“Te haavare tuiroo roa ˈˈe i te pae aivanaa”
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I BERETANE
O te taata no Piltdown, tei iteahia mai i te matahiti 1912 ra, “te haavare tuiroo roa ˈˈe i te pae aivanaa o te senekele,” o ta te vea ra The Times no Lonedona ïa e parau ra. Ua faaite-tahaa-hia teie haavare i te matahiti 1953 ra i muri aˈe to te mau hiˈopoaraa i te pae aivanaa haapapuraa e te apu upoo, no te hoê ïa taata no teie tau, e te taa no raro, no te hoê ïa urî taata piihia orangutan, e ere roa ˈtu râ i te hoê tuhaa i erehia i roto i te tupu-noa-raa mai te taata. Na vai i rave i teie huru haavare maramarama?
E mau matahiti te maoro, ua manaˈohia e na Charles Dawson, e paruru e e taata ihifenua o tei ite hoi i te mau toea. Vetahi atu feia i manaˈohia e na ratou i rave i teie ohipa, o Sir Arthur Keith ïa, e taata tiaturi rahi e mea tupu noa te mau mea e e peretiteni tahito no te Fare haapiiraa tuatoru Royal a te mau Taote tâpû; o Sir Arthur Conan Doyle, e taata papai Beretane; e o Pierre Teilhard de Chardin, e perepitero Farani. Aita râ e haapapuraa taa maitai, e ua manaˈohia i te pae hopea e o Dawson te tumu.
I teie nei, ua itehia e o vai râ te tumu mau. O Martin A. C. Hinton ïa, te hoê taata haapao tahito i te ihi animala i te Fare vairaa tauihaa tahito o te Aamu Natura no Lonedona, o tei pohe i te matahiti 1961 ra. A iva matahiti i teie nei, ua iteahia mai te hoê afata faraoti a Hinton i roto i te fare vairaa tauihaa tahito. Te vai ra i roto te niho elefani, te tahi mau tuhaa o te ivi tahito o te puaa pape, e te tahi atu mau ivi, o tei hiˈopoa-maitai-hia. Ua itehia te mau tafeta auri e te manganèse tei paraihia i nia iho i te mau mea atoa i iteahia mai, mai nia atoa i te mau ivi o te taata no Piltdown. Te tuhaa hopea râ, o te itearaahia mai ïa te chrome i roto i te niho, o tei parai-atoa-hia.
I to ˈna faaiteraa i te mau tupuraa, teie ta te Orometua ra o Brian Gardiner, no te Fare haapiiraa tuatoru o King, i Lonedona, i parau: “Ua matauhia o Hinton ei taata parau hauti. . . . Ua itehia te tumu i turai [ia ˈna] ia na reira i roto i te tahi mau rata.” Ua faaoti o Gardiner e: “Te tiaturi papu nei au e o o ˈna iho â te tumu.” Te manaˈohia ra e ua imi o Hinton i te tahoo i to ˈna raatira ra o Arthur Smith Woodward, o tei ore i haamauruuru ia ˈna aore ra i ore i horoa i te moni o ta ˈna i manaˈo e tano ia ˈna ia fanaˈo. Ua vare roa o Woodward, e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa e pae matahiti hou a faaite-tahaa-hia ˈi te haavare, ua tiaturi noa oia e mea mau te taata no Piltdown. Te uiraa noa e vai ra e aita e pahonoraa oia hoi, No te aha o Hinton i ore ai e faaite i ta ˈna haavare i to Woodward fariiraa i mua i te taata i te reira? E au ra e no te farii-oioi-roa-raahia te taata no Piltdown i roto i te tuhaa ohiparaa aivanaa, ua manaˈo o Hinton e aita ta ˈna e ravea, maoti râ i te vaiiho noa i ta ˈna haavare.
Mai te peu e ua farii teie mau huru taata toroa i te apu upoo no Piltdown, ua vare atoa ïa te huiraatira. Ua nenei e ua pata rahi te mau fare vairaa tauihaa tahito ati aˈe te ao nei i te hohoˈa o te apu upoo, a haaparare oioi noa ˈi te mau buka e te mau vea i te parau apî. E mea rahi roa te mau faahopearaa iino o te peu hoata a Hinton. Ua tano te Bibilia i te parauraa e: “Mai te taata maamaa e taora haere i te omoi auahi, e ua teˈa i te ohe e pohe ai ra; oia te taata i haavare i to ˈna ra taata-tupu a parau atu ai e, E ere ta ˈu i te faaata?”—Maseli 26:18, 19.
[Tapura i te api 31]
Te mau vahi poiri, e mau vaehaa ïa o te hoê apu upoo taata
Ua hamanihia te vahi maramarama taatoa e te tima
Te mau vahi poiri, e mau vaehaa ïa o te taa e te niho o te hoê urî taata piihia orangutan