E mau taiamani no te pae pape
Na te papai vea a A ara mai na! i Paniora
NA TE hiti o te hoê anavai aore ra o te hoê roto pape iti, ia haere anaˈe au e ori haere, e imi iho â vau i te hoê o te mau taiamani au-roa ˈˈe-hia e au—e mea uteute anei, ninamu, aore ra matie. I te tahi taime, e ite atu vau i te tahi te tau noa ra i nia i te hoê rauere; e te tahi atu, te rere ra na nia i te pape, aore ra o te tere vitiviti mai na mua noa mai ia ˈu. Te taiamani o ta ˈu e imi ra, o te vivi pape ïa (libellule)—e manumanu te nehenehe e faaauhia i te hoê “manureva tautau” purapura.
Te taime matamua a ite ai au i teie mau taiamani pererau, e rave rahi ïa matahiti i teie nei, i to ˈu tapaeraa ˈtu i te hoê tahora pape iti e tahe ra na roto i te ururaau. E rave rau vivi pape e rere haere ra na roto i te hihi mahana—vetahi mai te uira ninamu e vetahi atu e peni anaana rearea e matie rii. Hoê hora to ˈu mataitai-noa-raa i ta ratou ori na roto i te reva, o tei faariro i teie ururaau ei vahi oriraa iti. Mai taua taime mai ra to ˈu anaanataeraa i taua mau manumanu ra.
Rahi noa ˈtu to ˈu ite no nia i te mau vivi pape, rahi noa atoa ˈtu to ˈu faahiahiaraa i to ratou nehenehe e to ratou faufaa. Te mea matamua o ta ˈu i haapii mai, o te taa-ê-raa ïa i rotopu i te mau vivi pape e te mau vivi pape iti parauhia demoiselle. Te mau vivi pape, e mau manumanu rere puai ïa e mea rarahi aˈe ratou, area te mau vivi pape iti ra—mai ta to ratou iˈoa e haapapu ra—mea huˈa rii mai ïa, e mea mǎrû rii aˈe ta ratou huru rere. Te taa-ê-raa rahi i rotopu ia raua, o ta raua ïa huru faanahoraa i to raua pererau. Ia tau anaˈe te vivi pape, e hohora tarava oia i to ˈna e maha pererau, area te vivi pape iti ra, e tufetu oia i to ˈna mau pererau i nia ˈˈe i to ˈna tino.a
Ua aniani na vau e mea nafea te mau vivi pape ia haru i te naonao i roto i te reva ma te ohie roa. Ia ˈu iho nei, e mea pinepine eita e roaa ia ˈu ia tairi i te hoê raˈo rahi i tau i nia i te pǎpai o ta ˈu fare tutu. ‘Nohea mai te aravihi o te vivi pape?’ o ta ˈu ïa i aniani. E piti ïa tumu: to ˈna ite rahi i te rereraa i roto i te reva, e te aravihi o to ˈna mata, o te haapohehae i te taata tiai aravihi roa ˈˈe.
Te rere o te vivi pape
Eita râ e tano ia faaau i te vivi pape i te hoê manureva tautau—e iˈoa pii matauhia hoi i Paniora nei. No te vitiviti o to ratou mau taviriviriraa na roto i te reva, e au ra e eita e raeahia i te mata ia apee atu. Ia haapuai anaˈe ratou, e nehenehe vetahi mau huru vivi pape e naea i te vitivitiraa e 96 kilometera i te hora. E nehenehe atoa ratou e rere i tera noa vahi, aore ra e haere i muri, i mua, aore ra na te aoao i te vitivitiraa o te amoraa mata. Hau atu, ia tipuu taue anaˈe te vivi pape i roto i te reva, ua numera te mau aivanaa e, e tia ia ˈna ia patoi atu i te puai umeraa e naeahia e 2,5.
E maha pererau hauti ohie noa to te vivi pape, e au i te hitihiti ahu. Noa ˈtu e, ia hiˈohia, e fati ohie noa teie mau pererau, e nehenehe râ e tairi e 40 taime i te tetoni hoê, e ia tano noa ˈtu, eita ïa e ino ohie noa. Te faaau nei te taata ihiora ra o Robin J. Wootton i teie mau pererau i “te mau taoˈa iti faahiahia o tei hamanihia ma te aravihi rahi.”
