Hoê â to ˈna puai haapohe e to te tamaˈi
I TO te potii e 23 matahiti ra o Marilyn iteraa e ua pararai roa e ua paruparu o ˈna, ua manaˈo atura oia e no to ˈna paha hapû. Ua hota noa atoa oia, e ua faaite atu oia i to ˈna taote. Ua parau maira o ˈna e ua fifihia to ˈna hutiraa aho e ua horoa maira oia i te mau raau aro maˈi. I muri iho, i te tahe-puai-raa to ˈna hou i te po, ua peapea roa aˈera o Marilyn. Ua hoˈi faahou atura oia e hiˈo i te taote, e ua tono atura oia ia ˈna ia patahia te radio o to ˈna ouma.
I te iteraahia te hoê tafetafeta ereere i nia i te hohoˈa radio, ua titauhia e ia rapaau-ru-hia, tera râ, aita o Marilyn i roaahia i te taniuniu. “Ua paraparau atu râ te taote i to ˈu mama, e ua faaara ˈtura ia ˈna e e maˈi rahi roa to ˈu,” o ta Marilyn ïa i parau. “Ua haere maira to ˈu mama e hiˈo ia ˈu e ua parau maira e haere oioi noa e hiˈo i te [taote]. Ua tono atura oia ia ˈu i te fare maˈi, ua ravehia ˈtura hoi te tahi atu radio, e tapeahia ˈtura vau i te fare maˈi.”
Ua hitimahuta roa o Marilyn i te iteraa e e maˈi tutoo to ˈna. Ua manaˈo oia e e pohe o ˈna, tera râ, i muri aˈe i to ˈna rapaauraahia e te mau raau aro tutoo, ua maitai mai oia.
Te papu ra ia tatou e no te aha o Marilyn i hitimahuta ˈi i to ˈna faarooraa e ua roohia oia i te tutoo. E tae roa mai i teie nei tau, ua tiaturi noa na e rave rahi mau taote e ua ore roa te maˈi tutoo i roto i te mau fenua ona. “Ua manaˈo hoi au e ua mou teie nei maˈi, mai te maˈi pee ra,” o ta te hoê vahine utuutu maˈi ïa i parau, te rave ra oia i te ohipa i te hoê pu rapaauraa maˈi no Lonedona. “Tera râ, i to ˈu haereraa mai i ǒ nei, i reira to ˈu iteraa e te puai noa râ teie maˈi e te parare oioi ra i ropu mau i te oire.”
Ua hoˈi faahou mai te maˈi tutoo i te mau vahi aita faahou oia; e i te mau vahi te vai noa ra, ua ino roa ˈtu ïa. Aita hoi oia i haamouhia, inaha, e maˈi haapohe te tutoo hoê â to ˈna puai e to te tamaˈi e te pohe poia. A hiˈo na:
◼ Noa ˈtu te mau haereraa i mua faahiahia i te pae rapaauraa no teie nei tau, i te roaraa o na hanere matahiti i mairi aˈenei, ua haapohe te maˈi tutoo tau 200 mirioni taata.
◼ E tae atu i te piti miria taata—hoê taata i nia i te toru o te huiraatira o te ao nei—o tei roo-ê-na-hia i te bateria o te maˈi tutoo. Hau atu, hoê taata o te viiviihia nei i te tutoo i te mau tetoni atoa!
◼ I te matahiti 1995, tau 22 mirioni taata tei roo-papu-hia i te maˈi tutoo. Fatata e toru mirioni tei pohe, te rahiraa i roto ïa i te mau fenua ravai ore.
Te vai nei te mau raau puai no te aro i te maˈi tutoo, no te aha ïa teie maˈi e tamau noa ˈi i te tairi i te huitaata nei? E mou anei oia i te hoê mahana? Te vai ra anei te mau ravea no te paruru ia outou? Na te mau tumu parau i muri nei e pahono i teie mau uiraa.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]
New Jersey Medical School —National Tuberculosis Center