VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g98 8/2 api 22-23
  • Te chitenge no te mau huru ohipa atoa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te chitenge no te mau huru ohipa atoa
  • A ara mai na! 1998
  • Papai tei tuea
  • A parau roa ˈtu mea here na oe ia raua
    Faatiaraa no nia i te mau Ite no Iehova
A ara mai na! 1998
g98 8/2 api 22-23

Te chitenge no te mau huru ohipa atoa

NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I NAMIBIA

UA ITE anei outou e eaha te chitenge? Mai te peu e e vatahia outou, a haere mai i roto i te hoê tere poto i te hoê oire iti Afirika, e a hiˈo i te chitenge no te mau huru ohipa e mau hauti atoa.

O te oire iti no Rundu, i Namibia ta matou e mataitai ra. Ua tapea matou na mua i te matete tei î i te taata. Te rave ra te mau vahine ma te mata ataata i te mau faaauraa tapihoo, te hoo maira, te hoo atura, aore ra te faaea noa ra no te paraparau. Tera râ, a hiˈo maitai na, e ite outou e ua omono fatata ratou pauroa i te hoê ahu taa ê, te hoê pareu tei piihia na e chitenge.

E 2 metera te roa to te chitenge vavai e 1,5 to ˈna aano e ua rau to ˈna mau peni e mau hohoˈa i nia iho. Ua faaunaunahia vetahi e te mau hohoˈa animala, e vetahi atu, e te mau hohoˈa taata aore ra te mau hohoˈa fenua.

I muri iho, ua haere matou e farerei i te tahi feia no te oire i to ratou fare tei hamani-maitai-hia e te vari e te aihere mǎrô. Te rave ra te mau vahine i ta ratou mau ohipa—mai te purumuraa i te one i mua i to ratou fare aore ra te faaineineraa i te tahu i te auahi no te tunu i te maa a te utuafare. Ua omono mai vetahi i te hoê noa chitenge, i teie taime ua huti mai ratou i nia i te ouma e ua taamu atura mai te hoê ahu no te fare. Ia omono te mau vahine i to ratou ahu—peneiaˈe e piriaro e te hoê piritoti—e taamu ratou i te hoê chitenge ati aˈe to ratou tauupu ia ore to ratou piritoti ia repohia ia haere anaˈe ratou na nia i te purumu e puehu noa te repo o te oire iti.

Ua hiˈo anei outou i tera vahine apî nehenehe? Ua firi oia i te hoê chitenge—e 2 metera te roa—ei taamu upoo fifi ia hamani e te haviti. E a hiˈo na e mea nafea oia ia amo i ta ˈna aiû. Ua taamu oia i te tahi atu chitenge mai te hoê tahei e ua tuu atura na nia i te hoê tapono. Ua oaoa ta ˈna aiû ia amohia oia mai teie te huru i nia i te tua o Mama. Ia haamata anaˈe oia i te taˈi, e huti noa mai oia i te tahei i mua ia ˈna, e e faaamu oia i te aiû i te tîtî aore ra e faanâ ia ˈna a tamau noa ˈi oia i te haere.

Ua ite atoa paha outou ia ˈna i te taamuraa i ta ˈna moni i roto i te hiti pareu tei taponahia—te hoê pute moni tano maitai. I muri aˈe i to ˈna hoohoo-haere-raa, ua tatara mai oia i te hoê chitenge taui, ua tuu atura i te mau maa tupu i roto, puohu atura i te ahu ra, e tuu atura i te puohu maa i nia i to ˈna upoo no te afai i te fare.

Ia tomo oia i roto i to ˈna fare iti, e ite outou i te tahi atu faaohiparaa aravihi o teie ahu no te mau huru ohipa atoa. I mua i te opani tataitahi, te tautau noa ra te hoê chitenge e te mau peni anaana. Mai ta outou e nehenehe e ite, aita e pǎpai. Ua taamuhia te hoê taura mai te hoê pae i te tahi atu pae o te fare iti, e ua faatautauhia e maha chitenge i nia iho, o te faataa ê i te vahi taotoraa i te tahi atu mau vahi.

Ua tuu atura to matou vahine farii manihini i ta ˈna mau maa tupu i raro e ite atura oia e ua pau ta ˈna vahie. Hou oia e haere ai i roto i te uruaihere no te ohi i te ruru vahie, ua hiˈo oia e te vai ra anei te tahi atu â chitenge i nia ia ˈna. I muri aˈe i te ohiraa i te vahie, ua rave atura oia i te hoê chitenge no te taamu pauroa i te vahie. Ua rave atura oia i te tahi atu chitenge e ua taviriviri atura ma te haavî no te hamani i te hoê potaro meumeu menemene, o ta ˈna i tuu atu i nia i to ˈna upoo. E riro ïa te reira ei turua maitai roa ia tuu oia i te ruru vahie rahi i nia i to ˈna upoo e ia tie i te fare.

I muri aˈe to matou hoa tunu-mǎrû-raa i ta ˈna maa, ua faaoti atura oia e e taime to ˈna no te haere e farerei poto i te feia tapiri. A paraparau e a apa noa ˈi oia i te rima, ua vauvau atura oia i to ˈna chitenge i raro mai te hoê paraitete, e tuu atura i ta ˈna aiû i nia iho. Ua haamauruuru maira oia i to ˈna metua vahine na roto i te hoê ata oaoa a horoa ˈtu ai to ˈna mama i te hoê raau iti na ˈna no te hauti.

Ua tia ˈtura i to matou hoa ia hoˈi no te haere e hiˈo i te maa. Tera râ, ua haapoiri atura, e ua haamata oioi atura i te ûa. Ma te tapitapi ore, ua amo maira oia i ta ˈna aiû e te hoê rima, e hohora ˈtura oia ma te aravihi i te chitenge na nia iho i to ˈna upoo. Ma to ˈna fare amarara o ta ˈna i hamani oioi noa na nia iho ia raua, ua haere atura oia i te fare i te taime au no te hiˈo i te maa.

Piritoti, ahu no te fare, pute moni, pute maa, turua, paraitete, fare amarara, ahu amo aiû, taamu upoo—e au ra e aita e otia to te faaohiparaa i te chitenge, e tapao faaite e mea maramarama teie mau taata no Afirika.

[Hohoˈa i te api 23]

E rave rahi faaohiparaa to te “chitenge”: ei taamu vahie, ei tahei no te amo i te aiû, ei taamu upoo haviti, ei paraitete penihia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono