VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g97 8/10 api 12-16
  • Te hoê haapiiraa no roto mai i te hoê pani hinu maa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê haapiiraa no roto mai i te hoê pani hinu maa
  • A ara mai na! 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E fetii ati Iuda
  • Te faatereraa Nazi
  • Ua faareva te taata ma te huenane noa
  • To matou oraraa ei feia i horo ê
  • Ua maiti to matou utuafare i ta ˈna haapaoraa
  • Taviniraa i te hoê fenua apî
  • Ua faaitoitohia vau e te taiva-ore-raa o to ˈu utuafare i te Atua
    A ara mai na! 1998
  • “Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu”!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 2000
  • Ta ˈu maitiraa i rotopu e piti metua
    A ara mai na! 1998
  • Te tiaraa o te mau metua
    Nafea ia faatupu i te hoê oraraa utuafare oaoa
Ite hau atu â
A ara mai na! 1997
g97 8/10 api 12-16

Te hoê haapiiraa no roto mai i te hoê pani hinu maa

Vetahi o te mau mea matamua o ta ˈu e haamanaˈo ra mai to ˈu nainairaa mai, o te mau ohipa hairiiri ïa o te tamaˈi, i to matou iho â râ hororaa ia ore matou ia pohe, i te hopea o te Piti o te Tamaˈi Rahi, e maha noa ïa matahiti to ˈu i reira. Ua ora na to matou utuafare, e hitu matou, i Purutia Hitia o te râ, tei riro hoi ia Helemani i taua tau ra.

UA HIˈO noa ˈtura vau i roto i te pouri riaria, a faaroo noa ˈi i te hoê nuu manureva topita Rusia e piri maira. Ma te hitimahuta, ua anapa ihora te ura auahi e ua paaina ˈtura te mau vairaa mori ma te haruru puai tau hanere metera i pihai atu. Ua aueue te pereoo auahi tei reira matou, i nia i te eˈa auri, e ua tuôtuô te taata. Aita râ i maoro roa, ua reva ˈtura te mau manureva, e ua tamau noa ˈtura to matou tere.

I te tahi atu taime, ua ara mai au i to ˈu taoto ino no te ite atu i te hoê vahine e tuô noa ra e e tamata ra i te ouˈa i rapae i te pereoo uta animala tei reira matou. Ua tapea maira o Papa ia ˈna e ua huti maira ia ˈna i roto i te pereoo. Ua varea hoi teie vahine i te taoto i pihai iho i te opani, e ta ˈna pêpe i roto i to ˈna rima. I to ˈna araraa mai, ite atura oia e ua pohe ta ˈna pêpe i te toetoe. Ua taora ˈtura te mau tane i te tino pohe i rapae i roto i te hiona, e no to ˈna mauiui rahi, ua tamata ˈtura te metua vahine i te iriti i te opani no te ouˈa atoa ˈtu i rapaeau no te pohe i pihai iho i ta ˈna aiû.

No te faaoromai i te toetoe rahi, ua tuuhia te hoê umu menemene i ropu i to matou pereoo uta animala. Ua faaohipahia te haapueraa iti vahie e vai ra i te hoê pae o te pereoo no te tunu i te umara putete. Ua taoto atoa matou i nia i te mau pute umara putete, no te mea e paruru rii mai hoi te reira ia matou i te toetoe o te tahua pereoo auahi.

No te aha râ i tia ˈi ia matou ia horo ia ore matou ia pohe? Mea nafea to matou utuafare i te oraraa tau avaˈe te maoro ei feia i horo ê? Na ˈu ïa e faatia ˈtu.

E fetii ati Iuda

Ua fanauhia vau i te 22 no Titema 1940—o vau te hopea o na tamarii e pae—i Lyck, i Purutia Hitia o te râ (o Elk ïa i teie nei, i Polonia). Ua faahepo te hamani-ino-raa i te pae faaroo i to ˈu mau tupuna ati Iuda ia faarue ia Helemani i te pae hopea o te mau matahiti 1700. Ua haere atura ratou i Rusia i roto i te hoê o te mau revaraa taata rahi roa ˈˈe o te aamu. I muri iho, i te matahiti 1917, no te horo i te hamani-ino-raa i te mau ati Iuda e tupu ra i Rusia i taua tau ra, ua faarue atura to ˈu papa ruau ati Iuda i to ˈna oire iti i pihai iho i te Anavai Volga no te haere i Purutia Hitia o te râ.

