh. 9:5, 6: “Te feia i pohe ra . . . to ratou aroha e to ratou riri, e to ratou feii, ua mou anaˈe ïa; aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.”
E ora noa anei te hoê mea varua i te poheraa o te tino?
Ezek. 18:4; MN: “Inaha, no ˈu anaˈe te [nephe] atoa nei; mai te [nephe] ra o te metua oia atoa, te [nephe] ra o te tamaiti, no ˈu atoa ïa: o [te nephe] tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Hiˈo atoa te irava 20.)
Sal. 146:3, 4: “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa . . . Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”
Aita te mau aivanaa e te mau taote tâpû i ite i te hoê noa ˈˈe haapapuraa e e ora te hoê mea o te taata i te poheraa o te tino.
Hiˈo atoa i te mau api 313, 314, i te tumu parau “Pohe.”
Mea au aˈe anei na outou ia faatura e ia here ta outou mau tamarii e mau mootua ia outou a ora noa ˈi outou aore ra ia rave ratou i te tahi mau peu faaroo i nia i to outou menema ia pohe outou?
Eph. 6:2, 3: “E faatura ˈtu i to metua tane e to metua vahine; (o te ture matamua ïa i pahonohia i te maitai i faaitehia mai.) Ia maitai hoi oe, e ia maoro to parahiraa i te ao nei.” (Te faatura nei te mau tamarii o tei haapiihia ia au i te mau faaueraa tumu o te Bibilia i to ratou mau metua a ora noa ˈi ratou e te faaoaoa nei hoi ia ratou.)
Mas. 23:22: “E faaroo mai i to metua tane i fanau ai oe ra, e eiaha e vahavaha i to metua vahine, ia ruhiruhia ra.”
Tim. 1, 5:4: “O te vahine ivi râ e tamarii ta ˈna e te mootua, e rave na ratou i te paieti i te faaamuraa i to ratou iho fetii, a tahoo ai i te mau metua ra: e mea maitai hoi te reira e te au i te aro o te Atua ra.”
Ia parau te feia taura e te horoa nei ratou i te mau poroi no ǒ mai i te feia pohe ra, nohea mau â te reira?
Isa. 8:19: “E ia parau mai ratou ia outou e, E imi tia i te taura e te hiˈohiˈo; i te feia tei roto te parauraa ra, o tei mutamuta ra; eiaha te taata e imi i to ratou iho Atua? e imi tia ˈtu ratou i tei pohe i te parau o te taata ora?” (E faaara anei te Atua ia tatou no nia i teie mau peu ahiri e e nehenehe mau te reira e haafarerei ia tatou i te feia herehia e tatou?)
Ohi. 16:16: “E te haere atura matou i te pureraa, ua farerei maira ia matou te hoê potii varua tairoiro, e taoˈa rahi ta to ˈna ra mau fatu i noaa ia ˈna i te tairoiro.”
Hiˈo atoa i te mau api 364, 365, i te tumu parau “Tahutahu.”
O vai anaˈe te tia ia tatou ia haamori?
Luka 4:8: “Ua parau atura Iesu, . . . Ua papaihia e, O te Fatu ra o te Atua ta oe e tahopu, e oia anaˈe ra ta oe e haamori.”
Ioa. 4:23, 24: “Ua fatata râ, e teie nei hoi taua hora, e haamori ai i te Metua te feia haamori mau ra, ma te varua e te parau mau: o te huru ïa o te feia haamori ta te Metua e titau nei. E Varua te Atua, e te feia e haamori ia ˈna ra, e haamori ïa ma te varua e te parau mau e tia ˈi.”
E nehenehe anei tatou e tiaturi e e tahoê te mau melo atoa o to tatou utuafare i te hoê mahana, e tae noa ˈtu tei pohe?
Ioa. 5:28, 29: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae; e te feia i mau na i te parau maitai ra, e tia mai ïa e rave i te ora; e te feia hoi i mau na i te parau ino ra, e tia mai ïa e rave i te pohe.”