Te vai ara noa ra anei te mau upoo faatere haapaoraa Orthodoxe?
NA TE PAPAI VEA A A ARA MAI NA! I HELENI
“I TO Iesu tomoraa ˈtu i roto i te hiero . . . e i to ˈna iteraa ˈtu i te ‘feia hoo taoˈa,’ riri atura oia e tuô atura e: ‘A faaea i te faariro i te fare o to ˈu Metua ei fare tapihooraa taoˈa!’ Ahiri ua tia ia ˈna ia tere atu i to tatou nei tau i te motu no Patamo, . . . e paraparau oia ma te etaeta atu â. Aita râ vau i papu e e faaroo anei te taata ia ˈna.” O ta te hoê papai vea ïa i parau ma te oto no nia i te mea i piihia te hoê “Haaputuputuraa faufaa roa ˈˈe o te mau Kerisetiano tahoêhia” e “te hoê o te mau taime atâta roa ˈˈe i roto i te Kerisetianoraa i to tatou nei tau.”
Ua pii te patereareha eukumene no Kotatinopoli ra o Barthélemy I, tei faarirohia ei upoo taipe no te Ekalesia Orthodoxe na te ao nei, i te matahiti 1995 te “Matahiti o te Apokalupo.”a Mai te 23 e tae atu i te 27 no Setepa 1995, ua uˈana roa ˈtu te mau oroa i to te mau ekalesiatiko tiaraa teitei o te rahiraa o te faanahoraa patereareha Orthodoxe haaputuputuraa i nia i te motu ra no Patamo. Ua tae atoa te mau tia no te Ekalesia Katolika, no te Ekalesia Beretane, e e rave rau faaroo Porotetani atoa. Ua haere atoa te mau tia faatere teitei roa ˈˈe i te pae politita e i te pae nuu no Heleni i taua mau oroa ra, e te feia toroa, te feia politita, te feia tapihoo ona ěê, e ua titau-manihini-hia vetahi ati aˈe te fenua nei.
E haamanaˈo te feia haapii i te buka Apokalupo i te mau faahaamanaˈoraa ru ta Iesu Mesia i faaite i roto e: “Inaha, mai te eiâ ra to ˈu haereraa ˈtu. E ao to te ara ra.” (Apokalupo 16:15) Ia au i te reira e te oroa faaroo i faaitehia i mua i te aro o te taata no nia i te Apokalupo, e turaihia tatou ia ui e: Te vai ara ra anei te Amuiraa faaroo kerisetiano? Te ara tamau noa ra anei ratou, ma te tiai ru i te haereraa mai o Iesu Mesia ei Arii faateronohia? Ua tuu anei teie mau oroa i te tapao i nia i te upoo parau o te Bibilia, tei tae i to ˈna faito hopea i roto i te Apokalupo—te faaraaraa i te iˈoa o Iehova e te faatiaraa i to ˈna tiaraa mana arii na roto i te arai o te Basileia e faaterehia e te Mesia? E hiˈo anaˈe na i te tahi mau tuhaa.
No teie ao anei oia?
Te manaˈo ra e rave rahi taata hiˈopoa e mea atâta rii te taairaa papu ore i rotopu i te mau raatira faaroo, te feia politita, e te feia tapihoo i roto i te mau oroa. Ua manaˈo vetahi e ua tamata te mau tuhaa atoa i te faaohipa i te tupuraa no to ratou iho maitai. Ua faarahi te mau ekalesiatiko i to ratou mana ma te tapiri atu i pihai iho i te feia politita tiaraa teitei, area te feia politita ra, ua tamata ratou i te haamaitai i to ratou iho roo ma te faaohipa i te manaˈo faaroo o te huiraatira. Ua parau atoa te auvaha no te Apooraa faaroo moˈa a te Ekalesia no Heleni e: “E auraa politita atoa to te Apokalupo . . . E darama teie e hautihia ra i nia i te fenua nei.”—Na matou i papai faaopa.
Auê te tano e, te tuearaa te reira i te faataaraa i roto i te Apokalupo 17:1, 2, i reira te faahohoˈaraahia te “vahine faaturi rahi” taipe, te hau emepera a te haapaoraa hape na te ao nei e o te Amuiraa faaroo kerisetiano te tuhaa rahi, e ‘faaturi’ ra i te pae varua e “te hui arii o te ao nei”! Maoti i te vai mâ noa e te vai ara noa i te pae varua, ua râma te Ekalesia Orthodoxe, mai te toea atoa o te Amuiraa faaroo kerisetiano, i te feia faatere politita ia faahoa mai ia ˈna ma te viivii, na roto i te faatupuraa i te hamani-ino-raa faaroo, i nia iho â râ i te mau Ite no Iehova.