“Rahi noa ˈtu tatou i te ite e nafea te mau pererau manumanu ia ohipa,” o ta ˈna ïa e parau faahou ra, “rahi noa atoa ˈtu tatou i te taa i te aravihi e te nehenehe o to ratou hamaniraa. . . . Mea iti roa aore ra aita roa ˈtu e matini aravihi e nehenehe e faaauhia i teie mau pererau.” Eita e maerehia ia tuatapapa te feia iite i te pae manureva i te mau ravea rereraa o te vivi pape.
E mata anaˈe to nia i to ˈna afii
E mea faahiahia roa te rere o te vivi pape, e mea faahiahia atoa râ to ˈna mata. E piti tuhaa mata rarahi e tapoˈi ra fatata i te afii taatoa o te vivi pape. I nia iho i te mata tataitahi, te vai ra tau 30 000 tuhaa e ono pae, tei riro mai te tahi mau mata iti i nia i te hoê mata rahi, no te mea e hapono atu te tuhaa taitahi i te hoê hohoˈa taa ê i te roro ra. E ere ïa te auraa e te ite nei te vivi pape tau tausani rahiraa hohoˈa taa ê, i te taime hoê. Eita o ˈna e ite i te hoê hohoˈa taatoa, mai ta tatou e ite nei, e fafa râ o ˈna i te hautiraa, te huru hamaniraa, te taa-ê-raa i rotopu i te ǔ, e te huru tarairaa.
E tia ia tatarahia teie mau hohoˈa atoa. No reira, ua faataahia e 80 % o te roro o te vivi pape no te hiˈopoaraa i te mau hohoˈa e apohia mai e to ˈna mau mata. Mea varavara roa te mau ravea mataitairaa tei naeahia i teie aravihi—e nehenehe te hoê vivi pape e ite i te hoê naonao i te atearaa e 20 metera. I te ahiahi atoa, ia poiri roa anaˈe e eita te taata e ite maitai i te mau raˈo iti huˈa roa, te haru ohie nei te mau vivi pape no te pae rua ma i taua mau raˈo ra.
Ia nehenehe te vivi pape e rere ma te vitiviti rahi na roto i te mau uruaihere na te pae pape, e titauhia ia rave oia i te mau faaotiraa i te mau hanereraa o te afa tetoni atoa. Te na reira nei oia no te mea e nehenehe ta ˈna e ite e tae atu i te hoê hanere hohoˈa taa ê i te tetoni hoê, e pae taime hau atu ïa i ta tatou e ite nei. Hau atu, no te hoê vivi pape, mea taere roa ïa te hoê hohoˈa tavirihia ta tatou i matau, e pata nei hoi e 24 hohoˈa i te tetoni hoê.
E oraraa apî
Ia haamata anaˈe te hoê vivi pape i to ˈna oraraa, eita roa ˈtu e manaˈohia e e riro mai oia ei manumanu rere aravihi roa. Ia pata anaˈe te huero, e vai hauti ore noa te toˈe pape i roto i te hoê roto pape iti aore ra i te hoê tahora pape, a tiai noa ˈtu ai i te haru mai i te tahi maa e na pihai iho mai ia ˈna. I muri aˈe i to ˈna haamaruhiraa e rave rahi taime—tau avaˈe aore ra tau matahiti te maoro no te tahi mau huru vivi pape—e paiuma ˈtu te toˈe i nia i te hoê aeho. I reira te tauiraa maere mau e tupu ai.
E afâ to ˈna paa na ropu i te pae ouma e na reira te hoê vivi pape tei paari, e faura mai ai i rapae. Mai te pěpě ra, e tia i teie vivi pape ia tiai tau hora ia etaeta to ˈna mau pererau e i reira ïa to ˈna oraraa apî e haamata ˈi. Tau mahana i muri iho, na te paari i vai aˈena i roto ia ˈna, e aratai ia ˈna ia imi i ta ˈna maa e ia ite roa i te rere.
