Ua fatata roa anei te hopea o te mau haapaoraa o te ao nei?
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I TUETE
IA TAIO outou i te upoo parau i nia nei, e manaˈo anei outou e: ‘Nafea râ hoi? Inaha, mea puai e mea mana atoa hoi te mau haapaoraa na te ao nei i teie mahana.’
Oia, noa ˈtu e te roohia ra ratou i te fifi, e au ra e mea puai e mea mana atoa ratou. I teie nei senekele 20, ua faahapahia te haapaoraa e ua faaite-tahaa-hia ta ˈna mau hara, mai tei ore i itehia aˈenei i roto i te aamu taata nei. Ua hiˈopoa maite te feia tuatapapa fetia i te ao o te reva e ta ratou mau hiˈo rarahi, e ua rere haere te feia ratere na roto i te reva, na te reva teitei; e mai ta te hoê Rusia ratere na roto i te reva i parau, “aita [ratou i ite aˈe] i te Atua aore ra i te mau melahi.” Ua tae i te mau aivanaa no te ihipuai o te taoˈa, i te faahuˈahuˈa roa i te tino materia, aita râ i itea mai ia ratou te pura ora matamua no ǒ mai i te Atua ra. Te parau nei te mau aivanaa no te ihiora e no te ihifenua o te tau tahito e, ua naeahia ia ratou i te tatara i te mau tupuraa maoro i fa taue mai ai te ora, mai te taoˈa ora amibe e tae roa mai i te taata, aita râ ratou i ite i te hoê noa ˈˈe haapapuraa e ua ohipa mai te hoê Poiete i roto i taua mau tupuraa atoa ra.
Teie râ, aita te paari no teie nei ao e te hiˈoraa tapi materia, i manuïa i te faaore roa i te hiaai faaroo i nia i teie nei palaneta, e aita atoa te mau mana e te mau haapiiraa philosopho politita tiaturi ore i te Atua, i manuïa. Hau atu i te 70 matahiti to te faatereraa Communiste haavî e te tiaturi ore i te Atua, faahaparaa i te haapaoraa mai te hoê tiaturiraa haavare e “te opiumu o te nunaa,” ua faaore oia i te tiaraa o te mau raatira faaroo e ua opani i ta ratou mau ohipa, ua vavahi aore ra ua eiâ i te mau fare pure e te mau hiero, ua faataui i te feruriraa e ua taparahi pohe atoa i te feia haamori. Aita râ teie mau ohipa i faaore i te hiaai faaroo. I te taime iho a topa ˈi taua mau faatereraa ra, ua tia faahou mai te haapaoraa, mai te mea e e puai apî to ˈna. I roto i te mau fenua tei raro aˈe ratou na mua ˈˈe i te faatereraa Communiste, te hoˈi faahou nei te taata i ta ratou mau vahi haamoriraa tahito, e te tuturi nei ratou ma te paieti rahi, mai ta to ratou mau tupuna i rave na.
Mea puai â te hiaai faaroo i roto i te tahi atu mau fenua o te ao nei. I te mau matahiti atoa, e mau mirioni perenina Mahometa no te ao atoa nei, o te haere mai i te oire no La Mecque, i Arabia Saudi. Mea pinepine te Mahora Petero Peata i Vaticana, i te î roa i te mau Katolika o te hinaaro nei e ite atu i te pâpa e ia haamaitai mai oia ia ratou. E mau mirioni feia faaroo Hindou o te tamau noa ra i te putuputu i te mau hanere vahi pereninaraa na te mau hiti pape o te mau anavai “moˈa” no Inidia. E haaputuputu te mau ati Iuda paieti i te Patu o te Otoraa i Ierusalema, no te pure e no te patia i te mau papie e ta ratou mau pure papaihia i nia iho, i roto i te mau apoopoo o te patu.
Oia, e au ra e eita iho â e nehenehe e faaore i te haapaoraa i roto i te huitaata nei. “Ia au i to ˈna hamaniraa, ua riro te taata ei animala faaroo,” o ta te tia hau Irelane ra o Edmund Burke ïa i parau. Ia au i te mau numera, e 5 i nia i te 6 o te mau taata o te fenua nei o te pee ra i roto i te tahi faito i te hoê haapaoraa. Ia au i te mau numera i noaa apî mai, te vai ra fatata e 4,7 miria feia no roto i te mau haapaoraa tumu o te ao nei, area râ hau atu i te hoê miria noa feia aita e haapaoraa e aita e tiaturi i te Atua.a
Ia au i teie hiˈoraa, e tano anei ia tiaturi e ua fatata roa te hopea o te mau haapaoraa o te ao nei? E mai te peu e e, afea e mea nafea ratou e hope ai? E toe mai anei te tahi haapaoraa? E tuatapapa anaˈe i teie mau uiraa i roto i na tumu parau e piti i muri nei.
[Nota i raro i te api]
a Te “feia aita e haapaoraa,” oia ïa: “Te feia e parau nei e aita ta ratou e haapaoraa, te feia tiaturi ore, te feia feaa no nia i te Atua, te feia feruriraa tiamâ, te feia anaanatae ore i te mau haapaoraa atoa.”
[Hohoˈa i te api 11]
Mahora Petero Peata i Vaticana