Amahamaha
E mea tano ia tapao e e piti patereareha Orthodoxe tei ore i tae i te mau oroa. No te aha? No te patoiraa, aita te patereareha ra o Alexios II no Moscou i haere no te mea ua farii te faanahoraa patereareha no Kotatinopoli i te aniraa a te mau arii epikopo no Estonie e no Ukraine e na te mana Kotatinopoli e faatere ia ratou, eiaha râ na Moscou. Ia au i te mau tabula, “teie te fifi rahi roa ˈˈe i ore i tupu aˈenei i roto i te mau taairaa i rotopu i te [faanahoraa patereareha no Kotatinopoli] e te Ekalesia Orthodoxe puai roa ˈˈe no Rusia,” e “te mau faahopearaa papu ore [e te atâta] i nia i te tahoêraa e te mana o te Ekalesia Orthodoxe.”
Hau atu â, ua patoi te patereareha no Ierusalema e haere i te apooraa faaroo. No te aha? Te parauhia ra e no te mea ua riri o ˈna i to ˈna faaueraahia ia rave i te ohipa tatarahaparaa e toru matahiti na mua ˈtu na te faanahoraa patereareha no Kotatinopoli no to ˈna tamataraa e haru i te faatereraa i nia i te Ekalesia Orthodoxe no Auteralia.
I te omuaraa, ua titau-manihini-hia te pâpa Ioane Paulo II, ua taui râ i te taime hopea no te mea ua orure te mau melo e tapea noa ra i te mau peu tahito i roto i te Ekalesia Orthodoxe. I te avaˈe Me 1995, ua faariro te hoê aratai ekalesiatiko Orthodoxe no Ateno i te pâpa ei “taparahi taata no te tau tamaˈi.” E ua faaitehia e no teie mau huru tupuraa, “eita te pâpa . . . e nehenehe e apiti i roto i te oroa i Patamo.”
Taa ê atu i teie huru tupuraa peapea, ua itehia te tâhitohito i roto i teie mau oroa i te mea e, tau 1500 kilometera noa i te pae apatoerau tooa o te râ i Patamo, te haapohe ra te “mau Kerisetiano” Katolika e Orthodoxe te tahi i te tahi i Bosnie-Herzégovine!
Papu maitai, te vaiiho nei te feia faahua kerisetiano e te tauˈa ore i te pae varua ia faaamahamaha te mau pǔpǔ amaha ia ratou! Ma te faaino i teie amahamaharaa, teie ta Iakovos, arii epikopo Orthodoxe no Marite Apatoerau e Apatoa i parau i roto i te hoê uiuiraa: “Aita tatou i manuïa i roto i ta tatou tutavaraa e tahoê te mau ekalesia no te tavini i te taata e eiaha i te faatereraa o teie nei ao. . . . Ua taahoa te taata i . . . te mau haamaitairaa a te mau patereareha.”
Te hoê “‘faaiteiteraa’ i te unauna rahi”
Ua hiˈopoa-rahi-hia te mea tei piihia “te hoê tupuraa maere o te faufaa.” Teie ta te tabula a te hoê vea i parau: “Ua riro mau â na mahana oroa e maha i Patamo ei ‘faaiteiteraa’ i te unauna rahi. . . . Ua na nia te hanahana o Byzance i te mau otia o te oroa ekalesiatiko, ma te faaara e e riro te oroa eukumene ei oroa haapauraa moni.” E rave rahi tei haapeapea i te rahiraa moni i haamâuˈahia i roto i teie mau oroa, i te taime iho â i roohia ˈi te feia i ora mai no te mau fenua Balkans e no Europa Hitia o te râ, i te fifi. Te manaˈo nei vetahi e fatata 17 mirioni dala marite tei mâuˈa i roto i teie “arearearaa aore i itehia aˈenei.” Ua tapae mai te mau pahi unauna rahi i te uahu no Patamo no te farii i te tahi mau manihini ona tei titauhia i te haaputuputuraa. Te mea i au-ore-hia e te feia e rave rahi no reira, ua taui roa te motu i te taime hopea no te horoa i te hoê hohoˈa maitai aˈe i mua i te mau ratere tiaraa teitei—noa ˈtu e aita e fare maˈi e aita e fare haapiiraa e au.