Ua riro maira o Papa ruau ei taata tivila Helemani, e ua riro atura o Purutia Hitia o te râ mai te hoê vahi haapuraa. Ua rave maira te feia e iˈoa ati Iuda to ratou i te mau iˈoa Popaa. No reira, ua tauihia te iˈoa o to ˈu metua tane, o Friedrich Salomon, e ua piihia ˈtura oia o Fritz. Area o Mama ra, e vahine Purutia ïa oia. Ua faaipoipohia raua o Papa, e taata faataˈi upaupa, i te matahiti 1929.

E au ra e e oraraa peapea ore e te oaoa to to ˈu nau metua. E fatu na o Mami Fredericke e o Mama Ruau Wilhelmine (i te paeau o to ˈu mama) i te hoê fare faaapu huru rahi, o tei farii atoa i to ˈu nau metua e o matou te mau tamarii. E faataˈi rahi na to matou utuafare i te upaupa. E hauti na o Mama i te sumebalo i roto i te hoê pǔpǔ faataˈi upaupa ori a Papa.

Te faatereraa Nazi

I te matahiti 1939, ua fa maira te mau ata riaria i nia i te tahua politita. Ua haamata ˈtura to ˈu nau metua i te peapea i te ravea ta Adolf Hitler i parau na ei tumâraa i te fifi ati Iuda. Aita matou, te mau tamarii, i ite e e fetii ati Iuda matou, e i te poheraa to matou mama i te matahiti 1978 roa nei to matou iteraa—e iva matahiti i muri aˈe i te poheraa o Papa.

Ia ore ia itehia e e ati Iuda oia, ua faaô atura o Papa i roto i te Nuu Helemani. Ua tavini oia na mua i roto i te nuu faataˈi upaupa. Ua parau râ te hoê taata o tei ite e nohea mai oia, e e ati Iuda oia, e ua uiuihia ˈtura to matou utuafare taatoa e ua patahia to matou hohoˈa. Ua tamata te feia aravihi Nazi i te faataa e e hohoˈa mata ati Iuda anei to matou. E hohoˈa Popaa roa paha to matou i to ratou hiˈoraa, e auaa, aita ˈtura matou i tapeahia aore ra i tuuhia i roto i te fare auri.

I to te mau nuu Helemani tomoraa mai i Polonia i te 1 no Setepa 1939, ua haamata ˈtura te mǎtaˈu i te parare na to matou vahi tei hau na hoi na mua ˈˈe. Ua hinaaro o Mama e horo oioi noa i te hoê vahi papu aˈe, aita râ te mau tia mana Nazi i faatia i to matou utuafare ia haere. I muri iho, a piri noa mai ai te mau nuu Rusia ia Purutia Hitia o te râ i te tau veavea o te matahiti 1944, ua opua ˈtura te mau Helemani e faarue ia Lyck e to ˈna mau vahi tapiri. I te hoê mahana i te avaˈe Tiurai, ua horoa-noa-hia mai na matou e ono hora no te faarue i to matou fare.

Ua faareva te taata ma te huenane noa

Aita o Mama i taa faahou e nafea râ. Eaha ta matou e afai? E haere matou ihea? Eaha to matou faurao? E hoˈi mai anei matou? Ua taotia-etaeta-hia te rahiraa taoˈa ta te utuafare tataitahi e nehenehe e afai. Ma te paari, ua maiti o Mama i te mau tauihaa hinaaro-rahi-roa ˈˈe-hia—tei roto atoa te hoê farii repo rahi e hinu maa to roto e te tahi meˈi puaa—ua navai maitai ia amo e aita i teimaha roa. Ua maiti vetahi atu mau utuafare i te rave i ta ratou mau taoˈa faufaa materia.

I te 22 no Atopa 1944, ua tomo maira te mau nuu Rusia i Purutia Hitia o te râ. Ua faataa te hoê papai buka e: “Eita e maerehia i to te mau faehau Rusia hinaaroraa e tahoo, inaha ua ite ratou na mua ˈtu i te taparahiraahia to ratou iho mau fetii e te tutuiraahia to ratou fare e ta ratou mau faaapu i te auahi.” Ua aueue roa ˈˈera o Purutia Hitia o te râ taatoa i taua vavahiraa ra, e ua horo noa ˈtura te taata ma te huenane.

