Eaha te mea e oaoa ˈi te taata?
E piti ahuru matahiti to te hoê pǔpǔ feia maimi na te ao nei, tuatapaparaa ma te tuutuu ore i te parau no te oaoa. Eaha ta ratou i ite mai? “E au ra e aita te oaoa i taai-rahi-hia i te mau tumu rapaeau,” o ta te vea ra Scientific American ïa e faaite ra.
Ua parau atoa teie vea aivanaa e: “Eiaha ïa no te mea e e taata moni oe, e taata oaoa atoa ïa oe. Aita te mau taata i rahi aˈe i te oaoa i te tau a onahia ˈi to ratou nunaa. . . . I roto i te rahiraa o te mau nunaa, mea iti roa te tuatiraa i rotopu i te moni ohipa e te oaoa.”
Te faaite ra te mau tuatapaparaa e maha tapao o te feia oaoa: Mea au na ratou ia ratou iho e e faatura rahi to ratou ia ratou iho, te manaˈo nei ratou e tei ia ratou ra te aveia o to ratou oraraa, e feia feruriraa itoito ratou, e te anaanatae rahi nei ratou i te haaati ra ia ratou. Hau atu, ua riro te mau faaipoiporaa oaoa e te mau taairaa piri e o vetahi ê, ei mau tumu e oaoa ˈi te taata, e e faarahi atoa te reira i te oraora-maitai-raa e te maororaa o te oraraa.
E mea anaanatae ia tapao e ua faaite te vea ra Scientific American e: “Te fanaˈo atoa nei te feia itoito i te pae faaroo, i te oaoa rahi aˈe. Ua faaite mai te hoê fafaraa manaˈo e, e piti taime hau aˈe te feia itoito rahi i te pae faaroo i te parau e te oaoa nei ratou, ia faaauhia i te feia aita roa ˈtu e tâuˈa nei i te paeau varua. Ua faaite mai te tahi atu mau titorotororaa, e te hoê atoa tuatapaparaa i rave-amui-hia e 16 nunaa i nia 166 000 taata no roto 14 nunaa, e e maraa te oaoa e te mauruuru i te oraraa ia au i te puairaa o te faaroo o te taata e to ratou pinepineraa i te haere i te oroa pureraa.”
I mutaa iho, ua faaite te papai salamo ra o Davida e, ua taai-piri-hia te oaoa o te taata i te haamoriraa tahoê i te Atua ra o Iehova, inaha ua papai oia e: “Oaoa aˈera vau e te feia atoa i parau mai ia ˈu e, [“Haere,” MN] tatou i nia i te fare o Iehova.”—Salamo 122:1.
Eita e maerehia i to te aposetolo Paulo faaueraa i te mau Kerisetiano e: “E haapao maite â tatou te tahi i te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, o te rave i te mau ohipa maitatai ra: eiaha hoi e faarue i to tatou haaputuputuraa”! (Hebera 10:24, 25) Oia mau, ua riro te rururaa no te haamori i te Atua e te feia hoê â faaroo faufaa rahi e to ratou, ei ohipa oaoa mau no te feia e here nei i te parau mau a te Bibilia. E mau mirioni Ite no Iehova o tei ite e e parau mau te reira e te titau manihini nei ratou ia outou ia tamata atoa i te reira na roto i te tahoêraa mai ia ratou i roto i te haamoriraa i te hoê Piha no te Basileia i to outou vahi.