Auê te tano te mau parau a te Apokalupo 18:2, 3, 7 i nia i teie huru tupuraa: “E ua taoˈa-rahi-hia te feia hoo o te ao nei i te rahi o [ta Babulonia Rahi] ra mau peu faahiahia. E mai ia ˈna i faaahaaha ia ˈna iho, e ua parahi ma te faatate rahi; ei mauiui rahi e te oto te tuu atu ia ˈna”! I te taime a mauiui ai te huiraatira, ua tapitapi aˈe te Ekalesia Orthodoxe no te mau haamâuˈaraa rahi o te mau oroa i erehia i te huru pae varua, maoti râ i te vai ara no te horoa ˈtu i te tamahanahanaraa e te tauturu i te pae varua.
Atuaturaa i te mau tiaturiraa hape
I roto i teie oroa, e rave rahi oreroraa parau tatuhaahia e te mau putuputuraa tei faanahohia. E mau ravea tei pûpûhia no te mau fifi rahi ta te huitaata e faaruru ra. Ua ravehia te hoê faaotiraa o te titau ra i te mau aivanaa ia ohipa ru no te faatitiaifaro i te mau fifi o te huitaata. Aita roa ˈtu te Basileia o te Atua i faahiti-noa ˈˈe-hia. I te tahi aˈe pae, te haamatara ra te buka o te Apokalupo, ma te tuati atu i te toea o te Bibilia, e o te Basileia o te Atua i roto i te rima o Iesu Mesia, te ravea hoê no te mau fifi o te huitaata nei.—Apokalupo 11:15-18; 12:10; 21:1-5.
E ere i te mea maere e aita te Amuiraa faaroo kerisetiano e haafaufaa ra i te tiaturiraa o te Basileia tei niuhia i nia i te Bibilia. Ma te haavevo i te haerea matauhia, ua faˈi tahaa te hoê monahi o te fare monahi no Patamo e: “Aita matou e faariro ra i te Apokalupo mai te hoê papai tumu. E papai teie aita e taiohia ra i roto i te mau ekalesia.” Te na ô atoa ra te hoê taata tuatapapa faaroo e: “E mea atâta ia faatuati te Apokalupo i te aamu o teie nei ao mai te huru ra e e buka teie e faataa maitai ra i te mea e tupu. . . . E ohipa hape ïa e e faataaraa atâta aˈe te reira.” Auê ïa varearaa taoto hohonu i te pae varua e!
Aita ratou e vai ara noa ra
Papu maitai, aita te Amuiraa faaroo kerisetiano e vai ara noa ra. Ua riro teie oroa ei “arearearaa” faaroo auraa ore e te faufaa ore, aita i huti i te ara-maite-raa i nia i te Parau a te Atua e ta ˈna mau tǎpǔ. Te tuea maitai ra te huru tupuraa o te mau ekalesia faahua kerisetiano e to te amuiraa no Laodikea, o ta Iesu i parau atu e: “Te parau na oe, E taoˈa rahi ta ˈu, ua faarahi au i ta ˈu taoˈa, e aore e mea toe ia au; e aita oe i ite e, e pohe rahi to oe, e mai te mea arohahia ra, e te faufaa ore, e te matapo, e te veve.”—Apokalupo 3:17.
Te vahi anaanatae, ua papai te hoê taata turu e tapea noa ra i te mau peu tahito no te Ekalesia Orthodoxe i te hoê vea no te amuamu e o te mau Ite no Iehova “anaˈe te feia e faufaahia ra i teie” oroa. No te aha oia i manaˈo ai mai te reira? Ua faataa oia “e hoê â haapiiraa faufaa” ta te apokalupo ia Ioane “e te mau haapiiraa a te mau Ite no Iehova.” E, e parau mau iho â e te tutava nei te mau Ite ma te itoito i te ‘vai ara noa,’ ma te haapao maitai i te tupuraa o te opuaraa a te Atua. Te hinaaro atoa nei ratou e tauturu i te feia mafatu haavare ore atoa ia ‘vai ara no te ora i mua i te aro o te Tamaiti a te taata nei,’ o Iesu Mesia.—Mataio 24:42; Luka 21:36.
[Nota i raro i te api]
a Ia au i te tuatapaparaa i te tau a te Amuiraa faaroo kerisetiano, ua tapao taua matahiti ra i te 1 900raa o te matahiti papairaa o te buka Apokalupo (a·po·kaʹly·psis, na roto i te reo Heleni) i Patamo. Te faaite ra teie haapapuraa e au ia tiaturihia e ua papaihia te Apokalupo i te matahiti 96 o to tatou nei tau.
[Parau iti faaôhia i te api 28]
“Te hoê tupuraa maere o te faufaa” e “arearearaa aore i itehia aˈenei”
[Parau iti faaôhia i te api 29]
“Ua taahoa te taata i . . . te mau haamaitairaa a te mau patereareha”
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 27]
Photo: Garo Nalbandian