I taua taime ra, e feia horo ê ïa matou, e te ora ra matou i te pae tooa o te râ roa no Purutia Hitia o te râ. Hoê anaˈe eˈa hororaa i teie nei, oia te Miti Baltique, no reira, ua haere atura te taata i te oire tapaeraa pahi no Danzig (o Gdansk ïa i teie nei, i Polonia). I reira, ua haruhia te mau pahi no te mau faaoraraa ru. Aita i roaa ia matou te pereoo auahi e afai i to matou utuafare i te pahi horopatete Helemani ra o Wilhelm Gustloff, o tei faarue ia Gdynia, i pihai iho ia Danzig, i te 30 no Tenuare 1945. Ua faaroo atura matou i muri iho e ua faatomo te mau topita Rusia i te pahi, e tau 8 000 horopatete tei paremo i roto i te miti toetoe.

Aita ˈtura e nehenehe faahou e horo na te miti, ua haere atura matou na te pae tooa o te râ. I te hoê taime faafaaearaa na te nuu, ua haere maira o Papa na muri iho ia matou na nia i te pereoo auahi i te hoê tuhaa o te tere, o ta ˈu hoi i faatia ˈtu i te omuaraa ra. Aita râ i maoro, ua tia ˈtura ia ˈna ia hoˈi i te aua faehau, e ua tamau noa ˈtura o matou anaˈe i to matou tere roa e te atâta. Ua haapao maitai o Mama i te pani hinu maa, ma te horoa noa mai maa vahi iti. E maa tapiri ïa i te mau parapara maa ta matou i ooti mai na nia i te eˈa, e na te reira i faaora ia matou i te maororaa o taua tau toetoe rahi ra. Inaha, mea faufaa aˈe taua pani hinu maa ra i te auro aore ra i te ario taatoa!

I te pae hopea, ua tapae atura matou i te oire no Stargard, i reira to te mau faehau Helemani e te Satauro Ura faanahoraa i te hoê opereraa tihopu i pihai iho i te fare tapaeraa pereoo auahi. No te hoê tamarii pohe poia, e maa faahiahia roa ïa taua tihopu ra. I muri iho, tae atura matou i Hamburg, i Helemani, ma te poia e te rohirohi roa, ua oaoa râ matou i te mea e te ora noa ra matou. Ua tuuhia ˈtura matou i roto i te hoê fare faaapu i pihai iho i te anavai Elbe, e te tahi atu mau mau auri tamaˈi Rusia e Polonia. I te taime a faaea ˈi te tamaˈi i Europa i te 8 no Me 1945, tei roto matou i te hoê huru tupuraa atâta roa.

To matou oraraa ei feia i horo ê

Ua tapeahia o Papa na te mau Marite, e ua rave maitai ratou ia ˈna, i to ratou iho â râ iteraa e e taata faataˈi upaupa oia. Ua faaohipa ratou i to ˈna aravihi ei faataˈi upaupa, no ta ratou oroa Mahana Tiamâraa. I muri noa iho, ua manuïa ˈtura oia i te tapuni e tae roa mai nei oia i Hamburg, i reira to matou farerei-faahou-raa ma te oaoa rahi. Ua faaea ˈtura matou i roto i te hoê fare nainai, e i muri iho, ua tae atoa mai to matou e piti mama ruau ma te peapea ore e ua haere maira raua ia matou ra.

I muri iho râ, ua haamata ˈtura te huiraatira no taua vahi ra, e ta matou atoa Ekalesia Lutero, i te hiˈo ino i te feia horo ê e rave rahi. I te hoê ahiahi, ua haere maira te orometua e hiˈo ia matou. E au ra e ua opua mau oia e faaino ia matou i to ˈna faahaehaaraa ia matou no te mea e feia horo ê matou. Ua hae roa ˈˈera to ˈu papa, e taata pautuutu maitai hoi, e ua haru atura oia i te orometua. Ua tapea maira to matou mama e to matou nau mama ruau ia Papa. Tera râ, ua amo maira oia i te ekalesiatiko, afai atura i te pae opani, e turai atura ia ˈna i rapaeau. Mai taua taime mai râ, ua opani roa oia ia faahitihia te parau faaroo i roto i to ˈna fare.

