Haamaruaraa tamarii
Auraa: Te haamaruaraa tamarii, o te faatoparaa ïa i te hoê embryon aore ra te hoê feto o te ore roa hoi e nehenehe e ora i rapaeau i te vairaa tamarii. O te huru tia ore o te taata aore ra te hoê ati paha te tumu o te marua-noa-raa te tamarii. Ua riro te opua-mau-raa i te haamarua i te tamarii ia ore te hoê aiû hinaaro-ore-hia ia fanauhia mai ei haapohe-mau-raa i te hoê taata.
Nafea te manaˈo o te Tumu o te ora o te taata nei e ohipa ˈi i nia i to tatou iho manaˈo?
Ohi. 17:28: “No ˈna [te Atua] hoi to tatou ora, e i hahaere ai, e i parahi ai hoi.”
Sal. 36:9: “Tei ia oe [te Atua ra o Iehova] hoi te tumu o te ora.”
Roma 14:12: “E hope roa tatou atoa i te faˈi i te parau ia ˈna iho i te Atua ra.”
No Iehova, hoê â faufaa anei te ora o te hoê aiû i roto i te mau tuhaa matamua roa o to ˈna tupuraa, i muri noa ˈˈe i te tôraahia, e to a muri aˈe?
Sal. 139:13-16: “Na oe [Iehova] i tapoˈi ia ˈu i roto i te opu o tau metua vahine ra. . . . Ua ite to mata ia ˈu i to ˈu vai-oti-ore-raa ra; e ua oti to ˈu mau melo atoa ra i te papaihia i roto i te buka na oe.”
Aita anei te Atua i parau e e faautuahia te hoê taata e hamani ino noa ˈtu i te hoê aiû aitâ i fanauhia ˈtura?
Exo. 21:22, 23: “Ia tupu te tamaˈi i te taata ra, e tiaia ˈtura te hoê vahine hapû, e taahia ihora ta ˈna tamaiti, aita râ e ino ê atu; e faautua-mau-hia oia i ta te tane a taua vahine ra e faaite mai ia ˈna ra; ei mua i te aro o te feia haava oia e tuu mai ai i taua utua ra. E e ino e â tei tupu mai ra, mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua.” (E au ra e i roto i te tahi mau huriraa, i roto i teie ture i horoahia i te mau ati Iseraela, te mea faufaa roa ˈˈe, o te ohipa ïa e tupu i nia i te metua vahine, eiaha râ i nia i te feto. Teie râ, te faataa ra te papai tumu Hebera i te hoê ati pohe i nia i te metua vahine aore ra i te aiû.)
Mea ino anei ia haapohe i te hoê taata ma te opua mau no te hoê tumu opanihia e te Atua?
Gen. 9:6: “O te haamanii i to te taata nei toto, na te taata atoa to ˈna toto e haamanii: i hamani hoi te Atua i te taata ma to ˈna ihora huru.”
Ioa. 1, 3:15: “Aore o te taparahi taata ra e ora mure ore e vai i roto ia ˈna ra.”
Exo. 20:13: “Eiaha roa oe e taparahi noa i te taata.”
E faatiahia anei te hoê haamaruaraa tamarii ia parau te hoê taote e e fifihia te oraora-maitai-raa o te metua vahine ahiri e tapea o ˈna i to ˈna aiû e ia taea-roa-hia to ˈna avaˈe?
E nehenehe te mau taote e hape. Mea tano anei ia haapohe i te hoê taata no te mea e e nehenehe o ˈna e faaino i to ˈna taata-tupu? Mai te peu e i te taime fanauraa e tia ia maiti i rotopu i te ora o te metua vahine e to te aiû, na te mau taata i roohia i te fifi e rave i teie faaotiraa. A tapao râ e maoti te mau haereraa i mua a te rapaauraa maˈi i roto e rave rahi fenua, mea varavara roa teie huru tupuraa.
Ia parau mai te hoê taata e:
‘Na ˈu iho e faaoti eaha te ravehia i nia i to ˈu tino’
E nehenehe oe e pahono e: ‘Te taa ra ia ˈu to oe manaˈo. Te faaino-pinepine-hia ra to tatou mau tiaraa i teie nei mahana; inaha, e rave rahi taata o te ore e haapeapea nei i te ohipa ta vetahi pae e faaruru ra. Area râ, te horoa maira te Bibilia i te tahi mau aratairaa o te nehenehe e paruru ia tatou. No te fanaˈo râ i te mau haamaitairaa, e tia atoa ia tatou ia farii i te mau hopoia.’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (1) ‘E rave rahi metua vahine tei faaruehia e te metua tane o ta ratou mau tamarii. I roto râ i te hoê utuafare i reira te tane e te vahine e pee toopiti ai i te mau faaueraa tumu o te Bibilia, e here mau te tane i to ˈna utuafare; e faaea noa oia ma te haapao maitai i pihai iho ia ˈna e e haamâha oia i to ˈna mau hiaai. (Tim. 1, 5:8; Eph. 5:28-31)’ (2) ‘Mai te peu râ e te hinaaro ra tatou e fanaˈo i teie huru here e teie huru faatura, e tia atoa ia tatou ia faaohipa i te mau faaueraa tumu o te Bibilia no te utuafare. Ia au i te Bibilia, nafea tatou ia faariro i te mau tamarii ta tatou e fanau nei? (Sal. 127:3; faaau e te Isaia 49:15.)’