I muri iho, e aravihi roa te vivi pape apî i te haruraa i te raˈo e te naonao a rere ai oia. Ua tuea te faito manumanu o ta ˈna e amu i te mahana hoê i to ˈna iho teiaha, e no reira, e ohipa faufaa roa ta ˈna e rave nei. Ia navai maitai ta ratou maa, e taotia te mau vivi pape otane i ta ratou tuhaa fenua iti, o ta ratou e paruru maitai nei.
Te aˈuaˈu nei te tahi mau huru vivi pape i te mau manumanu parauhia puceron aore ra scarabée, area vetahi ra e haru mai ïa ratou i te mau rana huˈa roa, e te amu atoa nei te hoê huru vivi pape iti i te mau tuituirahonui. E tau oia na pihai iho i te puaverevere o te hoê tuituirahonui rahi e e haru mai oia i te mau tuituirahonui nainai e haere mai i nia i teie puaverevere no te amu i te mau toetoeâ maa ta te tuituirahonui rahi i vaiiho.
E haapapuraa e faahapa ra i te haapiiraa e mea tupu noa mai te mau mea
E rave rahi aivanaa e tiaturi nei e mea tupu noa mai te mau mea, o te faariro nei i te mau vivi pape mai te mau manumanu rere matamua roa. Ua itehia mai i Farani i te hohoˈa tahito nanaˈohia i roto i te ofai, o te mau pererau o te hoê vivi pape tei naeahia e 75 tenetimetera i te aano! O te manumanu rahi roa ˈˈe ïa i itehia mai, e toru taime hau atu to ˈna rahi i te mau vivi pape e ora nei i teie tau.
‘Nafea hoi e nehenehe ai,’ o ta ˈu ïa i uiui noa na, ‘e ia faura taue noa mai te hoê o te mau manumanu rere aravihi roa ˈˈe i itehia e te taata, ma te hope maitai to ˈna hamaniraa?’ “Aita e hohoˈa tahito nanaˈohia i roto i te ofai, o te manumanu i rotopu i te manumanu aita e pererau e te manumanu pererau,” o ta te hoê buka ïa no nia i te manumanu (Alien Empire—An Exploration of the Lives of Insects) e farii ra. E mea papu maitai e na te hoê Poiete aravihi e te maramarama i hamani i te mau vivi pape.
Te vai nei te mau vivi pape fatata i nia i te mau fenua atoa o te palaneta. E faaau ohie noa ratou i te oraraa na pihai iho anei i te hoê roto pape i nia i te mouˈa teitei, te hoê pape vari no te pae rua ma, aore ra i te hoê vahi hopuraa pape i te oire.
Ua mataitai au i te mau pǔpǔ vivi pape na te pae tahatai i Afirika e tae noa ˈtu i te mau vivi pape emepera i haaati ma te rohirohi ore i to ratou roto pape iti i Europa. E i to ˈu hoeraa i te vaa na nia i te hoê tahora pape na roto i te ururaau i Filipino, ua apee noa mai te mau vivi pape iti ia ˈu e ua tau atoa mai i nia i to ˈu rima.
Noa ˈtu e, tei roto te vivi pape i te mau manumanu aravihi roa ˈˈe i te rereraa i te ao nei, mea faahiahia aˈe na ˈu to ratou haviti e to ratou nehenehe, i to ratou aravihi i te rereraa. Te faaunauna nei ratou i ta tatou mau roto pape iti e ta tatou mau pae pape. E mau taiamani hau aˈe i te faahiahia teie—e vai nei ia mataitaihia ratou.
[Nota i raro i te api]
a I te tahi mau taime, e faatopa rii te mau vivi pape i to ratou mau pererau i raro e e faatia ratou i to ratou tino i nia i te mahana. E huru tauraa teie no te faatoetoe i to ratou tino, na roto i te faaitiraa i te vaehaa o te tino e vai i raro aˈe i te mahana.
[Hohoˈa i te api 14, 15]
Mea rarahi aˈe te mau vivi pape, o te hohora tarava i to ratou mau pererau, i te mau vivi pape iti, o te tufetu i to ratou mau pererau i nia ˈˈe i to ratou tino