I muri noa iho i teie ohipa, ua noaa maira ta Papa ohipa e te pu eˈa auahi Helemani e ua haere atura matou e faaea i rapaeau ia Hamburg i roto i te hoê pereoo auahi tahito. I muri iho, ua patu aˈera o Papa i te hoê fare nainai no matou. Tera râ, ua tamau noa te riri i te feia i horo ê, e i to ˈu nainairaa, ua roohia vau i te hamani ino rahi i te pae tino e i te pae feruriraa a te mau tamarii no taua vahi ra.

Ua maiti to matou utuafare i ta ˈna haapaoraa

I to ˈu nainairaa, e taoto na vau i roto hoê â piha e to ˈu nau mama ruau. Noa ˈtu te faaueraa a Papa, i te mau taime aita oia i te fare, e paraparau pinepine mai na raua ia ˈu no nia i te Atua, e himene na raua i te mau himene faaroo, e e taio na raua i ta raua Bibilia. Ua araara ïa to ˈu anaanatae i te pae varua. No reira, i te ahururaa o to ˈu matahiti, ua haere au na raro noa i te pureraa i te Sabati, e 22 kilometera no te haere e hoˈi mai. E tia râ ia ˈu ia faˈi e aita vau i mauruuru no te mea e aita i pahono-papu-hia mai i te rahiraa o ta ˈu mau uiraa.

I muri iho, i te tau veavea o te matahiti 1951, ua patoto maira te hoê taata faaeta maitai i to matou opani e ua pûpû maira i te hoê vea Te Pare Tiairaa na to ˈu Mama. Ua parau maira oia e: “Te horoa ra Te Pare Tiairaa i te haamaramaramaraa no nia i te Basileia o te Atua.” Ua putapû roa ˈˈera to ˈu mafatu, no te mea te reira mau ta ˈu e hiaai ra. Ma te mǎrû, ua patoi atura o Mama i ta ˈna vea, eita e ore no te farii ore o Papa i te haapaoraa. Tera râ, no to ˈu taparu rahi ia ˈna, ua tuu atura oia e ua rave maira i te hoê vea na ˈu. Tau taime i muri iho, ua hoˈi maira o Ernest Hibbing e ua vaiiho maira oia i te buka ra “Ia riro te Atua ei parau mau.”

I taua area taime ra, ua roohia ˈtura o Papa i te hoê ati i ta ˈna vahi raveraa ohipa e ua fati to ˈna avae. Te auraa ra, e tia ˈtura ïa ia ˈna ia faaea noa i te fare, e aita roa ˈtu oia i au i te reira. Noa ˈtu e ua timahia to ˈna avae, e ouˈauˈa noa na oia i tera vahi e tera vahi. Ua maere roa matou i te mea e e moe oia i te mahana taatoa, e e hoˈi noa mai oia i te taime tamaaraa. Mai te reira noa e hoê hebedoma noa ˈtu. Ua tapao mai râ vau e ia moe anaˈe o Papa, e moe atoa ta ˈu buka. E, i te hoê taime tamaaraa, ua parau maira o Papa ia ˈu e: “Ia hoˈi anaˈe mai taua taata ra, a pii mai ia ˈu, e hinaaro vau e paraparau ia ˈna!”

I to Taeae Hibbing hoˈiraa mai, ua maere roa matou i to Papa taueraa i te buka i nia i te airaa maa ma te parau e: “Teie buka te parau mau!” I reira iho, ua haamatahia ˈtura te hoê haapiiraa Bibilia, e i muri iho, ua apiti pauroa mai to matou utuafare i roto i te haapiiraa. Ua riro maira o Taeae Hibbing ei aratai papu e ei hoa mau no ˈu. Ua tiavaruhia ˈtura vau i te haapiiraa Sabati no te mea ua tamata vau i te faaite i to ˈu mau tiaturiraa apî. No reira, ua faarue atura vau i te Ekalesia Lutero.

I te avaˈe Tiurai 1952, ua haamata ˈtura vau i te apee i to ˈu hoa rahi i roto i te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua na te mau fare. I te mau Sabati atoa, e faaue mai na o Taeae Hibbing ia ˈu ia faaroo maitai ia ˈna ia vauvau anaˈe oia i te poroi i te mau taata. Tau hebedoma i muri iho, ua toro aˈera oia i to ˈna rima i nia i te hoê anairaa fare e ua na ô maira: “Na oe e poro i taua mau fare atoa ra.” I muri aˈe, ua ore to ˈu taiâ e ua manuïa maitai au i te tauaparauraa e te taata e te opereraa i te mau papai Bibilia.

Aita i maoro roa, ua ineine atura vau no te bapetizoraa ei taipe no to ˈu pûpûraa ia ˈu ia Iehova. Ua bapetizohia mâua o Papa i te 29 no Mati 1953, e i muri aˈe i taua matahiti ra, ua bapetizo-atoa-hia ˈtura o Mama. I te pae hopea, ua bapetizo-pauroa-hia te mau melo o to matou utuafare, oia hoi to ˈu tuahine o Erika; to ˈu mau tuaana o Heinz, o Herbert, e o Werner; e to matou nau mama ruau herehia, o tei mairi i te 80 matahiti i taua taime ra. I muri iho, i te avaˈe Tenuare 1959, riro mai nei au ei pionie, te iˈoa ïa o te mau tavini ma te taime taatoa.

Taviniraa i te hoê fenua apî

Ua faaitoito noa na o Papa ia ˈu e faarue ia Helemani, e ia feruri anaˈe au i teie nei, eita e ore e no to ˈna ïa mǎtaˈu tamau i te au-ore-raa i te mau ati Iuda. Ua faaî atura vau i te hoê aniraa no te haere e faaea i Auteralia, ma te tiaturi e e eˈa te reira no te tavini ei mitionare i te fenua Papua aore ra i te tahi atu motu no Patitifa. Ua tae atura mâua to ˈu tuaana ra o Werner i Melbourne, i te fenua Auteralia, i te 21 no Tiurai 1959.

Tau hebedoma i muri iho, ua farerei atura vau ia Melva Peters, tei ohipa ei tavini ma te taime taatoa i roto i te Amuiraa no Footscray, e ua faaipoipo atura mâua i te matahiti 1960 ra. Ua haamaitaihia mai mâua inaha e piti tamahine ta mâua, o tei here atoa i te Atua ra o Iehova e o tei pûpû i to raua ora no ˈna. Ua tutava noa matou i te tapea i te hoê huru oraraa ohie e te haihai, ia nehenehe to matou utuafare e tapapa hau atu â i te mau fa pae varua. E rave rahi matahiti to Melva taviniraa ei pionie, e tae roa ˈtu i te taime i haafifi ai te maˈi ia ˈna e faaea ˈtura oia. I teie nei taime, e matahiapo e e pionie au i roto i te Amuiraa no Belconnen, i te oire no Canberra.

Na roto i te mau ohipa i farereihia e au i to ˈu nainairaa ra, ua haapii mai au i te oaoa e i te mauruuru i te mau faanahoraa a Iehova. Mai tei faaitehia e te pani hinu maa a Mama, ua taa ia ˈu e ua taaihia te ora, eiaha i nia i te auro aore ra te ario, i nia râ i te mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa e, hau atu, i nia i te tuatapaparaa i te Parau a te Atua, te Bibilia, e te faaohiparaa i ta ˈna mau haapiiraa.—Mataio 4:4.

Ua riro mau â te mau parau hohonu a Maria, te metua vahine o Iesu, ei parau mau: “E faaî [o Iehova] i te feia i ere i te maitai; e te feia taoˈa rahi ra, e faahoˈi ïa oia ma te ore.” (Luka 1:53) Te oaoa nei au i te mea e e 47 o to ˈu mau fetii o te haere ra na nia i te eˈa o te parau mau a te Bibilia, e e hitu atoa mootua. (Ioane 3, 4) E o ratou paatoa, e tae noa ˈtu i ta mâua mau tamarii e mootua pae varua e rave rahi, te hiˈo tia nei mâua o Melva i te tau faahiahia i mua nei e ora ˈi tatou ma te paruruhia i raro aˈe i te rima aupuru o Iehova e e tahoê ai tatou e te feia i herehia e tatou tei pohe hoi, ia faatia-faahou-hia mai ratou.—Faatiahia e Kurt Hahn.

[Hohoˈa i te api 13]

Ua piri noa mai te mau nuu Rusia ia Purutia Hitia o te râ i te matahiti 1944

[Faaiteraa i te tumu]

Sovfoto

[Hohoˈa i te api 15]

To ˈu tuaana o Heinz, to ˈu tuahine o Erika, o Mama, to ˈu nau tuaana o Herbert raua o Werner, e o vau i mua mai

[Hohoˈa i te api 16]

E ta ˈu vahine, o Melva

[Hohoˈa i te api 16]

Auaa te hoê pani mai teie, tei î i te hinu maa, i ora ˈi matou

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono